Linkovi

Istraživanje BIRN-a o dezinformacijama: Cilj Rusije da podstakne rat na Kosovu


Poster ruskog predsjednika Vladimira Putina u Sjevernoj Mitrovici, 13. maj 2018.
Poster ruskog predsjednika Vladimira Putina u Sjevernoj Mitrovici, 13. maj 2018.

Kosovo je izloženo dezinformacijama i narativima koji dolaze iz Rusije i Kine a koji imaju za cilj da podstaknu međuetnički i međureligijski rat u zemlji, kriminalizuju NATO i smanje povjerenje društva u euroatlantske integracije, te da se kao loš primjer prikažu SAD.

Ovo su ključni rezultati istraživanja Balkanske mreže za istraživačko novinarstvo (BIRN) na Kosovu o dezinformacijama, koje je predstavljeno 27. novembra u Prištini.

Tokom istraživanja, koje je realizovano uz podršku Evropske unije, identifikovana su 44 članka kroz koje se širi strana propaganda, te 14 publikacija koje pretenduju da nanesu štetu bezbjednosti Kosova.

"Postoji narativ koji ima za cilj da podstakne rat na Kosovu, postoji narativ koji ima za cilj da NATO i EU podržavaju samo albansku zajednicu na Kosovu a ne i srpsku zajednicu, postoji narativ koji ima za cilj da kriminalizuje NATO", rekao je Kreshnik Gashi, glavni odgovorni urednik platoforme Kallxo.com, koja je dio BIRN-a na Kosovu.

Ovaj izvještaj je objavljen nedugo nakon upozorenja predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da Rusija planira da podstakne sukob među državama Zapadnog Balkana.

I Evropska unija je sa Ukrajinom podijelila ovu zabrinutost, dok je američki State Department za Radio Slobodna Evropa naveo da "zloćudni uticaj Rusije u regionu Zapadnog Balkana ometa put zemalja ka euroatlantskim integracijama".

O nameri Rusije da podstakne sukobe u regionu je 19. novembra govorio i kosovski premijer Albin Kurti. On je rekao da Moskva ima za cilj da potpali krizu "u dvorištu Evropske unije", kako bi odvratila pažnju NATO-a.

U izvještaju BIRN-a se takođe navodi da je podrška Kosovskim bezbjednosnim snagama od strane zapadnih zemalja protumačena kao "podrška ratu Albanaca protiv Srba".

Gashi je istakao da je, nakon kriza na sjeveru Kosova, nastao još jedan narativ koji ima za cilj da prikaže kako NATO ne podržava albansku zajednicu u akcijama koje preduzima na sjeveru, već da podržava Srbe.

"Ovo nam daje prve signale da je u albanskom dijelu (javnosti) počeo da se razvija narativ protiv NATO-a i EU", rekao je Gashi.

Na sjeveru Kosova, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo, podignute su tenzije krajem maja kada su albanski gradonačelnici došli na vlast nakon što us Srbi bojkotovali lokalne izbore.

Potom je grupa naoružanih Srba napala policiju Kosova 24. septembra u Banjskoj kod Zvečana, kada je ubijen narednik Afrim Bunjaku. Policija Kosova je potom u razmjeni vatre ubila trojicu srpskih napadača.

Kosovo je za ovaj napad optužilo Srbiju dok je zvanični Beograd negirao bilo kakvu umiješanost.

Kada je riječ o narativu Kine, istraživanje pokazuje da postoji pokušaj da se Sjedinjene Države predstave kao loš primjer - zemlja sa velikim kriminalom i problemima oko vladavine prava.

Pominje se i narativ oko promocije Kine, kao razvijene zemlje čije proizvode treba kupovati.

Također, rezultati BIRN-ovog istraživanja pokazuju da postoji namjera da se podstakne nasilje i mržnja među vjerskim zajednicama na Kosovu.

Konstatuje se da Kosovo nema kapaciteta da se bori protiv dezinformacija koje dolaze iz Rusije.

Tokom predstavljanja ovog istraživanja, šef Kancelarije EU na Kosovu, Tomas Szunyog, je ocijenio da se Kosovo suočava sa spoljnim uticajem i propagandom koja ima za cilj ometanje euroatlanskih integracija.

"Znamo da je većina građana Kosova za integraciju Kosova u EU, preko 90 odsto, i zahvalni smo na tome. Moramo zadržati takve brojke", rekao je on.

Szunyog je naveo i da treba napraviti strategiju za medijsko opismenjavanje, te ukazao da nedostaje kritički stav kada se publika susretne sa lažnim vijestima.

Šef EU na Kosovu je također upozorio da mediji prenose opasne narative koji mogu da povećaju tenzije.

Istraživanje o dezinformacijama je obuhvatilo period od novembra 2022. do aprila 2023. godine. Neke od glavnih preporuka za kosovske institucije ali i medije su izgradnja kapaciteta za suočavanje sa dezinformacijama, formiranje programa za brzo suočavanje sa lažnim vestima, te da političari ne koriste lažne vesti kao sredstvo za napad na protivnike.

XS
SM
MD
LG