Linkovi

Najnovije

Vodeći republikanci ističu važnost mirnog prenosa vlasti u SAD

Lider senatske većine Mitch McConnell (lijevo) i republikanski senator Lindsey Graham.
Lider senatske većine Mitch McConnell (lijevo) i republikanski senator Lindsey Graham.

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ pokušala je u četvrtak da ublaži oštre reakcije republikanaca i demokrata nakon što je predsjednik Donald Trump u srijedu odbio da se obaveže na miran prenos vlasti, ako izgubi na izborima 3. novembra. 

"Predsjednik će prihvatiti rezultate slobodnih i fer izbora. Prihvatiće volju američkog naroda", rekla je ona u odgovoru na pitanje novinara da prokomentariše izjavu koju je Trump dao dan ranije u istoj sali za brifinge.

McEnany​ je naglasila da bi isto pitanje trebalo postaviti demokratama i ponovila da Trump "želi da se otarasi masovnog glasanja poštom".

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​
Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​

"Moraćemo da vidimo šta će se dogoditi", rekao je Trump u odgovoru na novinarsko pitanje tokom brifinga za novinare u Bijeloj kući u srijedu uveče. "Prigovaram veoma snažno zbog glasačkih listića, koji su katastrofa."

Trump je, bez dokaza, više puta prognozirao masovnu prevaru u vezi sa desetinama miliona glasova, koji treba da stignu putem pošte, načina glasanja koji su demokrate ohrabrivale zbog pandemije koronavirusa.

"Želimo da imamo - da se otarasimo glasačkih listića", nastavio je predsjednik, objašnjavajući da, ukoliko se to dogodi, kako je naveo, "neće biti prenosa, iskreno; biće kontinuiteta".

Vodeći republikanci u Kongresu naglasili su u četvrtak važnost mirnog prenosa vlasti.​

Lider senatske većine Mitch McConnell​ u četvrtak je objavio na svom Twitter nalogu da će “Pobjednik izbora 3. novembra bit će ianugurisan 20. januara" i dodao: "Imaćemo odgovarajuću tranziciju kao što je to bio slučaj svake četiri godine od 1792."

Senator sa Floride Marco Rubio rekao je: "U podne 20. januara 2021. u miru ćemo prisustvovati zakletvi predsjednika".

Dugogodišnji republikanski senator Lindsay Graham​ rekao je za Fox News: "Ukoliko republikanci izgube, prihvatićemo rezultat".

Trumpov demokratski rival Joe Biden takođe je odgovorio na Trumpovu opsaku od srijede.

"U kojoj zemlji se nalazimo? Ciničan sam", rekao je bivši potpredsjednik SAD. “Rekao sam gdje se nalazimo? Vidite, on govori najneracionalnije stvari, Ne znam šta da kažem."

Predsjednički kandidat demokrata Joe Biden
Predsjednički kandidat demokrata Joe Biden

Senator Bernie Sanders optužio je u govoru Trumpa da je "spreman da podrije američku demokratiju da bi ostao na vlasti".

Sanders, kandidat za predsjedničku nominaciju demokrata 2016. i 2020. godine, rekao je da "američki narod, bez obzira na stranačku pripadnost, mora da stavi do znanja da američka demokratija neće biti uništena".

Oglasila se i jedna od najstarijih organizacija za zaštitu ustavnih prava.

"Miran prenos vlasti je ključan za funkcionalnu demokratiju. Izjava predsjednika Sjedinjenih Država trebalo bi da zabrine svakog Amerikanca", rekao je David Cole, direktor za pravna pitanja Američke unije za građanske slobode.

Trump je prethodno u srijedu rekao da misli da će se o rezultatu novembarskih izbora "na kraju odlučivati u Vrhovnom sudu i da je važno da u njemu sjedi devet sudija".

Predsjednik planira da u subotu objavi ime kandidata koji će popuniti mjesto upražnjeno poslije smrti sudije Ruth Bader Ginsburg.

Ako Senat potvrdi predsjednikovog kandidata prije izbora, to bi učvrstilo konzervativnu većinu u Vrhovnom sudu.

See all News Updates of the Day

Izrael: Masovne demonstracije protiv premijera Netanyahua

Izraelska policija koristi vodene topove da rastera demonstrante u blizini rezidencije izraelskog premijera tokom antivladinog skupa koji je pozvao na prijevremene izbore, u Jerusalimu 17. juna 2024. godine.
Izraelska policija koristi vodene topove da rastera demonstrante u blizini rezidencije izraelskog premijera tokom antivladinog skupa koji je pozvao na prijevremene izbore, u Jerusalimu 17. juna 2024. godine.

Hiljade Izraelaca organiziralo je u ponedjeljak masovne demonstracije u Jerusalemu u znak protesta zbog načina vođenja rata u Gazi, premijera Benjamina Netanyahua.

Demonstracije su počele ispred Kneseta, izraelskog parlamenta, prije nego što su krenule do lične rezidencije premijera Netanyahua. Demonstranti su zahtijevali od vlade da pregovara s Hamasom o povratku preostalih talaca koje palestinska militantna grupa drži od njenog smrtonosnog napada na jug Izraela prošlog 7. oktobra, kao i prijevremenih parlamentarnih izbora.

Reuters navodi da su se neki od demonstranata odvojili od veće gomile i pokušali probiti policijske barikade. Sigurnosne snage su uspjele da potisnu demonstrante, na kraju koristeći vodene topove da rastjeraju masu.

Protesti su uslijedili nekoliko sati nakon što je Netanyahu raspustio svoj ratni kabinet, a odluka se očekivala nakon što su Benny Gantz i Gadi Eisenkot, dva bivša generala centra, odstupili prošle sedmice zbog neslaganja s premijerom oko smjera rata.

Gantz se pridružio Netanyahuovoj vladi jedinstva u oktobru na početku rata i zatražio formiranje ratnog kabineta.

Bijela kuća je u ponedjeljak saopćila da je raspuštanje "unutrašnja" i "domaća" mjera izraelske vlade, te da će Sjedinjene Države nastaviti da komuniciraju s Netanyahuom.

U State Departmentu, glasnogovornik Matthew Miller rekao je novinarima tokom brifinga da nije na SAD da odlučuje ko bi trebao biti u vladi Izraela.

Međutim, Miller je dodao da će Washington javno izraziti neslaganje o politikama "za koje mislimo da su neproduktivne, ne samo za nevolje palestinskog naroda već i za sigurnost Izraela", na pitanje da li su SAD zabrinute zbog glasova krajnje desnice u odluci Izraela izradu.

SAD su rekle da se isplati uspostaviti ratni kabinet.

Palestinci spašavaju predmete iz ruševina porodične kuće al-Madhoun nakon noćnih izraelskih udara u izbjegličkom kampu Nuseirat u centralnom pojasu Gaze, 18. juna 2024. godine.
Palestinci spašavaju predmete iz ruševina porodične kuće al-Madhoun nakon noćnih izraelskih udara u izbjegličkom kampu Nuseirat u centralnom pojasu Gaze, 18. juna 2024. godine.

U međuvremenu, u ponedjeljak je stupila na snagu dnevna, 11-satna "taktička pauza" u izraelskim vojnim operacijama u dijelovima južnog pojasa Gaze.

Izrael je rekao da će se pauza u njegovoj ofanzivi u južnoj Gazi nastaviti u bliskoj budućnosti i omogućiti kamionima humanitarne pomoći da stignu do prijelaza Kerem Shalom koji kontroliše Izrael, glavne ulazne tačke za dolaznu pomoć. Kamioni bi tada mogli bezbedno da putuju do obližnjeg autoputa kako bi isporučili očajnički potrebnu hranu i medicinske potrepštine u druge delove Gaze.

"Taktička pauza" koju je najavila vojska odnosi se na oko 12 kilometara ceste u oblasti Rafah, ali je daleko od potpunog prekida vatre u Gazi koji međunarodna zajednica, uključujući Sjedinjene Države, zagovara da Izrael i Hamas usvoje . Predloženi širi prekid vatre zaustavio bi borbe širom Gaze na šest sedmica i pozivao se na oslobađanje još talaca koje drži Hamas u zamjenu za Palestince koje je Izrael zatvorio.

Ali nije bilo znakova pomaka u zaustavljenim pregovorima o prekidu vatre.

Ograničeni zastoj u borbi, ako se održi, mogao bi pomoći u rješavanju nekih ogromnih potreba Palestinaca koje su se još više povećale posljednjih sedmica s izraelskim upadom u Rafah.

Izrael je rekao da će ruta iz južne Gaze povećati protok pomoći u druge dijelove Gaze, uključujući Khan Younis, improvizirani šatorski kamp Muwasi i središnju Gazu. Teško pogođena sjeverna Gaza, koja je bila rana meta u ratu, sada u svom devetom mjesecu, opslužuje se robom koja ulazi sa prijelaza na sjeveru.

Vojska je saopštila da je pauza u nedjelju, koja je počela kada su muslimani u Gazi i drugdje slavili praznik Kurban-bajram, nastala nakon razgovora s Ujedinjenim nacijama i međunarodnim agencijama za pomoć.

Priliv pomoći u južnoj Gazi je opao baš kada su rasle humanitarne potrebe. Više od milion Palestinaca, od kojih su mnogi već bili raseljeni, pobjeglo je iz Rafe nakon invazije, naguravši se u druge dijelove južne i centralne Gaze. Većina sada čami u oronulim šatorskim kampovima, koristeći rovove kao zahode, sa otvorenom kanalizacijom na ulicama.

Ujedinjene nacije kažu da je potreba za većom pomoći u Gazi kritična. Od 6. maja do 6. juna, Ujedinjene nacije su primale u prosjeku 68 kamiona pomoći dnevno, prema podacima iz humanitarnog ureda UN-a. To je manje sa 168 dnevno u aprilu i daleko ispod 500 kamiona dnevno za koje grupe za pomoć kažu da je potrebno.

Novi aranžman ima za cilj da smanji potrebu za koordinacijom isporuka obezbeđivanjem neprekidnog 11-satnog prozora svakog dana za kamione da ulaze i izlaze iz prelaza.

Ali nije odmah bilo jasno da li će vojska obezbijediti ozaštitu kamiona pomoći dok se kreću autoputem.

Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova, ili OCHA, rekao je da pozdravlja najavu Izraela i da se nada da će taktička pauza dovesti do "daljih konkretnih mjera Izraela za rješavanje dugotrajnih pitanja koja sprječavaju smislen humanitarni odgovor u Gazi".

Ali ograničeni prekid borbi napali su ultranacionalisti u Netanyahuovoj vladi koji se protive zaustavljanju rata. Vojska je saopštila da se borbe ne zaustavljaju u ostatku južne Gaze.

Hamas je ubio 1.200 ljudi tokom terorističkog napada na Izrael 7. oktobra i uzeo 250 talaca, kažu izraelske vlasti. Zdravstveni zvaničnici u Ministarstvu zdravlja Gaze koje vodi Hamas kažu da je više od 37.000 Palestinaca ubijeno u ratu, što je broj žrtava koji uključuje i civile i borce.

Šef biroa State Departmenta Nike Ching i dopisnica UN-a Margaret Besheer dali su svoj doprinos ovom izvještaju. Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Reutersa i agencije France-Presse.

Ruski rezervoari nafte u plamenu nakon napada dronom

Pripadnici ruskog ministarstva za vanredne situacije rade na gašenju požara u rezervoaru za skladištenje nafte nakon navodnog napada dronom u gradu Azov u Rostovu, Rusija, 18. juna 2024.,
Pripadnici ruskog ministarstva za vanredne situacije rade na gašenju požara u rezervoaru za skladištenje nafte nakon navodnog napada dronom u gradu Azov u Rostovu, Rusija, 18. juna 2024.,

Ruski rezervoari za naftu gorjeli su preko noći nakon što su pogođeni u napadu dronom, prema ruskim zvaničnicima, a ukrajinske snage su navodno oborile 10 dronova koje je Rusija lansirala preko noći.

Ukrajina nije preuzela odgovornost za napad na rezervoar za naftu u gradu Azov, koji se nalazi u južnoj ruskoj oblasti Rostov. Međutim, Kijev je ranije izvodio slične napade, a u prošlosti je rekao da ciljanje na rusku energetsku infrastrukturu šteti ratnim naporima Moskve.

"Prema preliminarnim podacima, nema žrtava", napisao je guverner Rostova Vasilij Golubev u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Ministarstvo za hitne slučajeve Rusije saopštilo je da je 200 vatrogasaca poslato da se bore sa požarom, koji se proširio na više od 3.200 kvadratnih metara.

Rostovska oblast je direktno preko granice Ukrajine. Azov se nalazi na rijeci Don oko 16 kilometara od Azovskog mora.

Ruski napad dronovima

Zračne snage Ukrajine saopštile su da su uništile 10 dronova koje je Rusija lansirala preko noći. Dronovi su gađani iznad Zaporožja i Dnjepropetrovska u Ukrajini.

Ukrajinska vojska je također saopćila da se trupe bore protiv ruskih snaga na periferiji Časiv Jara, u istočnoj regiji Donjecka.

"Neprijatelj nastavlja da pokušava da napreduje do mikro-okruga Novi, u gradu Časiv Jar", saopštila je ukrajinska vojska na brifingu, dodajući da se borbe "trenutno vode".

Artiljerci Nacionalne garde Ukrajine čekaju da pucaju na ruske trupe, u blizini sela Lyptsi u oblasti Harkov, Ukrajina, 17. juna 2024.
Artiljerci Nacionalne garde Ukrajine čekaju da pucaju na ruske trupe, u blizini sela Lyptsi u oblasti Harkov, Ukrajina, 17. juna 2024.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom svakodnevnom obraćanju da trupe na linijama fronta napreduju protiv ruskih snaga. Rekao je da je dobio izvještaje iz „Pokrovska i drugih pravaca u Donjeckoj oblasti, kao i oblasti Harkov. Naše snage postepeno potiskuju okupatora iz oblasti Harkova.”

Takođe je ukazao na značaj dronova u sukobu.

Dronovi su tehnološka komponenta u kojoj bismo trebali imati prednost. I hoćemo. U nekim vrstama bespilotnih sistema Ukrajinci su već globalni lider”, rekao je. “To je vidljivo i u našim pregovorima s našim partnerima – mnoge zanima iskustvo koje naši ratnici već imaju i oprema koju proizvodimo u Ukrajini.”

U ovom izvještaju korišten je materijal Reutersa i agencije France-Presse.

Washington i Seul alarmirani zbog Putinove posjete Pjongjangu

Sjevernokorejske i ruske zastave vide se na kosmodromu Vostochny u blizini Ciolkovskog, na dalekom istoku Amurske oblasti, Rusija, 13. septembra 2023. Ruski predsjednik Vladimir Putin boraviće u državnoj posjeti Sjevernoj Koreji od 18. do 19. juna 2024. godine.
Sjevernokorejske i ruske zastave vide se na kosmodromu Vostochny u blizini Ciolkovskog, na dalekom istoku Amurske oblasti, Rusija, 13. septembra 2023. Ruski predsjednik Vladimir Putin boraviće u državnoj posjeti Sjevernoj Koreji od 18. do 19. juna 2024. godine.

Vašington i Seul su izrazili zabrinutost zbog posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Pjongjangu, dok Peking kaže da nema namjeru da se miješa u saradnju Rusije i Sjeverne Koreje.

Putin će boraviti u državnoj posjeti Sjevernoj Koreji u utorak i srijedu, objavila je u ponedjeljak zvanična sjevernokorejska novinska agencija KCNA.

Nakon njegovog putovanja u Pjongjang slijedi dvodnevna državna posjeta Vijetnamu, gdje će se razgovarati o trgovinskoj i ekonomskoj saradnji, saopštio je Kremlj u ponedjeljak.

Ministarstvo vanjskih poslova Južne Koreje saopćilo je da se protivi da Moskva i Pjongjang produbljuju svoju vojnu saradnju putem Putinovog putovanja u tu zemlju.

"Sva saradnja i razmjena između Rusije i Sjeverne Koreje morat će se pridržavati relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i doprinijeti miru i stabilnosti Korejskog poluostrva", rekao je glasnogovornik Korejske službe VOA u ponedjeljak.

Putinova posjeta, prva u 24 godine, dolazi usred povećane vojne saradnje između Moskve i Pjongjanga.

Sjeverna Koreja je prebacila oko 10.000 kontejnera koji bi mogli držati skoro 5 miliona artiljerijskih granata u Rusiju za borbu protiv Ukrajine, rekao je južnokorejski ministar odbrane Shin Won-sik u intervjuu za Bloomberg News u petak.

Sav izvoz i uvoz oružja iz Sjeverne Koreje je sankcionisan od strane Vijeća sigurnosti UN-a.

I Pjongjang i Moskva negirali su bilo kakve trgovine oružjem između njih.

Očekuje se da će Putinova poseta Pjongjangu povećati vojnu saradnju koja je zvanično započela kada je severnokorejski lider Kim Džong Un posetio Rusiju u septembru 2023. Kim je pozvao Putina u Pjongjang tokom posete Rusiji.

Obeshrabrujemo bilo koju vladu da primi predsjednika Putina“, rekao je portparol State Departmenta za Korejsku službu Glasa Amerike 12. juna.

"Ako bude u mogućnosti da putuje slobodno, to bi moglo normalizirati očigledna kršenja međunarodnog prava Rusije i nenamjerno poslati poruku da se zločini mogu nekažnjeno počiniti u Ukrajini i drugdje", rekao je glasnogovornik.

Produbljivanje saradnje između Rusije i Sjeverne Koreje predstavlja zabrinutost za Korejsko poluostrvo, kao i za Ukrajinu jer brani svoju "slobodu i nezavisnost od brutalnog rata Rusije", dodao je portparol.

Nakon što je Međunarodni krivični sud u Hagu izdao nalog za hapšenje Putina u martu 2023. zbog navodnih ruskih ratnih zločina u Ukrajini od njene ničim izazvane invazije na zemlju u februaru 2022., Putin je ograničen u svojim međunarodnim putovanjima u zemlje saveznice.

Otkako je u maju počeo njegov novi predsjednički mandat, Putin je posjetio Bjelorusiju, Kinu i Uzbekistan.

U međuvremenu, Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu, rekao je u četvrtak za Glas Amerike da "Kina nema namjeru [da se] miješa u razmjenu i saradnju između dvije suverene zemlje".

Rekao je: "I DNRK i Rusija su prijateljski susjedi Kine." Zvanični naziv Sjeverne Koreje je Demokratska Narodna Republika Koreja.

Kina i Rusija, obje stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta, podržale su Sjevernu Koreju na sastancima Vijeća održanim u proteklih nekoliko godina protiveći se novim rezolucijama koje predvode SAD koje osuđuju sjevernokorejsko lansiranje balističkih projektila koje je UN zabranio.

Moskva je u martu stavila veto na rezoluciju kojom se odobrava godišnje produženje rada panela stručnjaka UN-a koji prati sankcije Sjevernoj Koreji, dok je Peking bio uzdržan.

Michael Kimmage, koji je od 2014. do 2016. služio u osoblju američkog State Departmenta za planiranje politike za Rusiju i Ukrajinu, rekao je: "Putin želi da uspostavi dugoročne odnose sa Sjevernom Korejom, i to će se odraziti" u njegovoj posjeti Pjongjangu.

Ne samo da Sjeverna Koreja snabdjeva Rusiju oružjem koje će koristiti u ratu protiv Ukrajine, već će i radikalnija Sjeverna Koreja staviti resurse najvećeg ruskog neprijatelja, Sjedinjenih Država, u Istočnu Aziju, pomažući u stvaranju treće zone poteškoća za Washington , pored Evrope i Bliskog istoka”, rekao je Kimmage.

Kimmage, trenutno predsjedavajući Katedre za istoriju Katoličkog univerziteta u Americi, dodao je da drugi ruski partner, Kina, možda ne želi da Pjongjang bude provokativniji i da možda nije zadovoljan produbljivanjem veza između Moskve i Pjongjanga.

Ranije ovog mjeseca, Putin je zaprijetio da će naoružati protivnike Zapada raketama dugog dometa koje bi mogle gađati Zapad kao odgovor na članice NATO-a, uključujući SAD, dozvoljavajući Ukrajini da koristi oružje koje je isporučio Zapad za gađanje unutar Rusije.

Evans Revere, bivši zvaničnik američkog State Departmenta s velikim iskustvom u pregovorima sa Sjevernom Korejom, rekao je da bi Putinov sastanak s Kimom u Pjongjangu "mogao otkriti detalje ruske podrške Sjevernoj Koreji".

"Pjongjang je navodno zainteresiran za navođenje projektila, tehnologiju motora i goriva, nadogradnju avionike za svoje avione i pomoć u nuklearnom programu", rekao je.

Revere je dodao: „Rusija ima značajan strateški i taktički interes da zakomplikuje bezbjednosnu kalkulaciju Sjedinjenih Država i saveznika u sjeveroistočnoj Aziji. Putinova posjeta će uskoro pokazati koliko je daleko Moskva spremna da ide u ostvarivanju tog interesa.”

Soyoung Ahn iz Glasa Amerike doprinijela je ovom izvještaju.

SAD i NATO: Neslaganje oko ukrajinskog korištenja zapadnog oružja

SAD i NATO: Neslaganje oko ukrajinskog korištenja zapadnog oružja
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

SAD i čelnici NATO-a u Briselu se ne slažu oko toga u kojoj mjeri Ukrajinci mogu koristiti oružje koje je osigurao Zapad da bi pogodili vojne ciljeve unutar ruske teritorije.

Gaza: "Taktička pauza" izraelske vojske

Gaza: "Taktička pauza" izraelske vojske
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:34 0:00

Izraelska vojska najavila je "taktičku pauzu" u nedjelju tokom dana boreći se oko kritične rute pomoći u Gazi. Plan nije u skladu sa potpunim prekidom vatre koji je zacrtao američki predsjednik Joe Biden.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG