Darko Juka, glasnogovornik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, saopćio je da je pronađeno 14 mrtvih tijela i da je "jako puno unesrećenih", te da je najkritičnije stanje na području Donje Jablanice.

"Trudnica, čije dijete je preminulo u njezinoj utrobi, evakuirana je iz poplavom pogođenih područja na jugu Bosne i Hercegovine i operirana u Mostaru", kazala je Lamija Duranović, direktorica Kantonalne bolnice "dr. Safet Mujić", za Radio Slobodna Evropa.

Njen suprug je također povrijeđen, ali je izvan životne opasnosti.

"Primljeno je još jedno dijete od desetak godina koje je dovezao helikopter EUFOR-a, a koje nije životno ugroženo", kazala je Duranović i dodala da pacijenti neprestano pristižu, a prevoze se helikopterima ili vozilima hitne pomoći.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na vanrednoj sjednici 4. oktobra jednoglasno donijelo odluku o angažiranju Oružanih snaga BiH na širem području općine Jablanica.

Urgentno su angažirane inžinjerske jedinice, jedinice za spašavanje ljudi i helikopter Oružanih snaga BiH, u cilju hitnog pružanja pomoći civilnim organima vlasti u reagovanju na prirodnu nesreću – obilne poplave i klizišta na širem području općine Jablanica.

Ministarstvo sigurnosti BiH je ranije saopćilo da helikopter misije vojnih snaga Europske unije u BiH (EUFOR) vrši hitni prijevoz teško povrijeđenih iz Jablanice.

Lokalne vlasti su potvrdile da na području općine Jablanica ima stradalih, nakon obilnih padavina tokom noći s četvrtka na petak, koje su prouzrokovale odrone i klizišta na jugu Bosne i Hercegovine.

"Nažalost, prema prvim informacijama, imamo i ljudske žrtve", kazala je Marija Buhač, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), na vanrednoj konferenciji za novinare u Mostaru u petak. Nije mogla precizirati o kojem broju stradalih se radi jer zvaničnih, potvrđenih informacija još uvijek nije bilo.

Damir Šabanović, načelnik Jablanice, kazao je za RSE da će biti proglašeno stanje prirodne nesreće u tom gradu i u cijeloj Federaciji BiH.

"Haos je. Imamo ljudskih žrtava, ne znamo koliko. Materijalne štete su ogromne", kazao je Šabanović za RSE.

Adil Šuta, zapovjednik Stožera civilne zaštite HNŽ-a i ministar financija, kazao je da su angažirali sve raspoložive snage i da se "probijaju od Mostara prema Jablanici".

Dodao je da je dio Buturović Polja, sela između Jablanice i Konjica, "kritičan".

Darko Juka, glasnogovornik Vlade HNK, kazao je da je u potpunom prekidu putna, a u djelomičnom prekidu je telefonska komunikacija na području Jablanice i Konjica.

Precizirao je da je došlo do ozbiljnih odrona, klizišta i izlijevanja rijeka, da su na tamošnjoj rijeci Drežanjki i da su ceste od Jablanice prema sjeveru i gradu Prozor-Rama urušene.

"Upozoravamo da nitko ne kreće od Mostara prema Jablanici i Konjicu, ugrozit će si život", naglasio je Juka.

Nermin Nikšić, premijer entiteta Federacije Bosne i Hercegovine, saopćio je da je evakuiran određeni broj građana koje je voda zarobila u njihovim domovima.

"U akciju je uključen i MUP, čiji helikopter je krenuo da evakuira jedno povrijeđeno dijete", naveo je Nikšić.

Iz Vatrogasne jedinice Jablanica je rečeno za RSE da su ekipe na terenu, te da je situacija kritična.

Navode i kako su zatvoreni dijelovi puteva zbog obilnih padavina i klizišta od Konjica do Mostara, te putni pravac Prozor-Rama-Jablanica.

Iz Željeznica Federacije BiH su potvrdili za RSE da je otkazano saobraćanje vozova između Sarajeva i Čapljine.

Kako javlja dopisnik RSE iz Mostara Mirsad Behram, na području ovog grada vode su odnijele i neke mostove.

Zbog obilnih padavina, poplavljeni su i dijelovi općina Kiseljak, Kreševo i Fojnica, u srednjoj BiH.

Iz Službe civilne zaštite Opštine Kiseljak naveli su za RSE da je tokom noći više kuća poplavljeno.

Vuhledar je strateški značajan jer je smješten na uzvisini i raskrsnici između istočnog i južnog fronta, pa su ruske snage pokušavale da ga osvoje od početka invazije, ali su Ukrajinci pružali veliki otpor. Ipak, nakon teške ljetne ruske vojne kampanje duž istočnog fronta Kijev je izgubio nekoliko hiljada kvadratnih kilometara teritorije, uključujući i rudarski grad Vuhledar.

Ukrajinska vojska je u srijedu saopštila da povlači svoje trupe iz Vuhledara kako bi "zaštitila vojno osoblje i opremu".

Ovaj poraz je samo mikrokosmos problema sa kojima se Ukrajina suočava u ovom poglavlju rata koji traje duže od dvije i po godine. Između ostalog, odražava odbijanje SAD da Ukrajini daju dozvolu za napad na ciljeve duboko unutar ruske teritorije, sprečavajući Kijev da degradira kapacitete Moskve.

Istovremeno, ruska dominacija u vazduhu joj omogućava da na ukrajinske položaje baca razorne klizeće bombe na koje Ukrajina nema efektivan odgovor, dok kontroverzni pokušaju mobilizacije nisu uspjeli proizvesti novu klasu ukrajinskih boraca sposobnih da drže linije.

Povlačenje Ukrajinaca dogodilo se nakon dugo očekivane posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog SAD prošle sedmice. Bajdenova administracija je do sada odbijala zahtjev Kijeva da koristi raketne sisteme dugog dometa ATACMS za napade na ruske aerodrome i druge ključne ciljeve, a prijedlog Zelenskog o postizanju mira pod nazivom "plan pobjede" neki su odbacili više kao listu želja nego kao plan akcije.

U međuvremenu su ruski borbeni avioni nastavili da bacaju bombe na Vuhledar, što je ubrzalo povlačenje, rekli su vojnici koji su služili na tom frontu.

"Glavna taktika (Rusa) je bila da nas opkole sa krila i to su radili neprekidno šest do sedam mjeseci uz stalne vazdušne napade – zbog te taktike su uspjeli iscrpiti naše resurse, jer nemamo toliko koliko oni imaju", rekao je Arsenij Prilipka, načelnik službe za medije 72. brigade, koja je branila Vuhledar od avgusta 2022. godine.

Borba za Vuhledar

Nakon dvije godine neuspjelih pokušaja da zauzmu Vuhledar, ruske snage su promijenile taktiku ranije ove godine. Predratna populacija grada od 14.000 ljudi je smanjena na oko 100, a grad je u potpunosti uništen.

Ruski vojnici započeli su sofisticirane napade sa sjeverne i južne strane, uz pomoć superiornih mogućnosti elektronskog ratovanja, nadmoći u ljudstvu, artiljerijske vatre, dronova i kliznih bombi. Moskva je pretrpela teške gubitke u borbi za Vuhledar u protekle dvije godine.

Ukrajinci su vršili pritisak na SAD da ublaže ograničenja upotrebe zapadnog oružja za napad na ciljeve duboko u Rusiji, ali nisu uspjeli u tome. To je značilo da su ruski komandni i kontrolni centri, logistički centri i aerodromi sa kojih ruski borbeni avioni nose smrtonosne klizne bombe van dosega ukrajinskih snaga.

Rusija u prosjeku ispali skoro 120 kliznih bombi dnevno, oko 3.000 mjesečno. Te bombe su oružje iz sovjetskog perioda, opremljene navigacijskom tehnologijom.

"Ne možemo promijeniti dinamiku, a Rusi guraju naprijed", rekao je Pavel Narožnji, osnivač neprofitne organizacije "Reactive Post", koja nabavlja rezervne dijelove za artiljeriju.

Višemjesečni napadi na kraju su oslabili ukrajinsku odbranu.

Nakon dvije godine intenzivnih borbi, 72. brigada - koja nijednom u tom periodu nije dobila odmor zbog intenziteta borbi i nedostatka strategije za demobilizaciju ukrajinskih vojnih vođa - povukla se s područja Vuhledara, gdje su mnogi od njihovih saboraca poginuli.

Prilipka je rekao da će brigada ostati do poslednjeg trenutka dok odbrana Vuhledara postane nemoguća. Taj scenario se odigrao ove sedmice.

"Rusi su tražili slabe tačke u našoj odbrani, stalnom napadima, da pronađu puteve za prodor u grad i kako su napredovali pokušavali su da unište čitav grad. Konstantno smo bili pod vatrom", rekao je Prilipka.

Vuhledar je služio kao odbrambeno uporište, grad-tvrđava na vrhu brda okružen otvorenim poljima i blizu dvije ključne saobraćajnice. Odatle su ukrajinski vojnici mogli da posmatraju približavanje ruskih snaga. Sa takve pozicije je bilo lako koordinisati kontranapade. Tu prednost sada imaju ruske snage.

Iako je taktički značajan, Vuhledar nije ključno logističko čvorište za Kijev, a ruske snage su već kontrolisale većinu glavnih puteva kroz grad prije nego što su ga zauzele, saopštio je Institut za proučavanje rata iz SAD. Pristup Ukrajine drugim kritičnim linijama snabdijevanja ostaje netaknut.

Put za Pokrovsk

Zauzimanje Vuhledara dio je moskovskih napora prema strateškom logističkom čvorištu Pokrovsk, samo 30 kilometara sjeverno. Pad Pokrovska bi ozbiljno ugrozio ukrajinsku odbranu, a Rusija već sedmicama napreduje i na tom dijelu fronta.

Sljedeći prepreka za ruske snage je grad Kurahov.

"Ova linija je međusobno povezana i neprijatelj neće moći ući u Pokrovsk i približiti se tom gradu osim ako ne može istjerati naše trupe iz Kurahova", rekao je Ivan Timočko, predsjedavajući Savjeta rezervista ukrajinskih kopnenih snaga. “U suprotnom, (Rusi) bi izložili svoje frontove prema krilima i dobili bi ozbiljan udarac sa strane.”

"S druge strane, neprijatelj razumije da, ako ne zauzme Kurahov, neće moći ozbiljno da utiče na tok događaja oko Vuhledara", dodao je on.

"Zašto bi bilo ko drugi osim same žene imao moć da odluči šta će ona učiniti sa svojim tijelom?", napisala je Melania Trump u memoarima koji će biti objavljeni tačno četiri nedjelje prije izbora 5. novembra, na kojima se njen suprug suočava sa demokratom Kamalom Harris.

"Ograničavanje ženskog prava da izabere da li će okončati neželjenu trudnoću je isto što i uskratiti joj kontrolu nad sopstvenim tijelom. Gajim to uvjerenje od kad sam postala odrasla osoba", napisala je u memoarima.

Guardian je objavio da je došao do primjerka knjige, čiji je naslov "Melania", koja će biti objavljena 8. oktobra. Portparolka bivše prve dame nije odmah odgovorila na pitanja agencije Reuters.

Donald Trump, republikanac, ranije je signalizirao da podržava nacionalnu zabranu abortusa posle 15. nedelje trudnoće, ali sada kaže da bi o aborutsu trebalo da odlučuju pojedinačne države, i podržava izuzetke na zabranu abortusa u slučajevima silovanja, incesta i kada je potrebno da se zaštiti život majke. U novembru se održavaju prvi predsjednički izbori od kada je Vrhovni sud poništio historijsku presudu u slučaju Roe protiv Wadea iz 1973, čime je ukinuta federalna zaštita prava na abortus koja je važila skoro 50 godina.

Ankete pokazuju da je predsjednička trka veoma tijesna u sedam država koje će vjerovatno odlučiti ishod izbora.

Za demokrate, borba za pravo na abortus je popularno pitanje koje Kamala Harris koristi protiv Trumpa. Anketa koju su Reuters i Ipsos sproveli od 21. do 28. augusta ustanovila je da većina birača, uključujući 34% republikanaca, želi da sljedeći predsjednik zaštiti ili poveća pristup abortusu.

"Na žalost žena širom Amerike, suprug gospođe Trump se ne slaže sa njom i on je razlog što više od svake treće žene u Americi živi pod Trumpovom zabranom abortusa, koja ugrožava njihovo zdravlje, slobodu i živote", izjavila je portparolka kampanje Kamale Harris.

Trump preuzima zasluge za odluku Vrhovnog suda 2022. da se ukine presuda Roe protiv Wadea, koja je štitila pravo na abortus, sve do 24-28 nedelja trudnoće, budući da su sudije koje je Trump imenovao glasale za poništavanje te presude i prelomile glasanje.