Linkovi

Najvažnije

Vodeći republikanci ističu važnost mirnog prenosa vlasti u SAD

Lider senatske većine Mitch McConnell (lijevo) i republikanski senator Lindsey Graham.

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ pokušala je u četvrtak da ublaži oštre reakcije republikanaca i demokrata nakon što je predsjednik Donald Trump u srijedu odbio da se obaveže na miran prenos vlasti, ako izgubi na izborima 3. novembra. 

"Predsjednik će prihvatiti rezultate slobodnih i fer izbora. Prihvatiće volju američkog naroda", rekla je ona u odgovoru na pitanje novinara da prokomentariše izjavu koju je Trump dao dan ranije u istoj sali za brifinge.

McEnany​ je naglasila da bi isto pitanje trebalo postaviti demokratama i ponovila da Trump "želi da se otarasi masovnog glasanja poštom".

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​
Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​

"Moraćemo da vidimo šta će se dogoditi", rekao je Trump u odgovoru na novinarsko pitanje tokom brifinga za novinare u Bijeloj kući u srijedu uveče. "Prigovaram veoma snažno zbog glasačkih listića, koji su katastrofa."

Trump je, bez dokaza, više puta prognozirao masovnu prevaru u vezi sa desetinama miliona glasova, koji treba da stignu putem pošte, načina glasanja koji su demokrate ohrabrivale zbog pandemije koronavirusa.

"Želimo da imamo - da se otarasimo glasačkih listića", nastavio je predsjednik, objašnjavajući da, ukoliko se to dogodi, kako je naveo, "neće biti prenosa, iskreno; biće kontinuiteta".

Vodeći republikanci u Kongresu naglasili su u četvrtak važnost mirnog prenosa vlasti.​

Lider senatske većine Mitch McConnell​ u četvrtak je objavio na svom Twitter nalogu da će “Pobjednik izbora 3. novembra bit će ianugurisan 20. januara" i dodao: "Imaćemo odgovarajuću tranziciju kao što je to bio slučaj svake četiri godine od 1792."

Senator sa Floride Marco Rubio rekao je: "U podne 20. januara 2021. u miru ćemo prisustvovati zakletvi predsjednika".

Dugogodišnji republikanski senator Lindsay Graham​ rekao je za Fox News: "Ukoliko republikanci izgube, prihvatićemo rezultat".

Trumpov demokratski rival Joe Biden takođe je odgovorio na Trumpovu opsaku od srijede.

"U kojoj zemlji se nalazimo? Ciničan sam", rekao je bivši potpredsjednik SAD. “Rekao sam gdje se nalazimo? Vidite, on govori najneracionalnije stvari, Ne znam šta da kažem."

Predsjednički kandidat demokrata Joe Biden
Predsjednički kandidat demokrata Joe Biden

Senator Bernie Sanders optužio je u govoru Trumpa da je "spreman da podrije američku demokratiju da bi ostao na vlasti".

Sanders, kandidat za predsjedničku nominaciju demokrata 2016. i 2020. godine, rekao je da "američki narod, bez obzira na stranačku pripadnost, mora da stavi do znanja da američka demokratija neće biti uništena".

Oglasila se i jedna od najstarijih organizacija za zaštitu ustavnih prava.

"Miran prenos vlasti je ključan za funkcionalnu demokratiju. Izjava predsjednika Sjedinjenih Država trebalo bi da zabrine svakog Amerikanca", rekao je David Cole, direktor za pravna pitanja Američke unije za građanske slobode.

Trump je prethodno u srijedu rekao da misli da će se o rezultatu novembarskih izbora "na kraju odlučivati u Vrhovnom sudu i da je važno da u njemu sjedi devet sudija".

Predsjednik planira da u subotu objavi ime kandidata koji će popuniti mjesto upražnjeno poslije smrti sudije Ruth Bader Ginsburg.

Ako Senat potvrdi predsjednikovog kandidata prije izbora, to bi učvrstilo konzervativnu većinu u Vrhovnom sudu.

See all News Updates of the Day

Washington do juna mora odlučiti o podizanju granice duga

Nakon upozorenja ministrice financija, predsjedavajući Kongresa će se sastati s predsjednikom Bidenom kako bi došli do dogovora koji će zaštititi američke financije.

Američko ministarstvo financija je ove nedjelje saopćilo da planira povećati granicu zaduživanja tijekom prva tri mjeseca 2023 godine, bez obzira što savezna vlada već dostiže postojeću granicu, koja ograničava zajmove na 32.4 biliona dolara.

Vlada Sjedinjenih Država naime planira uzajmiti 932 milijarde dolara u prvom kvartalu godine. To je 353 milijarde više nego iznosi projekcija od prošlog oktobra, a usljed nešto manjeg balansa gotovine, prihoda od poreza, kao i povećane potrošnje.

Veće zaduženje u prvom kvartalu se poklapa sa zahtjevima demokrata u Kongresu da se generalno poveća dozvoljeno zaduživanje na saveznom nivou. Predsjednik Biden želi da se granica zaduživanja pomakne bez ikakvih uvjeta, no republikanska većina u Kongresu je protiv toga i zahtijeva barem garanciju za smanjenje saveznih troškova ukoliko bude dogovora o većem zaduživanju.

Zvaničnici u američkom ministarstvu financija kažu da debata o maksimalnom zaduženju predstavlja rizik po američki financijski položaj uopće.

“Čak i prijetnja bez njenog ostvarenja, da Washington može biti u situaciji da ne ispuni sve financijske obaveze, može prouzročiti veliku štetu ekonomiji. To bi se moglo dogoditi jer bi kao posljedica, moglo opasti povjerenje i financijski status kućanstava i biznisa, moglo bi doći do neželjenih fluktuacija na tržištima novca , i rastom cijene kapitala, izmedjuostalioh mogućih problema. ”, kazao je Ben Harris, pomoćnik ministra financija za ekonomsku politiku.

Ministar financija Janet Yellen je u pismu kongresnim liderima prošli mjesec rekla da je njeno ministarstvo počelo posezati za, kako se izrazila, neuobičajenim mjerama, kako bi se izbjeglo nepodmirivanje svih obaveza. Gospodja Yellen je dodala da je od ključne važnosti da Kongres reagira čim prije, ili da povisi ili da posve suspendira granicu duga.

U pismu koje je upućeno i kongresmenima i senatorima, Yellen je dodala kako će akcije koje je ona poduzela kupiti nešto vremena, dok Kongres ne usvoji zakon o dugu. Ona je kazala također da nike vjerovatno da se zalihe gotovine iscrpe prije juna mjeseca.

Novi predsjedavajući Zastupničkog doma Kevin McCarthy se uskoro sastaje s predsjednikom upravo kako bi razgovarali o granici zaduživanja.

Predsjedavajući McCarthy je izjavio za emisiju mreže CBS “Face the Nation” da “...želim sjesti s predsjednikom Bidenom , kako bi smo razgovarali o tome kako postići sporazum o dugu, koji bi nas odveo do balansiranja gotovine i duga, a koji ne bi doveo ni u kakvu opasnost naše postojeće financijske obaveze..”

Objašnjenje: Šta je Molitveni doručak u Washingtonu

Predsjednik Joe Biden govori na Nacionalnom molitvenom doručku, 3. februar 2022. (Foto: AP/Patrick Semansky)

Nacionalni molitveni doručak, jedan od najpoznatijih i najdugovječnijih događaja koji spaja religiju i politiku u Vašingtonu, odvaja se od privatne vjerske grupe koja ga je nadgledala decenijama, zbog zabrinutosti da je skup postao izvor podjela.

Organizator i domaćin ovogodišnjeg doručka, zakazanog za četvrtak, biće Nacionalna fondacija za molitveni doručak, na čijem čelu je bivši senator Mark Prajor, demokrata iz Arkanzasa.

Senator Kris Kuns, koji je redovni učesnik Molitvenog doručka i predsjednik senatskog odbora za etiku, rekao je da je dio razloga za promenu u organizaciji zabrinutost, koja se pojavila posljednjih godina, da članovi Kongresa ne znaju važne detalje o tom velikom, višednevnom događaju.

Senator Kris Kuns, demokrata iz Delavera, postavlja pitanja na sednici Odbora za pravosuđe američkog Kongresa, 22. februar 2021.(Foto: AFP/ Demetrius Freeman)
Senator Kris Kuns, demokrata iz Delavera, postavlja pitanja na sednici Odbora za pravosuđe američkog Kongresa, 22. februar 2021.(Foto: AFP/ Demetrius Freeman)

Kuns, demokrata iz Delavera, rekao je da su u prošlosti, on i republikanski senator Džejms Lenkford iz Oklahome, potpredsjednik odbora, dobijali pitanja o tome ko je pozvan i koliko je novca prikupljeno.

Tradicionalni događaj "trajao je nekoliko dana, prisustvovale su hiljade ljudi, i imao je veoma veliku i pomalo složenu organizaciju, naveo je Kuns u jednom intervjuu. „Pojavila su se pitanja o našoj sposobnosti kao članova Kongresa da kažemo da znamo tačno kako se organizuje, ko je pozvan, kako se finansira. Mnogi od nas koji su bili u liderskim ulogama nisu umjeli da odgovore na ta pitanja."

To je dovelo do toga da zakonodavci odluče da sami organizuju molitveni doručak.

Bivši senator iz Arkanzasa Mark Prajor, predsjednik nove Fondacije za nacionalni molitveni doručak, rekao je da je zatvaranje zbog kovida pružilo članovima priliku da “resetuju” doručak i vrate ga korijenima – o toj promjeni se, kako je rekao, raspravljalo godinama.

"Jedini razlog zašto su Predstavnički dom i Senat željeli da to urade je da ga vrate korijenima, kada članovi oba doma Kongresa mogu da se okupe i mole za predsjednika, njegovu porodicu i administraciju, mole za našu vladu, i za svijet“, rekao je Prajor.

On je naglasio da su članovi Kongresa, predsjednik, potpredsjednica i drugi zvaničnici administracije i njihovi gosti pozvani na molitveni doručak u četvrtak, koji će se održati u centru za posjetioce u Kapitolu. Očekuje da će mu prisustvovati između 200 i 300 ljudi.

Prajor je izrazio nadu da će manji događaj povratiti intimnost koja je slična nedeljnim okupljanjima na Kapitolu uz zajedničku, opštu molitvu. Grupe senatora i kongresmena dugo su održavale nezvanične sastanke da bi se povezali, družili i stavili u stranu političke nesuglasice.

Molitveni doručak na kome se učesnicima obraća aktuelni predsjednik Sjedinjenih Država već 70 godina je vrhunac manifestacije koja traje nekoliko dana. Dvajt Ajzenhauer je bio prvi predsjednik koji je prisustvovao, u februaru 1953, i svaki predsjednik od tada je govorio na skupu.

Veći događaj, koji je organizovala privatna vjerska grupa pod nazivom Međunarodna fondacija, uvek je bio usredsređen na "Isusovu ličnost i principe , sa fokusiranjem na molitve za lidere naše nacije i lidere iz cijelog svijeta", naveo je u emailu portparol te organizacije Ej Leri Ros.

Više od 1.400 učesnika prijavilo se da učestvuje u ovogodišnjem skupu koji traje dva dana, a trećina prijavljenih je iz inostranstva.

Predsjednik Joe Biden, koji je govorio na doručku protekle dvije godine, je spreman da to uradi ponovo. 2021. godine, on se obratio iz Bijele kuće tokom virtualnog doručka, mjesec dana nakon što su zgradu Kapitola napale pristalice bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koje su namjeravale da spriječe potvrđivanje izbora 2020. godine.

U prošlogodišnjem obraćanju iz Kapitola, Biden je govorio o potrebi da se članovi Kongresa međusobno bolje upoznaju.

“Teško je da osjećate iskrenu antipatiju prema nekome kad uvidite da prolazi kroz iste stvari kroz koje vi prolazite" , rekao je predsjednik.

Posljednjih godina, pitanja o Međunarodnoj fondaciji, njenom finansiranju i gostima navela su neke da razmisle o učešću Kongresa.

Senator Tim Kejn, demokrata iz Virdžinije, prestao je da dolazi 2016, jer je događaj "postao zabava i ekstravagantno lobiranje, a ne prilika za duhovno razmišljanje", objasnio je Kejnov portparol odgovarajući e-mailom na pitanja novinara. Kejn će prisustvovati događaju u četvrtak.

Senator Tim Kejn, demokrata iz Virdžinije govori na sednici senatskog odbora za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije na Kapitol Hilu u Vašingtonu, 3. februar 2021.(Foto: AP/Anna Moneymaker)
Senator Tim Kejn, demokrata iz Virdžinije govori na sednici senatskog odbora za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije na Kapitol Hilu u Vašingtonu, 3. februar 2021.(Foto: AP/Anna Moneymaker)

Skup je izložen još većim kritikama 2018. godine, kada je Marija Butina, ruska operativka priznala krivicu za zavjeru da se infiltrira u konzervativne političke krugove zarad ruskih interesa. Prema sudskim dokumentima, ona je prisustvovala na dva skupa u okviru Molitvenog doručka u nadi da će uspostavi nezvanične veze između ruskih i američkih političara.

Politički podtekst pojavio se kada je Donald Trump prekršio tradiciju da obraćanje skupu bude predah od stranačkih rasprava. On je iskoristio svoj govor 2020. da kritikuje svoj prvi opoziv i napadne političke protivnike, uključujući republikanskog senatora iz Jute Mita Romnija i predsjedavajuću Nensi Pelosi, demokratkinju iz Kalifornije.

Ranije ovog mjeseca, Fondacija Sloboda od religije (Freedom from Religion) poslala je pismo koje je potpisalo 30 različitih grupa Bijeloj kući i članovima Kongresa tražeći od njih da bojkotuju događaj zbog pitanja o Međunarodnoj fondaciji.

Kopredsjednica organizacije, Eni Lori Gejlor, istakla je da je osnovna zabrinutost fondacije oko doručka i dalje prisutna, uprkos odvajanju od većeg vjerskog okupljanja.

"Fondacija Sloboda od religije decenijama protestuje zbog pojavljivanja Nacionalnog molitvenog doručka kao kvazi-vladinog okupljanja, koje vrši pritisak na predsjednika i Kongres da pokažu svoju pobožnost, koja šalje poruku da su Sjedinjene Države hrišćanska nacija“, napisala je ona.

Predsjedništvo BiH u Washingtonu: Sastanak sa senatskim odborom za vanjske poslove

Predsjedništvo BiH sa članovima Odbora za vanjske poslove Senata Sjedinjenih Američkih Država

Prvi put nakon 2005. godine, svi članovi Predsjedništva BiH u istom trenutku nalaze se u glavnom gradu Sjedinjenih Država. Povod je poziv na tradicionalni molitveni doručak koji organizira Kongres SAD, a to je i prilika da se o problemima u BiH govori sa visokim američkim zvaničnicima.

Sastanak sa članovima senatskog Odbora za vanjske poslove trajao je duže nego što je bilo predviđeno. Željka Cvijanović, članica Predsjedništva smatra da je to pokazatelj interesa, a ne neslaganja.

"Ne bih rekla da je bilo dosta neslaganja", rekla je Cvijanović u izjavi za Glas Amerike, "činjenica da je sastanak trajao duže nego što je planirano pokazuje obostrani interes da razgovaramo i pojasnimo jedni drugima neke stvari".

Američka senatorka Jeanne Shaheen, demokrata iz New Hampshirea zadovoljna je činjenicom da su poslije puno godina sva tri člana Predsjedništva BiH u SAD. Smatra da takvu situaciju sada treba "dalje nadograđivati"

"Postoji dosta pitanja o kojima se treba razgovarati. Mi smo spremni i dalje pomagati BiH u njenoj kandidaturi za EU, potencijalnoj kandidaturi za NATO, te u izazovima koji Zapadni Balkan ima sa energijom, posebice ruskom energijom i ruskim uticajem."

Predsjedništvo BiH sa Odborom za vanjske poslove Senata SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:36 0:00

KORUPCIJA

Upravo na dan ovog sastanka Transparency International objavio je Index percepcije korupcije za prošlu godinu, prema kojem je stanje u Bosni i Hercegovini bolje samo od stanja u zaraćenim Ukrajini i Rusiji, kada je u pitanju korupcija u Evropi.

Imenovanje krivca za takvu situaciju je jedna od rijetkih tačaka slaganja svih članova Predsjedništva BiH. Pravosuđe, kažu svo troje, treba reformu.

"Nisam pročitao izvještaj, ali vjerujem da je apsolutno tačan. To nije nešto što ne vidimo svakodnevno u životu u Bosni i Hercegovini, od najmanjih do najvećih stvari", rekao je član Predsjedništva Željko Komšić.

"To pitanje treba postaviti institucijama koje su zadužene za borbu protiv korupcije. Zašto ne rade svoj posao? Zašto se pravosuđe koristi za političko zataškavanje korupcije? Ili čak, za političke obračune, preferirajući jednu korupciju a zanemarujući drugu?... Ja nisam sudija niti tužilac, da jesam znao bih šta raditi. Ali pitanje je zašto sudije i tužioci to ne rade."

Sličnih stavova je i član Predsjedništva Denis Bećirović, koji smatra da je vladajuća elita stvorila sistem u kojem "caruju kriminal i korupcija".

"Kriminal i korupcija su često povezani sa nacionalizmom. Nacionalizam je često pokriće za kriminal i korupciju. To treba javno reći. Pozvati tužioce i sudije da se bave svojim poslom. Primaju plate ali ne rade, na žalost, efikasno."

Pitanje o izvještaju o korupciji Cvijanović je nazvala "frazeološkim". Kaže da "izvještaj nije pročitala i da ne brani nikoga ali da ima svoj stav o tome". Izjavila je da BiH "ima dobro zakonodavstvo i institucije", a odmah nakon toga da "pravosuđe treba temeljitu reformu da bi moglo da se "hvata u koštac sa određenim problemima".

Komšić o korupciji: Pravosuđe ne radi svoj posao
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

EURO-ATLANSKE INTEGRACIJE

Dok među članovima Predsjedništva BiH postoji verbalno slaganje o potrebi priključenja Evropskoj Uniji, priključenje NATO savezu, očekivano, bilo je tačka neslaganja. Mišljenja su podijeljena po enitetskoj liniji.

"Ja sam izrazila tu svoj stav", rekla je Cvijanović. "Svi želimo da imamo dobru saradnju sa NATO savezom, tu nema dileme, ali kada je u pitanju članstvo iz poznatih razloga i stavova Republike Srpske nemamo svi isto opredjeljenje da se treba doći do članstva."

Bećirović oponira mišljenju Cvijanović tvrdeći da je NATO put Bosne i Hercegovine već davno dogovoren u strateškim dokumentima zemlje te da će BiH, "kao pravna država" nastaviti da slijedi te dokumente.

"Ko želi da ospori put BiH u NATO taj mora doći u Parlament BiH, predložiti izmjene Zakona o odbrani, pa ako to bude usvojeno onda možemo promijeniti politiku prema NATO-u. "

Bećirović: Euro-atlanske integracije bi zaustavile korupciju
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:49 0:00

VIZE ZA RUSE

Jedna od tema sastanka bio je i zahtjev EU koja od BiH traži, da se kao zemlja kandidatkinja prilagodi evropskim imigracionim politikama prema građanima Ruske Federacije, koje predviđaju uvođenje viza.

Senatori ocjenjuju razumljivim mišljenje bh. sagovornika da "trebaju neko vrijeme da razgovaraju o tome kako se taj zahtjev EU može ispuniti."

"U pitanju je imigraciona politika, o čemu i mi ovdje u SAD često imamo suprostavljena mišljenja i razumljivo je da za takva pitanja treba vremena.", rekao je Thom Tillis, jedan od republikanskih senatora koji je prisustvovao sastanku.

SAD: Pozivi na reformu policije

SAD: Pozivi na reformu policije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:01 0:00

Pozivi na policijsku reformu su sve glasniji nakon što su snimljeni policajci iz Memphisa, kako tuku čovjeka koji je poslije podlegao ozljedama. Međutim, i dalje ne postoji kosezus medju americkim zakonodavcima kako da se spriječi daljnje nasilje. Izvještava Veronica Balderas Iglesias,

SAD: Ubistvo Tyre Nicholsa oživjelo pozive na promjenu policijske kulture

Ljudi prosvjeduju nakon smrti Tyrea Nicholsa u Memphisu

Nenaoružani crnac umire nakon što ga je policija pretukla. Umiješani službenici dobivaju otkaz. Nakon temeljitog pregleda dokaza, protiv policajaca počinitelja hitno se podnose kaznene prijave.

Istraga, odgovornost i optužbe.

To je često najviše čemu se crni građani mogu nadati dok se smrtni slučajevi nastavljaju. U cijeloj zemlji policija je od 2020. ubijala otprilike tri osobe dnevno, prema akademicima i zagovornicima reforme policije koji prate takve smrti.

Fatalni susret Tyrea Nicholsa s policajcima u Memphisu, Tennessee, snimljen u videu objavljenom u petak navečer, očigledan je podsjetnik da napori da se reformira policija nisu uspjeli spriječiti nova žarišta u nesavladivoj epidemiji brutalnosti.

Prije gotovo 32 godine, divljačko premlaćivanje Rodneyja Kinga od strane policije u Los Angelesu potaknulo je iskrene pozive na promjenu. Od tada se ponavljaju u neprekidnom ritmu, isprekidane smrću Amadoua Dialla u New Yorku, Oscara Granta u Oaklandu, Kalifornija, Michaela Browna u Fergusonu, Missouri, i tolikih drugih.

Ubojstvo Georgea Floyda u Minneapolisu 2020. bilo je toliko mučno gledati da je izazvalo nacionalni obračun koji je uključivao savezne zakone predložene u njegovo ime i iskaze solidarnosti od strane korporacija i sportskih liga. Svi nisu ispunili promjenu u kulturi provođenja zakona koju su crnci u Americi tražili - kulturu koja promiče slobodu od straha, povjerenje u policiju i međusobno poštovanje.

“Trebamo javnu sigurnost, zar ne? Trebamo provođenje zakona za borbu protiv sveopćeg kriminala,” rekao je Jason Turner, viši pastor kršćanske crkve Mississippi Boulevard u Memphisu. "Također, ne želimo da nas ljudi koji su pod zakletvom da nas štite i služe brutaliziraju zbog običnog prometnog ili bilo kakvog prekršaja."

Pet crnih policajaca sada je otpušteno i optuženo za ubojstvo i druge zločine u smrti Nicholsa, 29-godišnjeg skateboardera, radnika FedExa i oca 4-godišnjeg dječaka 10. januara.

Od policijskih čelnika i ureda okružnog tužitelja do Bijele kuće, dužnosnici su rekli da Nicholsovo ubistvo ukazuje na potrebu za hrabrijim reformama koje nadilaze puku diversifikaciju redova, promjenu pravila o upotrebi sile i poticanje građana na podnošenje pritužbi.

"Svijet nas gleda", rekao je okružni tužitelj okruga Shelby Steve Mulroy. "Ako se nešto može izvući iz ovog mračnog oblaka, to je da možda ovaj incident može otvoriti širi razgovor o potrebi za reformom policije."

Predsjednik Joe Biden pridružio se nacionalnim vođama za građanska prava u sličnim pozivima na akciju.

“Kako bismo ostvarili stvarnu promjenu, moramo biti odgovorni kada službenici za provođenje zakona prekrše svoje zakletve i moramo izgraditi trajno povjerenje između organa za provođenje zakona, od kojih velika većina časno nosi značku, i služe i štite zajednice kojima su se zakleli , “rekao je predsjednik.

Ali Memphis, čijih 628.000 stanovnika slavi roštilj, blues muziku i žali što je mjesto gdje je ubijen velečasni Martin Luther King Jr., vidio je ovo i prije. Grad je 2021. poduzeo korake na koje su zagovornici pozivali u inicijativi “Reimagine Policing” i odražavaju niz promjena politike koje reformatori žele da svi odjeli odmah provedu, poznate kao “8 Can’t Wait”.

Sada je potrebna obuka za deeskalaciju. Policajcima se kaže da ograniče upotrebu sile, iscrpe sve alternative prije nego pribjegnu smrtonosnoj sili i prijave sve upotrebe sile. Tennessee je također poduzeo mjere: državni zakon sada zahtijeva od policajaca da interveniraju kako bi zaustavili zlostavljanje i prijavili prekomjernu silu od strane svojih kolega.

Pokazujući neuobičajenu transparentnost za policijsku upravu, MPD sada svake godine objavljuje izvještaje o odgovornosti koja uključuju rasu ljudi koji su podvrgnuti upotrebi sile. Oni pokazuju da su crni muškarci i žene u velikoj većini bili meta grubljeg postupanja 2019., 2020. i 2021. U gotovo 86% bili su podvrgnuti zabilježenim upotrebama oružja, palica, biber spreja, fizičkih premlaćivanja i druge sile u 2021., što je ukupno gotovo udvostručenje te godine na 1700 slučajeva.

Sedam upotreba sile od strane policije u Memphisu završilo je smrću tokom ove tri godine.

"Ne znam koliko bi još kumulativne crne smrti naša zajednica trebala platiti da uvjeri izabrane dužnosnike da policijski sustav nije pokvaren - radi točno onako kako je i dizajniran, nauštrb života crnaca", rekao je Ash -Lee Woodard Henderson, suizvršni direktor Centra za istraživanje i obrazovanje Highlander, škole za obuku lidera za građanska prava sa sjedištem u Tennesseeju.

This combo of booking images provided by the Shelby County Sheriff's Office shows, from left, Tadarrius Bean, Demetrius Haley, Emmitt Martin III, Desmond Mills, Jr. and Justin Smith.
This combo of booking images provided by the Shelby County Sheriff's Office shows, from left, Tadarrius Bean, Demetrius Haley, Emmitt Martin III, Desmond Mills, Jr. and Justin Smith.

Slučaj Nichols — samo jedan od slučajeva brutalnosti koji su ovog mjeseca postali nacionalne vijesti — razotkriva neugodnu istinu: više od dvije godine otkako su smrti Floyda, Breonne Taylor i Raysharda Brooksa izazvale prosvjede, reforme policije nisu značajno smanjile takva ubistva.

Države su odobrile gotovo 300 zakona o reformi policije nakon Floydova ubojstva, stvarajući civilni nadzor policije, više obuke protiv pristranosti, stroža ograničenja upotrebe sile i alternative hapšenjima u slučajevima koji uključuju osobe s mentalnim bolestima, prema nedavnoj analizi koju je proveo Howard Centar za istraživačko novinarstvo na Sveučilištu Maryland.

Unatoč pozivima da se "policiji uskrate sredstva", pregled financiranja policije u cijeloj zemlji Associated Pressa otkrio je samo skromne rezove, uglavnom potaknute smanjenjem prihoda povezanih s pandemijom koronavirusa. Proračuni su se povećali i angažirano je više službenika za neke velike odjele, uključujući i odjele New Yorka.

Još uvijek je zapeo u Kongresu zakon Georgea Floyda o pravdi u policiji, koji bi zabranio rasno profiliranje, zabranio držanje gušenjem, ograničio prenos vojne opreme policijskim odjelima i olakšao podizanje optužnica protiv policajaca prekršitelja. Biden je rekao da je rekao Nicholovoj majci da će "podnijeti zahtjev" Kongresu da se usvoji Floydov zakon "kako bi se ovo stavilo pod kontrolu".

Velečasni Al Sharpton rekao je da će njegov govor na Nicholsovom sprovodu u srijedu uključivati poziv na nove zakone. Predsjednik NAACP-a Derrick Johnson također je uzeo u koštac Kongres.

"Ako ne napišete dio zakona, pišete još jednu osmrtnicu", rekao je Johnson. “Recite nam što ćete učiniti da odate počast Tyreu Nicholsu. … Možemo imenovati sve žrtve policijskog nasilja, ali ne možemo imenovati niti jedan zakon koji ste donijeli da se time bavite.”

Ljudi reagiraju na objavu videa kobnog susreta policije s Tireom Nicholsom u Memphisu
Ljudi reagiraju na objavu videa kobnog susreta policije s Tireom Nicholsom u Memphisu

Zagovornici žele državno i savezno zakonodavstvo jer se lokalne promjene uvelike razlikuju po opsegu i učinku i mogu se poništiti jednim izborima nakon godina aktivizma u lokalnoj zajednici. Ali neki kažu da su strogi propisi samo početak - a video Nicholsove agonije to dokazuje.

"Promjena pravila ne mijenja ponašanje", rekla je Katie Ryan, šefica osoblja Campaign Zero, grupe akademika, policijskih stručnjaka i aktivista koji rade na okončanju policijskog nasilja. "Kultura policijskog odjela mora se promijeniti u stvarnu provedbu politika, a ne samo reći da postoje pravila."

Petorica optuženih policajaca - Tadarrius Bean, Demetrius Haley, Desmond Mills Jr., Emmitt Martin III i Justin Smith - bili su dio takozvane jedinice Scorpion. Scorpion je kratica za Operacije uličnih zločina za vraćanje mira u naše susjedstvo.

Šef policije Memphisa, Cerelyn "CJ" Davis, raspustio je jedinicu u subotu.

"U najboljem je interesu svih da se jedinica Scorpion trajno deaktivira", rekla je u izjavi.

Prije Davisovog poteza, gradonačelnik Memphisa Jim Strickland rekao je da je jasno da su policajci koji su bili uključeni u napad na Nicholsa prekršili politiku i obuku odjela.

"Želim vas uvjeriti da činimo sve što možemo kako bismo spriječili da se ovo ponovi", rekao je Strickland u izjavi. "Pokrećemo vanjsku, neovisnu reviziju obuke, politika i operacija naših specijaliziranih jedinica."

Policijski sindikat Memphisa izrazio je sućut Nicholsovoj obitelji, rekavši da je "predan provođenju pravde i NIKADA ne odobrava zlostavljanje BILO KOG građanina niti BILO KAKVU zloupotrebu ovlasti". U izjavi je također izražena vjera da će pravosudni sistem otkriti "ukupnost okolnosti" u ovom slučaju.

Patrick Yoes, nacionalni predsjednik Bratskog reda policije, opovrgao je zaključak da se policija mora promijeniti. Ovo nije bio "legitiman policijski rad ili pogrešna blokada", rekao je Yoes. “Ovo je kazneni napad pod izlikom zakona.”

Prosvjednici su ponovno izašli u petak navečer nakon što je grad objavio videosnimku. Turner, pastor iz Memphisa, nazvao je slike "dodatnim dokazom da su promjene prijeko potrebne kaznenopravnim sistemima našeg grada i naše države".

"Nije da nam nedostaju konkretne, razumne preporuke", rekao je velečasni Earle Fisher, stariji pastor Abesinske baptističke crkve. "Ono što nam nedostaje je politička volja i predanost provedbi strukturnih promjena."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG