Linkovi

Top priča SAD

Republikanski senator traži od Trumpa da podnese ostavku

U.S. Sen. Pat Toomey (R-PA) speaks during a Senate Banking, Housing, and Urban Affairs Committee nomination hearing on Capitol Hill in Washington, U.S., May 5, 2020. Alex Wong/Pool via REUTERS

Pat Toomey, drugi je republikanski senator, koji je zatražio ostavku Donalda Trumpa, tvrdeći da bi odlazeći predsjednik mogao da se suoči sa kriminalnom odgovornošću zbog upada dijela njegovih pristalica u kompleks Capitol Hilla.

"Mislim da je za našu državu najbolje da predsjednik podnese ostavku i ode što je prije moguće”, rekao je Toomey televiziji NBC, označivši Trumpove postupke nakon izbora kao nečuvene.

Takođe, on je u nedjelju televiziji CNN rekao i da bi Trump mogao krivično odgovarati zbog nereda koji su se dogodili u Capitolu.

Trump supporters try to break through a police barrier, Jan. 6, 2021, at the Capitol in Washington.
Trump supporters try to break through a police barrier, Jan. 6, 2021, at the Capitol in Washington.

Toomey, donedavno pristalica Donalda Trumpa iz redova konzervativaca, taj stav je iznio u trenucima kada demokrate pripremaju proceduru Trumpovog opoziva u Predstavničkom domu, dok je istovremeno u toku federalna istraga povodom tog incidenta za vrijeme i nakon koga je preminulo pet ljudi, a desetine su povrijeđene.

Odlazeći predsjednik Trump, koji je bez validnih dokaza osporavao rezultate predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio demokratski kandidat Joe Biden, obratio se svojim pristalicama tokom protesta organizovanog u danu kongresne potvrde rezultata glasanja Elektorskog koledža.

Nakon nereda koji su se dogodili oglasio se video porukom u kojoj je priznao izborni poraz i obećao da će se posvetiti mirnoj tranziciji vlasti.

Ko je sve tražio Trumpovu ostavku

Inače, Lisa Murkowski​ bila je prva republikanska članica Senata koja je poručila da bi odlazeći američki predsjednik trebalo odmah da odstupi sa funkcije, na šta se nadovezao Ben Sasse tvrdnjom da će razotriti postupak opoziva.

Takođe, Adam Kinzinger, republikanski član Predstavničkog doma koji kontrolišu demokrate, prethodno je pozvao Trumpa da podnese ostavku.

Za sada, međutim, još nije jasno da li i koliko bi republikanaca podržalo tu inicijativu. Republikanski lideri su zatražili od Predstavničkog doma da ne pokreću proces opoziva Donalda Trumpa – što bi bio drugi put da učine tako nešto. U prethodnom slučaju odlazeći predsjednik je opozvan u donjem domu Kongresa – ali tu odluku republikanski Senat nije izglasao.

Nekoliko republikanaca pridružilo se pozivima demokrata potpredsjedniku Mikeu Penceu da da primjeni 25 amandman po kome bi naslijedio odlazećeg predsjednika ukoliko bi mu mandat bio prekinut. Međutim, potpredsjednik Pence se tome usprotivio, objavio je jedan od njegovih savjetnika.

Takođe, senator Roy Blunt jedan od republikanskih lidera, rekao je televiziji CBS da ne smatra da bi Trump trebalo da podnese ostavku ali da bi, kako je rekao, potrebno da bude veoma oprezan u narednih deset dana.

Bijela kuća je saopštila da Trump planira u utorak da napusti Washington, kako bi posjetio grad Alamo u Texasu, u danu kada je planirano da u Predstavničkom domu predstavljanje razloga za njegov opoziv - optužujući ga da je podsticao pobunu.

Inače, predsjedavajuća Predstavničkim domom Nancy Pelosi i demokrate razmatraju brzi opoziv u odgovoru na upad u Kongres koji je šokirao naciju i svijet, a tokom kojeg je preminulo pet osoba. Pelosi je zaprijetila da će Trump biti opozvan ako odmah ne podnese ostavku.

Demokratski Kongresmen Ted Lieu objavio je u subotu na društvenoj mreži Twitter da će predlog opoziva predsjednika Trumpa, koji je podržalo 180 članova Kongresa, u ponedjeljak biti podnijet Predstavničkom domu.

See all News Updates of the Day

Američki obavještajni izvještaj: Vjerovatno pogoršanje klimatskih promjena, sukoba, jaza između bogatih i siromašnih

Radnik dezinfukuje tržnicu Orussey u Phnom Penhu u Kambodži nakon što je nekoliko prodavača bilo zaraženo koronavirusom, 4. april 2021.

Bolesti, jaz između bogatih i siromašnih, klimatske promjene i sukobi u i među zemljama predstavljaće veći izazov narednih decenija, a pandemija koronavirusa je već dovela do pogoršanja nekih od tih problema, navodi se u američkom obavještajnom izvještaju koji je objavljen u četvrtak, a prenosi agencija Reuters.

Suparništvo između Kine i koalicije zapadnih zemalja, predvođene Sjedinjenim Državama, vjerovatno će se intenzivirati i biće podstaknuto smjenama vojne moći, demografskim prilikama, tehnologijom i "učvršćivanjem podjela u pogledu modela upravljanja", ističe se u izvještaju "Globalni trendovi 2040" koji je izdao američki Naconalni obavještajni savjet (NIC).

Regionalne sile i nedržavni akteri mogli bi da imaju veći uticaj, a vjerovatne posljedice toga su "nestabilnija geopolitička sredina više sklona konfliktu" i oslabljena međunarodna saradnja, ocjenjuje se u izveštaju.

Izvještaj vodećih američkih obavještajnih analitičara, koji se objavljuje svake četiri godine, procjenjuje političke, ekonomske, društvene i druge trendove koji će vjerovatno oblikovati nacionalnu bezbjednost narednih 20 godina.

"Naša namjera je da pomognemo onima koji utvrđuju politiku i građanima da se pripreme za niz mogućih budućnosti", napisali su autori, navodeći da ne iznose specifična predviđanja i da su u izvještaju obuhvatili mišljenje različitih grupa - od američkih studenata do afričkih aktivista za građanska prava.

Izazovi kao što su klimatske promjene, bolesti, finansijske krize i tehnološki poremećaji "vjerovatno će se pojavljivati češće i intenzivnije u gotovo svim regionima i zemljama" što će dovesti do "rasprostranjenog preopterećenja država i društava kao i šokova koji bi mogli da budu katastrofalni", upozorava se u izvještaju.

Dodaje se da pandemija koronavirusa, koja je odnijela više od 3 miliona života, predstavlja najveći "globalni poremećaj" od Drugog svjetskog rata, sa posljedicama koje će trajati godinama.

COVID-19, kako se navodi, je pokazao - a ponekad i produbio - razlike u zdravstvemoj zaštiti, doveo do rasta nacionalnih dugova, ubrzao nacionalizam i političke podjele, produbio nejednakost, podstakao nepovjerenju u vlade i naglasio nesupjeh međunarodne saradnje.

Takođe usporava - a moguće i preokreće - napredak u borbi protiv siromaštva, bolesti i rodne neravnopravnosti.

U izvještaju se predviđa da će se mnogi problemi, izazvani pandemijom, pogoršati do 2040. godine.

"Postoje određeni trendovi, koje smo utvrdili, koji se po svemu sudeći ubrzavaju ili osnažuju zbog pandemije", rekao je neimenovani zvaničnik NIC-a, a prenosi agencija Reuters.

U izvještaju se iznose pet scenarija o tome kako bi svijet mogao da izgleda 2040. godine.

U najoptimističnijem - "renesansa demokratija" - demokratske vlade bi se pokazale "sposobnijim da podstiču naučna istraživanja i tehnološke inovacije, ubrzavajući ekonomski procvat" što bi im omogućilo da se suoče sa domaćim problemima i da se suprostave međunarodnim rivalima.

U najpesimističnijem scenariju - "tragedija i mobilizacija" - iznosi se pretpostavka kako bi COVID-19 i globalno zagrijejavanje mogli da opustoše globalne zalihe hrane, što bi dovelo do nemira u Philadelphiji u kojima bi poginule "hiljade ljudi".

Jedan demokrata protiv izmjene pravila koje koči demokratsku većinu u Senatu

Senator Joe Manchin

Demokratski senator Joe Manchin iz Zapadne Virginije protivi se promjeni pravila debate u Senatu, koje trenutno koči tijesnu demokratsku većinu u sprovođenju agende presjednika Joe Bidena.

Članovi obje stranke u Senatu, koje sada imaju jednak broj mjesta, ranijih godina su koristili tzv. filibuster kako bi kočili usvajanje zakona koji im se ne dopadaju.

Filibuster podrazumijeva pravo na vremenski neograničenu raspravu o nekom zakonskom prijedlogu, a da bi se rasprava prekinula potrebno je 60 glasova senatora, i tek tada se može preći na glasanje.

Pojedine demokrate žele da ukinu to pravilo kako bi lakše sprovodile Bidenovu agendu o infrastrukturi, oružju, biračkim pravima. Ali, zbog tijesne većine od 50 mjesta u Senatu, potrebno je da svi senatori budu za to.

Joe Manchin, koji je nakonzervativniji od svih 50 demokratskih senatora, dugo brani filibuster.

"Ni pod kojim okolnostima neću glasati za to da se ukine ili ublaži filibuster. Vrijeme je da se okončaju te političke igre i da se započne nova era dvostranačkog dogovora, da nađemo zajednički jezik o važnim pitanjima", napisao je Manchin u kolumni u Washington Postu.

Demokrate su nedavno dobile zeleno svjetlo da iskoriste pravo da ukinu filibuster kada je riječ o budžetskim pitanjima, što im je omogućilo da usvoje Bidenov plan za pomoć u panedmiji vrijedan dvije hiljade milijardi dolara, bez da su ih republikanci u tome kočili.

Senator Manchin je prije nekoliko nedelja rekao da je otvoren za to da se uvedu izmjene koje bi otežale primenu filibustera, kao što je staro pravilo da senatori koji žele da neograničeno govore, to čine za govornicom i bez pauze.

Predsjednik Joe Biden, koji je 36 godina bio senator, rekao je da bi želio da senatori razgovaraju o filibusteru, što sada nije slučaj.

Ali, Manchin sada u novoj izjavi, negira da je bio otvoren za slabljenje filibustera i kaže da je "Senat svaki put bio u blokadi kada je pokušano da se ublaži filibuster".

Za stavljanje prijedloga na glasanje u Predstavničkom domu potrebna je prosta većina, dok je u Senatu potrebno 60 glasova kada je riječ o kontroverznim zakonima.

Kada bi demokrate ukinule filibuster, mogle bi sve zakonske prijedloge da usvajanju prostom većinom, pod uslovom da su svi za to, uz odlučujući glas potpredsjednice SAD Kamale Harris.

Biden zadržava Trumpov čvrst trgovinski stav prema Kini

Arhiva: Kamion natovaren kontejnerima snimljen pored kineske zastave u Jangašan luci u Šangaju, Kina, 6. avgusta 2019. (Foto: Reuters, Aly Song)

Američka ministrica trgovine Gina Raimondo obvezala se u srijedu da će nastaviti agresivni trgovinski rat Trumpove administracije s Kinom, rekavši da će raditi "što agresivnije kako bi zaštitila američke radnike i preduzeća od nelojalne kineske prakse".

Govoreći za vrijeme brifinga za novinare u Bijeloj kući, Raimondo je rekla da su carine nametnute za vrijeme mandata Donalda Trumpa, a koje su demokrate u to vrijeme masovno osporavale, "zapravo pomogle u spašavanju američkih radnih mjesta u industriji čelika i aluminijuma".

Sve u svemu, Sjedinjene Države zadržavaju carine na 66% kineskog izvoza. Raimondo je rekla da su ti porezi na uvoz potrebni da bi se izjednačili uslovi za međunarodnu trgovinu.

"Kineske akcije su nekonkurentne, prisilne, podmukle. Pokazali su da će učiniti sve što je potrebno", rekla je. "I zato planiram da što agresivnije koristim sve alate kojima raspolažem kako bih zaštitila američke radnike i preduzeća od nepravedne kineske prakse."

Sekretarica za trgovinu Gina Raimondo.
Sekretarica za trgovinu Gina Raimondo.

Prije tri godine Trump je iz većine zemalja naplatio carine od 25% na uvezeni čelik i 10% na uvezeni aluminij, tvrdeći da je pitanje nacionalne sigurnosti osiguravanje opstanka domaće proizvodnje metala.

Američki robni deficit s Kinom porastao je za 11,4% od januara na 30,3 milijarde dolara u februaru, prema statistikama koje je u srijedu objavilo Ministarstvo trgovine.

Istraživanje koje je prošle godine sproveo Pew Research Center pokazalo je da gotovo devet od 10 odraslih osoba u SAD-u Kinu više smatra rivalom ili neprijateljem, nego partnerom.

Amerikanci su, prema anketi, sve više zabrinuti zbog kineske tehnološke moći, cyber napada na Zapad, nepoštovanja ljudskih prava i gubitka radnih mjesta u SAD-u za koji krive kineski uvoz.

Biden je stvaranje infrastrukturnih radnih mjesta postavio kao prioritet svoje administracije, što je tema kojom se obratio u srijedu popodne u Bijeloj kući, tvrdeći da se Kina i drugi utrkuju sa Sjedinjenim Državama "pokušavajući da posjeduju budućnost".

Biden želi da zakonodavci odobre njegov plan da ove decenije uloži 2 biliona dolara kako bi stvorio milione radnih mjesta.

Republikanci u Kongresu kažu da je plan preširok i da velik dio toga nema nikakve veze s tradicionalnom infrastrukturom, poput poboljšanja usluge putničkih vozova, modernizacije aerodroma i popravljanja starih autoputeva i mostova. Opoziciona stranka se takođe kosi sa rukovodstvom Demokratske stranke o načinu finansiranja plana, protiveći se povećanju stope poreza na dobit.

Lider manjine u Senatu Mitch McConnell.
Lider manjine u Senatu Mitch McConnell.

Lider manjine u Senatu Mitch McConnell rekao je u srijedu da se "nada da neće svaki pojedini demokrata" podržati Bidenov račun za infrastrukturu, i da će centristi u vladajućoj stranci "imati određenu dozu skepticizma u vezi s ovim masovnim rastom vlade".

Da bi se učinkovito nadmašila Kina, predsjednik tvrdi da se stotine milijardi dolara moraju potrošiti i na modernizaciju škola, uklanjanje olova u vodovodnim cijevima, izgradnju mreže punionica za električna vozila, širenje širokopojasnog pristupa internetu i jačanje domaće proizvodnje poluprovodnika.

"Mislite li da Kina čeka investiranje u ovu digitalnu infrastrukturu za istraživanje i razvoj? Obećavam vam, oni ne čekaju. Ali računaju da će američka demokratija biti prespora, suviše ograničena i previše podijeljena da bi išla u korak s tim", rekao je Biden.

Kina je druga najveća ekonomija na svijetu, ali predviđa se da će nadmašiti Sjedinjene Države krajem ove decenije ili početkom 2030-ih.

Biden: Svi odrasli u Americi moći će da se prijave za vakcinu do 19. aprila

Predsjednik Joe Biden govori u Bijeloj kući o borbi protiv koronavirusa (Foto: Reuters/Kevin Lamarque)

Predsjednik SAD Joe Biden objavio je u utorak da je za oko dvije nedjelje ubrzao rok do kojeg bi američke države trebalo da omoguće svim odraslima da se prijave za vakcinu protiv koronavirusa.

"To znači da će do 19. aprila, u svakom dijelu zemlje, svi odrasli stariji od 18 godina moći da se prijave za vakcinu. Nema više zbunjujućih pravila. Nema više zbunjujućih restrikcija", rekao je Biden u obraćanju u Bijeloj kući. Prvobitni rok bio je 1. maj.

Za djecu mlađu od 16 godina još nije odobrena vakcina, ali su u toku kliničke probe.

Biden je takođe objavio da je od njegove inauguracije 20. januara dato više od 150 miliona doza vakcine, te da je administracija na putu da ostvari novi cilj: da za prvih 100 dana njegovog mandata bude primljeno 200 miliona doza.

Bidenov prvobitni plan je bio 100 primljenih doza vakcine do kraja prvih 100 dana mandata.

Predsjednik je rekao da je više od 80 odsto nastavnika i zaposlenih u školama primilo najmanje jednu dozu vakcine. Međutim, upozorio je da se šire novi sojevi koronavirusa i da to dovodi do rasta broja slučajeva.

"Nismo još došli do cilja. Još nam predstoji mnogo posla. Još smo u trci između života i smrti. Dok ne vakcinišemo veći broj ljudi, potrebno je da svi peru ruke, drže socijalnu distancu i nose maske", naglasio je američki predsjednik i poručio da nije vrijeme "za slavlje".

Podsjetio je građane da su za dvije od tri odobrene vakcine u SAD potrebne dvije doze koje se daju u razmaku od nekoliko nedjelja i da ne dolazi odmah do pune zaštite.

Uoči govora u Bijeloj kući, predsjednik je posjetio centar za vakcinaciju protiv koronavirusa u Virdginiji, gdje je rekao da se nada da će SAD imati dovoljno doza vakcine da počnu da ih "uskoro" isporučuju drugim zemljama.

"Ovo nije nešto što možemo samo da riješimo u Americi, ako ne riješimo širom svijeta. Ne možete da izgradite zid ili dovoljno visoku ogradu da spriječite dolazak virusa", rekao je Biden.

Među starijima, 75 odsto je primilo najmanje jednu dozu, dok je više od 55 odsto u potpunosti vakcinisano.

U SAD su odobrene tri vakcine - Pfizer/BioNTech i Moderna koje se daju u dvije doze i Johnson&Johnson za koju je potrebna jedna.

COVID-19 je odnIo više od 555.000 života u Americi.

Klimatske promjene: Kerry poziva na globalnu saradnju, uključujući i Kinu

US climate envoy John Kerry (left) leaves the Ministry of Finance after a meeting with Indian Finance Minister Nirmala Sitharaman in New Delhi on April 6, 2021.

Na svom prvom putovanju kao specijalni predsjednički izaslanik za klimu, John Kerry je u Aziji pozvao na saradnju u oblasti klimatskih promjena između SAD-a i Kine, kao i svih ostalih, jer je, kako je rekao, nemoguće da bilo koja nacija sama riješi ovaj problem. "Svakom od nas su potrebni svi za stolom kako bismo to ostvarili".

"Ovdje se ne radi o Kini, ovo nije protiv Kine. Ovdje se radi o Kini, Sjedinjenim Državama, Indiji, Rusiji, Indoneziji, Japanu, Koreji, Australiji, gomili zemalja čije su emisije poprilično velike, najviše Sjedinjenim Državama i Kini", rekao je Kerry u razgovoru za CNBC, nakon učestvovanja na Regionalnom dijalogu za klimatske akcije u Abu Dabiju, koji su organizovali Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).

Kerryjeve izjave u nedjelju uslijedile su prije posjeta Indiji od 5. do 8. aprila i Bangladešu 9. aprila. "Indija završava posao na klimatskim promjenama pomičući krivulju", rekao je Kerry u utorak u New Delhiju, kako prenosi Reuters. "Vi ste nesumnjivo već svjetski lider u uvođenju obnovljivih izvora energije."

Cilj ovih posjeta je naglašavanje težnji Bidenove administracije ka međunarodnoj posvećenosti rješavanju klimatskih promjena.

Bivši američki državni sekretar Kerry neće se sastati s kineskim klimatskim predstavnikom Xie Zhenhuaom tokom ove posjete, iako se njih dvojica poznaju iz prethodnih interakcija.

Xie je središnja figura u pekinškom planu za uklanjanje emisija ugljenika do 2060. godine i njegov glavni pregovarač u Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama, koji broji 200 zemalja. Vjeruje se da je Xieov odnos s američkim kolegom Toddom Sternom pomogao progurati Pariški sporazum krajem 2015. godine, navodi Reuters. Xie je imenovan za novog specijalnog kineskog izaslanika za klimu, objavilo je kinesko Ministarstvo za ekologiju i okoliš u februaru, a njegovo ponovno imenovanje, nakon dvogodišnje pauze, odražava kinesku posvećenost jačanju komunikacije o klimatskim promjenama s Bidenovom administracijom, navodi Bloomberg.

Kina i SAD, dvije najveće svjetske ekonomije, zajedno čine 43% globalnih emisija ugljičnog dioksida.

Obnavljanje odnosa

Jennifer Turner, direktorica Wilson Center kineskog foruma za okoliš, rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike da ima puno otvorenih pitanja dok SAD i Kina obnavljaju svoj odnos, nakon vrlo napetog i sukobljenog perioda u posljednjih nekoliko godina.

"Kerry i Xie se već dobro poznaju iz čestih interakcija za vrijeme Obamine administracije, tako da shvatam zašto se klimatski lideri obe strane nisu hitno sastali", rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike.

Jane Nakano, stručnjakinja za energetsku sigurnost i klimatske promjene u Centru za strateške i međunarodne studije, vjeruje da su klimatske promjene područje u kojem saradnja između SAD-a i Kine može dovesti do napretka uprkos razlikama u trgovini, ljudskim pravima, intelektualnom vlasništvu i tehnologiji.

"Pristup Washingtona prema Kini je da će sarađivati kad god to može, kao i da neće činiti neprimjerene ustupke u tim drugim područjima u zamjenu za kinesku saradnju u klimatskom području", rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike putem e-maila. "S kineske strane, Peking možda osjeća da se ne može mnogo toga postići proaktivnim pokretanjem direktnog pojedinačnog klimatskog angažmana, posebno kada je klima glavni prioritet Bidenove administracije, a ne Kine."

"Peking bi možda više želio vidjeti šta je Washington spreman ponuditi ili tražiti od Pekinga", dodala je.

Ipak, Richard Weitz, direktor Centra za političko-vojne analize na Institutu Hudson, rekao je da bi svako odgađanje razgovora između Washingtona i Pekinga moglo biti malo više od vremena.

"Nedostatak direktnog razgovora može biti iz logističkih razloga", poput zakazivanja sastanaka zauzetih diplomata, rekao je Weitz za Glas Amerike. Takođe, postoji mogućnost "američke želje da se sastane sa svojim saveznicima i partnerima, prije sastanka s Kinom".

Joe Biden looks at an array of solar panels during a tour at the Plymouth Area Renewable Energy Initiative in Plymouth, N.H., June 4, 2019.
Joe Biden looks at an array of solar panels during a tour at the Plymouth Area Renewable Energy Initiative in Plymouth, N.H., June 4, 2019.

Američki predsjednik Joe Biden borbu protiv klimatskih promjena postavio je kao prioritet. To je nazvao "pitanjem broj jedan s kojim se čovječanstvo suočava" kao demokratski kandidat u oktobru, a 27. januara, nekoliko dana nakon stupanja na dužnost, potpisao je izvršnu naredbu "za dopunjavanje ambicioznog plana naše administracije za suočavanje s egzistencijalnom prijetnjom klimatskih promjena".

Biden planira dvodnevni virtualni samit sa svjetskim liderima 22. i 23. aprila. Na web stranici Bijele kuće stoji: "Samit lidera o klimi naglasiće hitnost - i ekonomske koristi - jačeg klimatskog djelovanja. To će biti ključna prekretnica na putu ka Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP26) ovog novembra u Glasgowu."

Bidenov nedavni prijedlog infrastrukture od 2 biliona dolara uključuje ulaganje od 35 milijardi dolara u čiste tehnologije i 174 milijarde dolara za remont tržišta električnih vozila u zemlji.

U međuvremenu, kinesko ulaganje u čistu energiju dostiglo je 83,4 milijarde dolara u 2019. godini.

"Veličina izazova je najteži problem s kojim se obe strane suočavaju; financijski troškovi i remećenje života ljudi koji su uključeni u promjenu kineske i američke energetske politike su ogromni", rekao je Weitz iz Instituta Hudson.

Prepreke klimatskom partnerstvu

Međutim, oštre razlike u ljudskim pravima i trgovini stvaraju prepreke za moguću saradnju u klimatskim pitanjima između dvije supersile.

"Kina i SAD ulaze u eru rastuće otvorene konkurencije, kritika i rivalstva u raznim sferama - ekonomskoj, diplomatskoj, tehnološkoj i možda vojnoj - koje otežavaju ostvarivanje bilo koje vrste saradnje", rekao je za mandarinski servis Glasa Amerike Carsten Vala, profesor političkih nauka sa Univerziteta Loyola u Marylandu.

"Najteža okolnost, bez sumnje, je rastuće samopouzdanje Kine u međunarodnim odnosima", rekao je. "Taj stav proizlazi iz uvjerenja rukovodstva Kineske komunističke partije da su se s pandemijom COVID-19 bolje nosili i da su globalno ekonomsko usporavanje preživjeli bolje od zapadnih zemalja, zajedno s projekcijama koje predviđaju da će njihova ekonomija biti konkurent Sjedinjenim Državama u sljedeće dvije decenije."

On je dodao da je to doprinijelo da kineski glavni lideri "budu manje spremni na kompromise.

Turner iz Wilson Centra saglasna je s ovim stavom. "Kineska i američka administracija kreću se prema nekim teškim neslaganjima oko trgovine, ljudskih prava itd., što ne ostavlja puno političkog prostora za klimatsku saradnju/diplomatiju", rekla je.

Ipak je istakla da kinesko-američku saradnju na području klime i čiste energije ne ostvaruju samo nacionalne vlade, jer "i dalje postoji subnacionalna, istraživačka i nevladina saradnja u oblasti klime između dvije zemlje".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG