Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Republikanski senator traži od Trumpa da podnese ostavku

U.S. Sen. Pat Toomey (R-PA) speaks during a Senate Banking, Housing, and Urban Affairs Committee nomination hearing on Capitol Hill in Washington, U.S., May 5, 2020. Alex Wong/Pool via REUTERS

Pat Toomey, drugi je republikanski senator, koji je zatražio ostavku Donalda Trumpa, tvrdeći da bi odlazeći predsjednik mogao da se suoči sa kriminalnom odgovornošću zbog upada dijela njegovih pristalica u kompleks Capitol Hilla.

"Mislim da je za našu državu najbolje da predsjednik podnese ostavku i ode što je prije moguće”, rekao je Toomey televiziji NBC, označivši Trumpove postupke nakon izbora kao nečuvene.

Takođe, on je u nedjelju televiziji CNN rekao i da bi Trump mogao krivično odgovarati zbog nereda koji su se dogodili u Capitolu.

Trump supporters try to break through a police barrier, Jan. 6, 2021, at the Capitol in Washington.
Trump supporters try to break through a police barrier, Jan. 6, 2021, at the Capitol in Washington.

Toomey, donedavno pristalica Donalda Trumpa iz redova konzervativaca, taj stav je iznio u trenucima kada demokrate pripremaju proceduru Trumpovog opoziva u Predstavničkom domu, dok je istovremeno u toku federalna istraga povodom tog incidenta za vrijeme i nakon koga je preminulo pet ljudi, a desetine su povrijeđene.

Odlazeći predsjednik Trump, koji je bez validnih dokaza osporavao rezultate predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio demokratski kandidat Joe Biden, obratio se svojim pristalicama tokom protesta organizovanog u danu kongresne potvrde rezultata glasanja Elektorskog koledža.

Nakon nereda koji su se dogodili oglasio se video porukom u kojoj je priznao izborni poraz i obećao da će se posvetiti mirnoj tranziciji vlasti.

Ko je sve tražio Trumpovu ostavku

Inače, Lisa Murkowski​ bila je prva republikanska članica Senata koja je poručila da bi odlazeći američki predsjednik trebalo odmah da odstupi sa funkcije, na šta se nadovezao Ben Sasse tvrdnjom da će razotriti postupak opoziva.

Takođe, Adam Kinzinger, republikanski član Predstavničkog doma koji kontrolišu demokrate, prethodno je pozvao Trumpa da podnese ostavku.

Za sada, međutim, još nije jasno da li i koliko bi republikanaca podržalo tu inicijativu. Republikanski lideri su zatražili od Predstavničkog doma da ne pokreću proces opoziva Donalda Trumpa – što bi bio drugi put da učine tako nešto. U prethodnom slučaju odlazeći predsjednik je opozvan u donjem domu Kongresa – ali tu odluku republikanski Senat nije izglasao.

Nekoliko republikanaca pridružilo se pozivima demokrata potpredsjedniku Mikeu Penceu da da primjeni 25 amandman po kome bi naslijedio odlazećeg predsjednika ukoliko bi mu mandat bio prekinut. Međutim, potpredsjednik Pence se tome usprotivio, objavio je jedan od njegovih savjetnika.

Takođe, senator Roy Blunt jedan od republikanskih lidera, rekao je televiziji CBS da ne smatra da bi Trump trebalo da podnese ostavku ali da bi, kako je rekao, potrebno da bude veoma oprezan u narednih deset dana.

Bijela kuća je saopštila da Trump planira u utorak da napusti Washington, kako bi posjetio grad Alamo u Texasu, u danu kada je planirano da u Predstavničkom domu predstavljanje razloga za njegov opoziv - optužujući ga da je podsticao pobunu.

Inače, predsjedavajuća Predstavničkim domom Nancy Pelosi i demokrate razmatraju brzi opoziv u odgovoru na upad u Kongres koji je šokirao naciju i svijet, a tokom kojeg je preminulo pet osoba. Pelosi je zaprijetila da će Trump biti opozvan ako odmah ne podnese ostavku.

Demokratski Kongresmen Ted Lieu objavio je u subotu na društvenoj mreži Twitter da će predlog opoziva predsjednika Trumpa, koji je podržalo 180 članova Kongresa, u ponedjeljak biti podnijet Predstavničkom domu.

See all News Updates of the Day

G7 nudi svoj infrastrukturni plan kao alternativu kineskom "Pojas i put"

Predsednik SAD Džo Bajden prisustvuje samitu G7, u Korvolu, Velika Britanija, 11. 11. juna 2021.

Grupa sedam najbogatijih demokratija u svijetu u subotu je predstavila infrastrukturni plan za zemlje u razvoju koji bi trebalo da konkuriše kineskoj inicijativi "Pojas i put" vrijednoj više hiljada milijardi dolara.

Američki predsjednik Joe Biden i ostali lideri G7, koji su se okupili na samitu u Kornvolu u Engleskoj, nadaju se da će plan poznat kao inicijativa "Izgradimo bolji svijet" ili skraćeno B3W (Build Back Better World) ponuditi transparetno partnerstvo da bi se pomoglo da se finansira 40 hiljada milijardi dolara koliko je potrebno zemljama u razvoju do 2035. godine, saopšteno je iz Bijele kuće.

"Ovdje nije samo riječ o suprotstavljanju Kini. Međutim, do sad nismo ponudili pozitivnu alternativu koja odražava naše principe, standarde i naš način poslovanja", rekao je neimenovani visoki zvaničnik administracije.

"Vjerujemo da ćemo pobijediti kinesku inicijativu nudeći kvalitetniji izbor i taj ćemo izbor ponuditi uz samopouzdanje o našem modelu koji odražava naše zajedničke vrijednosti", rekao je zvaničnik.

Inicijativa za pojas i put globalna je strategija razvoja infrastrukture koju je Peking usvojio 2013. godine za investiranje u skoro 70 zemalja. To je centralni element njene spoljne politike.

Zvaničnik je rekao da inicijativa "B3W" ima za cilj mobilizaciju privatnog sektora da investira i ispuni desetine hiljada milijardi dolara potreba za finansiranjem infrastrukture u svijetu u razvoju, istovremeno zadovoljavajući standarde rada, zaštite životne sredine i transparentnosti.

Hronologija nije jasna

Vremenski raspored, struktura i obim finansijskih sredstava, kao i veličina stvarnog finansiranja koje će SAD da preuzmu, još uvijek nisu jasni.

Zvaničnik administracije rekao je da se nada da će SAD sa partnerima iz G7, privatnim sektorom i ostalim zainteresovanim stranama, "uskoro" katalizovati "stotine milijardi dolara“ u infrastrukturne investicije za zemlje sa niskim i srednjim prihodima.

"Pošteno je zapitati se da li će ovo biti zapravo novo finansiranje, novi kapaciteti za izgradnju infrastrukture u regionu ili je ovo prenamijenjivanje i prepakiranje resursa koji su takođe dostupni", rekao je Robert Dali, direktor Instituta Kisndžer Vilson Centra za Kinu i Sjedinjene Države.

Da bi proširio svoju sferu uticaja, poznato je da Peking u sklopu BRI daje kredite državama za projekte koje etablirani međunarodni zajmodavci ne smatraju kreditno sposobnim.

"To postavlja pitanje da li će ovaj novi program biti manje nesklon riziku", rekao je Dali, napominjući da bi ih, ako bi ti projekti bili isplativi, zajmodavci poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke već finansirali.

Konsenzus o Kini

Lideri G7 postigli su konsenzus o potrebi za zajedničkim stavom o prodaji kineskog izvoza po niskim cijenama koje nisu fer i o kršenjima ljudskih prava u Kini, saopštio je u subotu neimenovani zvaničnik Bidenove administracije.

Zvaničnik je naveo i da su se lideri saglasili u pogledu potrebe da se koordiniše čvrsti lanac snabdijevanja da bi se osigurala međusoobna podrška.

"Rekao bih da je postojalo jedinstvo kada je riječ o spremnosti da se govori o kršenjima ljudskih prava i osnovnih sloboda. Postojala je riješenost da se preduzme akcija kao odgovor na ono što vidimo", rekao je zvaničnik, navodeći da je postignut napredak u odnosu na prije tri godine kada se u konačnom saopštenju Kina nije pominjala.

Lideri G7 prethodno su bili podijeljeni u pogledu poziva predsjednika Bidena da se preduzme agresivnija akcija protiv Kine, između ostalog i zbog prakse prinudnog rada, nespremnosti da poštuje pravila međunarodne trgovine i problematičnog mehanizma finansiranja globalne infrastrukture.

“Bilo je interesantnih rasprava i različitih mišljenja", rekao je visoki zvaničnik Bidenove administracije koji je brifovao novinare poslije plenarne sesije.

Lideri su saglasni da je prijetnja od sve agresivnije Kine realna, ali imaju različite stavove o odgovoru na to, rekao je zvaničnik. Italija, Njemačka i Evropska unija oklijevaju da zauzmu oštriji stav o Kini i radije bi se usredsredili na "kooperativnu prirodu odnosa".

Sjedinjene Države, Britanija, Kanada i Francuska, žele proaktivniji pristup, dok je Japan po svemu sudeći najneodlučniji u G7.

Humanitarne organizacije tvrde da je Peking omogućio masovni premještaj Ujgura i drugih kineskih manjina iz Sinđijanga i primorao ih da rade pod oštrim uslovima u fabrikama širom zemlje. Te fabrike su u lancima snabdijevanja mnogih svjetskih brendova, dodaju oni.

"Vjerujemo da su ove prakse uvreda za ljudsko dostojanstvo i oštar primjer kineske nelojalne ekonomske konkurencije“, rekao je zvaničnik administracije. Rekao je da će Bidenova izjava uputiti "poziv na buđenje" i poruku da G-7 ozbiljno misli na odbranu ljudskih prava i da će zajedno raditi na iskorjenjivanju prisilnog rada u proizvodnji potrošačkih prozvoda.

U februaru je nekoliko članova američkog Predstavničkog doma američkog Kongresa ponovo iniciralo donošenje zakona o sprječavanju prisilnog rada Ujgura, kojim bi se, između ostalog, zahtijevalo objelodanjivanje finansija firmi iz SAD koje trguju sa kineskim kompanijama i njihovim entitetima koji su umiješani u ozbiljna kršenja ljudskih prava u regionu Sinđijang.

Nejasno je koliku bi podršku za ove inicijative Biden dobio od partnera G7, od kojih neki imaju dublje ekonomske veze sa Pekingom.

Scheffer: Dodik je prepreka pomirenju u BiH, a ne Haški sud

Scheffer: Dodik je prepreka pomirenju u BiH, a ne Haški sud
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

Ruske i kineske dezinformacije prate zapadne COVID19 vakcine

Ruske i kineske dezinformacije prate zapadne COVID19 vakcine
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

Lideri G7 najavljuju donaciju od milijardu vakcina siromašnim zemljama

Milijarda vakcina za siromašne zemlje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:39 0:00

Britanski premijer Boris Džonson (Johnson) očekuje da se lideri zemalja članica Grupe 7, na tekućem samitu čiji je Džonson domaćin, usaglase da siromašnim zemljama doniraju milijardu vakcina protiv COVID 19.

Samo nekoliko sati pošto je američki predsjednik Džo Bajden najavio da će SAD siromašnim zemljama donirati 500 miliona Pfizerovih vakcina, Džonson je obećao da će Velika Britanija slijediti sa najmanje sto miliona. Od 100 miliona britanskih vakcina, 80 miliona će ići u Covax, a ostatak će se podijeliti zemljama kojima su potrebne.

Džonson je već pozvao lidere G7 da se obavežu na to da će obezbijediti da se vakcinacija u svijetu završi do kraja 2022. i očekuje da obezbijede donaciju miljardu vakcina, tokom samita koji počinje u petak u Engleskoj.

Neke organizacije su, međutim, taj plan već odbacile kao nedovoljan, jer Oxfam procjenjuje da će oko 4 milijarde ljudi zavisiti od vakcina iz Covaxa, programa namijenjenog siromašnim i manje razvijenim zemljama.

"Zbog uspjeha vakcinacije u Britaniji, u poziciji smo da viškove damo onima kojima su potrebni", kazao je Džonson.

U Britaniji je bar jednu dozu vakcine primilo 77 odsto odraslih, a u SAD 64 odsto, i obje zemlje tvrde da će pandemija prestati kada se svi vakcinišu.

Ipak, pošto na svijetu ima 8 milijardi stanovnika, a većini su potrebne dvije doze, a moguće i tri, aktivisti kažu da donacija milijardu vakcina nije dovoljna i da mora mnogo više. U organizaciji Oxfam procjenjuju da je svijetu potrebno još 11 milijardi doza da pobijedi pandemiju.

Džonson je podržao Bajdenov apel farmaceutskim kompanijama da proizvode vakcine po modelu i trošku Astra Zenece.

Ako se siromašne zemlje ostave bez vakcina, to povećava rizik da se virus dalje širi i da mutira. Međutim, osim vakcina, biće potrebna i logistička podrška kako bi se organizovala vakcinacija.

SAD: Administracija neće tražiti od državnih službenika da se vakcinišu prije povratka u kancelarije

Kendrija Braun, medicinska sestra iz Washingtona, daje vakcinu protiv COVID 19 ženi u blizini Kenedi centra, 6. maja 2021. (Foto: AP)

Američki federalni radnici neće morati da prime vakcinu protiv COVID 19 prije nego što se vrate u kancelarije, navodi se u smjernicama koje je u četvrtak objavila Bidenova administracija.

Uputstvo za federalne agencije je da bi trebalo da svoje planove o ponovnom otvaranju zasnivaju na procentu zaposlenih koji su vakcinisani, ali da je na dobroj volji zaposlenih da otkriju svoj status u vezi sa vakcinama.

Od agencija se traži da uvedu veću fleksibilnost za neke radnike, prije svega više mogućnosti za rad od kuće i izvan uobičajenih radnih sati.

Oko 60 odsto od ukupno 4 miliona ljudi koliko je zaposleno u državnoj službi tokom pandemije radi od kuće, prenio je Reuters.

Agencije treba da podnesu svoje planove za otvaranje do sljedeće nedelje, navodi se u smjernicama, a trebalo bi da budu spremne da ih sprovedu do 19. jula.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG