Ovaj nacrt zakona je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.
Nacrt zakona predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.
Osim toga, entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.
Ministar pravde RS Miloš Bukejlović obrazlažući zakon dan ranije u entitetskom parlamentu rekao je da će pratiti aktivnosti ovih organizacija na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.
Zakon je još prošle godine najavio Milorad Dodik, proruski orijentisan predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a, koji je tada rekao da će ovaj zakon biti baziran na američkim rješenjima.
Ipak, istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE) je pokazalo da je zakon bliži ruskom zakonskom rješenju iz 2012. godine.
Kancelarija Visokog predstavnika u BiH je tražila povlačenje ovog Nacrta zakona sa dnevnog reda, jer sami zakon, kako se navodi, ima "za cilj da ušutka i zastraši organizacije civilnog društva".
Prema analizi organizacije Transparency International BiH, zakonsko rješenje nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, državnim i entitetskim Ustavom i važećim zakonima u RS.
Zakonodavna procedura u RS predviđa usvajanje zakonskog nacrta u parlamentu, zatim, ukoliko ovo zakonodavno tijelo donese takvu odluku – i ako je zakon od naročitog značaja za javnost – kreće javna rasprava.
Slijedi usvajanje zakona u formi prijedloga, takođe u parlamentu, te još nekoliko proceduralnih koraka poslije kojih zakon stupa na snagu.
