Ako se AI ne bude pogonio obnovljivim izvorima, povećana potrošnja energije može ubrzati klimatske promjene, navodi najnovija studija kompanije McKinsey.
Sve veća potražnja za umjetnom inteligencijom (AI) ima značajan uticaj na potrošnju energije, pokazuje nova studija konsultantske kompanije McKinsey.
„Naše istraživanje procjenjuje da bi porast cloud rješenja, kriptovaluta i AI-ja mogao dovesti do toga da podatkovni centri do 2050. godine budu odgovorni za između 2.500 i 4.500 teravat-sati (TWh) globalne potrošnje električne energije (što je između 5 i 9 posto ukupne potrošnje električne energije). Podatkovni centri se uglavnom napajaju električnom energijom s rezervnim generatorima) i imaju stalnu potražnju, što stvara veću potrebu za gasom ili drugim stabilnim izvorima energije kako bi se nadoknadili prekidi u dostupnosti obnovljivih izvora energije“, navodi se u izvještaju.
Studija je pokazala da će samo u Evropi podatkovni centri za razvoj tehnologije umjetne inteligencije trebati gotovo tri puta više energije do 2030. godine.
Razvoj umjetne inteligencije ima utjecaja i na klimatske promjene
Ovaj rast mogao bi dovesti do ubrzanog efekta na klimatske promjene ako se energija za podatkovne centre ne bude sve više crpila iz obnovljivih izvora.
Studija upozorava da postoje značajni izazovi u tranziciji prema zelenijoj energiji. Naime, pouzdani izvori obnovljive energije, iako ključni za smanjenje emisija ugljičnog dioksida, još uvijek nisu dostupni u dovoljnoj mjeri. Nadalje, sektor se suočava s nedostatkom kvalifikovane radne snage, što dodatno otežava postizanje energetske tranzicije potrebne za održivi razvoj AI tehnologije.
Za dugoročno održivo rješenje, kompanija McKinsey naglašava da će biti potrebna značajna ulaganja u obnovljive izvore energije kako bi se zadovoljila dodatna potražnja koju stvara AI. To znači veće korištenje solarnih, vjetroelektrana i drugih obnovljivih izvora, uz infrastrukturu koja omogućava pohranu i stabilnu isporuku zelene energije. U suprotnom, očekivani porast potrošnje energije za AI mogao bi dodatno opteretiti evropske klimatske ciljeve i doprinijeti klimatskim promjenama.
Veliki povratak nuklearne energije u trku
Nuklearna energija doživljava preporod zbog sve većih potreba industrije umjetne inteligencije za energijom.
Kompanije poput Google posežu i za drugim izvorima energije, poput nuklearne. Oni su najavili kako potpisuju prvi korporativni ugovor u svijetu za kupovinu nuklearne energije iz više malih modularnih reaktora koje će razviti kompanija Kairos Power.
Slične poteze su povukli i Microsoft i Amazon. Microsoft, zajedno sa kompanijom Constellation Energy planiraju ponovo pokrenuti nuklearnu elektranu Three Mile Island, nadajući se da su osigurali brz izvor dovoljno ekološki prihvatljive energije za napajanje sve većeg broja podatkovni centara za umjetnu inteligenciju. Međutim. ova elektrana neće moći početi s radom u skorije vrijeme jer je oroces obnove postrojenja i sticanja potrebnih dozvola dugačak.
U martu 1979. godine, Three Mile Island je pretrpio djelomično topljenja jezgra reaktora u jedinici 2. Plan restartovanja postrojenja je vrijedan oko 1.6 miliona dolara.
OpenAI je u septembru predstavio Bijeloj kući plan za izgradnju više podatkovnih centara snage 5 gigavata, od kojih bi svaki zahtijevao proizvodnju energije ekvivalentnu izlaznoj snazi pet nuklearnih elektrana širom SAD-a.
