"Neposredne potrebe Ukrajine za finansiranjem su značajne", rekla je Yellen, napominjući da se vlada ne može osloniti na redovne poreske prihode i da nastavlja da funkcioniše "zbog domišljatosti i hrabrosti ukrajinskih zvaničnika".
Yellen je nastavila: "Ukrajini su potrebna budžetska sredstva za plaćanje vojnika, zaposlenih i penzionera, kao i za upravljanje privredom koja zadovoljava osnovne potrebe njenih građana".
U budućnosti, Ukrajina će imati još veće finansijske potrebe, rekla je ona.
"U kratkom roku, moraće da se okrene popravci i obnavljanju kritičnih komunalnih postrojenja i usluga", rekla je ona. "Na kraju, Ukrajini će biti potrebna ogromna podrška i privatne investicije za rekonstrukciju i oporavak, slično zadatku obnove u Evropi nakon 1945. godine".
Iako to nije posebno spomenula, Yellen je izgleda mislila na Marshallov plan, prema kojem su Sjedinjene Države pružile milijarde dolara pomoći za ekonomski oporavak Evropi od 1948. do 1951. godine.
Pohvalna saradnja
Yellen se pojavila na Briselskom ekonomskom forumu kako bi održala predavanje Tommaso Padoa-Schioppa, nazvano po pokojnom bivšem italijanskom ministru ekonomije i finansija, koji se smatra jednom od pokretačkih snaga za konverziju Evrope na jedinstvenu valutu.
Yellen je pohvalila "snažno partnerstvo" koje postoji između SAD i njihovih evropskih saveznika.
"Najopipljiviji primjer je naš zajednički odgovor na ničim izazvan rat Vladimira Putina protiv Ukrajine i njenog naroda", rekla je ona. "Rat uzima razarajući ljudski danak — sa tragično izgubljenim životima, interno raseljenim porodicama ili onima koji postaju izbjeglice, sa uništenim gradovima i zajednicama".
Ona je, međutim, upozorila da do sada preuzete obaveze neće biti dovoljne za obnovu Ukrajine.
"Ukrajina će morati da preduzme ovaj korak po korak, ali mi možemo da pomognemo danas i da priznamo i pripremimo se za ono što dolazi", rekla je Yellen. "Ono što je jasno je da do sada najavljena bilateralna i multilateralna podrška neće biti dovoljna da odgovori na potrebe Ukrajine, čak ni u kratkom roku."
Napominjući da je američki Kongres spreman da odobri još jedan paket pomoći Ukrajini vrijedan desetine milijardi dolara, ona je rekla: "Iskreno molim sve naše partnere da nam se pridruže u povećanju svoje finansijske podrške Ukrajini. Naši zajednički napori su od ključnog značaja za pomoć obezbjediti da ukrajinska demokratija prevlada nad Putinovom agresijom".
Bidenova administracija zatražila je od Kongresa 33 milijarde dolara dodatne pomoći Ukrajini. Prošle nedjelje je, međutim, Predstavnički dom odobrio paket od 40 milijardi dolara, što je više od 20 odsto veći paket od onog koji je zahtijevao predsjednik. Očekuje se da će Senat, koji će o paketu glasati već u sredu, takođe odobriti.
Hitni pozivi za pomoć
Kako je obim razaranja izazvanog ruskim napadom postao očigledan, pozivi za stvaranje verzije Marshallovog plana za Ukrajinu nedjeljama stižu iz raznih krajeva, uključujući i sam Kijev.
Obraćajući se na konferenciji u Varšavi putem video zapisa prošle nedjelje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao: "Obnova Ukrajine sada mora postati isti istorijski primjer za naše vrijeme i za budućnost kao obnova evropskih zemalja poslije Drugog svjetskog rata".
Italijanski premijer Mario Draghi pozvao je na stvaranje Marshallovog plana za Ukrajinu u obraćanju Atlantskom savjetu prošle nedjelje.
Ekonomista Kalifornijskog univerziteta u Berkeleyju i bivši savjetnik Međunarodnog monetarnog fonda Barry Eichengreen pisao je u listu Guardian i na drugim novinskim sajtovima: "Marshallov plan je dao prioritet obnovi izvoznih kapaciteta. U njemu su prepoznati okrepljujući efekti međunarodne konkurencije i političke prednosti evropske integracije. Ukrajina se gotovo sigurno suočava sa dugim putem do nirvane članstva u EU. Ali put se može ubrzati ako je zapadna pomoć strukturisana tako da uskladi ukrajinske institucije i politike sa onima EU."
Pitanja o ukrajinskom "Marshallovom planu"
Neki su skeptični da se Ukrajina može obnoviti uspešno kao što je to bila Evropa poslije Drugog svetskog rata.
U članku na veb stranici Foreign Affairs prošle nedelje, Ben Steil, direktor za međunarodnu ekonomiju u Savjetu za spoljne odnose i autor knjige "Marshallov plan: Zora hladnog rata", upozorio je da je greška povlačiti previše paralela između Zapadne Evrope kasnih 1940-ih i Ukrajine početkom 2020-ih.
"Površinski, Ukrajina bi izgledala kao plodno tlo za Marshallov plan", napisao je Steil. "Ona je, slično većini od 16 primalaca Marshallovog plana 1948–1952, tržišno orijentisana evropska zemlja sa demokratskim osnovama, željna da se bliže integriše sa svojim susjedima na zapadu. Ima veliki neiskorišteni potencijal u proizvodnji energije, hemikalija, poljoprivredi i industrijskoj proizvodnji."
Ali poređenje ide samo tako daleko, istakao je Steil. Zemlje koje su imale koristi od Marshallovog plana mogle su to da urade jer su dobile eksplicitne bezbjednosne garancije od Sjedinjenih Država. To im je omogućilo da izbjegnu preusmjeravanje većeg dijela svojih proizvodnih kapaciteta na ponovno naoružavanje. Također je spriječio Sovjetski Savez da potkopa napore za sprovođenje ekonomskih reformi i demokratizaciju, kao što je Sovjetski Savez učinio u istočnoevropskim zemljama, uključujući Poljsku i Čehoslovačku, koje nisu imale koristi od plana.
"Zaključak za žaljenje, ali neizbježan je da je dugoročna, kredibilna unutrašnja i spoljna bezbjednost preduslov za uspješan Marshallov plan u Ukrajini i da SAD i njihovi saveznici nisu u stanju da je obezbjede", napisao je Steil.
"Ako bi kasnije bio pokrenut masivan program pomoći sa ciljem da učvrsti zapadnu orijentaciju Kijeva, Rusija bi mogla vjerodostojno da ugrozi Ukrajinu, njene zvaničnike, njene saveznike, njene trgovinske partnere i bilo koja preduzeća koja tamo posluju skupim cyber, vojnim i ekonomskim napadima", dodao je on. "Da budemo jasni, Rusija možda nikada neće moći da osvoji Ukrajinu, ali je više nego sposobna da od nje napravi pakleno mjesto za život i poslovanje."
