Ovog se mjeseca obilježava dvadeseta godišnjica pada Sovjetskog saveza. Osim unutarnjih reformi, i vanjska politika posljednjeg sovjetskog čelnika Mihaila Gorbačova pridonijela je raspadu Sovjetskog saveza.
Kad je početkom 1985. godine Mihail Gorbačov postao sovjetskim predsjednikom, predstavljao je jednu novu, mlađu generaciju tadašnjih čelnika. Bivši američki veleposlanik u Moskvi, Thomas Pickering:
"Nedugo nakon dolaska na vlast posjetila ga je britanska premijerka Margaret Thatcher i potom poručila američkom predsjedniku Reaganu: “Ovo je čovjek s kojim ćemo moći surađivati.”
Analitičari kažu da je Gorbačov bio shvatio da za širenje utjecaja u svijetu Sovjetski savez više neće moći koristiti svoju vojnu moć. Shvatio je da će se sovjetska vojska u nekim područjima morati povući. Jedno od tih područja bio je Afganistan, gdje se sovjetska vojska borila protiv mudžahedinskih gerilaca od decembra 1979. godine. Veleposlanik Pickering kaže da je Gorbačovljeva odluka o povlačenju sovjetskih trupa poručila svijetu da Moskva nije uspjela u svojoj misiji:
"Mislim da nam je to pokazalo da vojna rješenja diplomatskih problema ne funkcioniraju uvijek kako mi to želimo."
Posljednji sovjetski vojnik napustio je Afganistan 15. februara 1989. godine. Analitičari kažu da je vanjska politika Mihaila Gorbačova imala dramatični učinak na Istočnu Europu, gdje su ljudi glasno zahtijevali svršetak komunističke vladavine. Gorbačov je jasno rekao da neće vojno intervenirati niti zaustaviti prohtjeve za nacionalnu nezavisnost:
"Sovjetski čelnici nisu bili pripravni riskirati još jedno slanje vojnih postrojbi i nametnuti Istočnoj Europi komunističku ideologiju i vladavinu."
Berlinski zid srušen je u novembru 1989. godine, velikim dijelom zbog Gorbačovljeve političke odluke da ne intervenira. Osim toga, kaže veleposlanik Pickering, događaji u Istočnoj Europi imali su svoje posljedice:
"Bilo je nevjerojatno kako su ti događaji stigli do vrata samog Sovjetskog saveza i tada zapravo pomogli 15 dotadašnjih republika koje su se bile spremne odvojiti od Sovjetskog saveza."
U oktobru 1990. godine, Mihail Gorbačov dobio je Nobelovu nagradu za mir. Četrnaest mjeseci kasnije, podnio je ostavku na mjesto sovjetskog predsjednika. Bio je žrtva sila koje je oslobodio, a koje nije mogao obuzdati, kažu stručnjaci. Bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, general Brent Scowcroft, kaže da je nasljeđe Mihaila Gorbačova nestanak Sovjetskog saveza i komunističkog sistema:
"Da je Gorbačov bio drugačija osoba, recimo drugi Leonid Brežnjev, tadašnji sistem bi i dalje neko vrijeme mogao funkcionirati. Mislim da bi se na kraju ipak raspao, no ne baš tada."
Ironija je u tome što Mihaila Gorbačova često kritiziraju u njegovoj zemlji zbog toga što je srušio komunizam, dok ga Zapad smatra herojem.
