Linkovi

Aktuelno

Ex Rad: Lijek koji bi mogao pomoći kod radijacijske bolesti

Nuklearna elektrana Fukushima Daiichi, Japan

Kako bi se suprotstavili nuklearnoj krizi, ili kako bi liječili ljude izložene radijaciji usljed oštećenog nuklearnog reaktora, ministarstvo odbrane i Onconova su udružili snage na razvoju Ex Rad-a.

Ozbiljan problem curenja radijacije iz oštećene nuklearne elektrane Fukushima Daiichi u Japanu je izazvao nove strahove vezane za bolesti uzrokovane radijacijom. Istraživači sada navode da rade na jednom novom lijeku koji bi mogao i spriječiti i popraviti oštećenja na ljudskim ćelijama uzrokovana svim vrstama izloženosti radijaciji.

Kako bi ste se osjećali znajući da postoji lijek koji bi mogao ne samo zaštititi ljude od opasnih nivoa radijacije već i izliječiti one koji su već bili izloženi nuklearnoj radijaciji? Takav lijek bi zasigurno pomogao da se ublaže panika i strah od katastrofalnih nesreća u nuklearnim reaktorima. Radnici na reaktoru koji nastoje izvršiti popravke bi manje strahovali ako bi jednostavno mogli uzeti pilulu koja bi obnovila njihove ćelije oštećene radijacijom. Ramesh Kumar, izvršni direktor američke kompanije za istraživanje lijekova Onconova, kaže da njegova kompanija radi upravo na jednom takvom izuzetnom lijeku, nazvanom Ex Rad. Istražitelji kompanije surađuju sa naučnicima u istraživačkoj laboratoriji američkog ministarstva odbrane. Gospodin Kumar kaže da su preliminarna testiranja na životinjama dala nadu.

Ex Rad je lijek koji je djelotvoran kada je u pitanju obnavljanje ćelija oštećenih radijacijom. Otkrili smo da se on može dati unaprijed, do dan prije izlaganja radijaciji, ili se može dati do dan nakon izlaganja, objašnjava gospodin Kumar.

U ovom trenutku postoje lijekovi koji se daju nakon izloženosti radijaciji koje je odobrio vladin ured za kontrolu hrane i lijekova. Potasium jodin, poznat i kao radijacijska pilula, sprječava upijanje radioaktivnog joda u tijelu koji bude prisutan nakon curenja iz reaktora. Ukoliko je osoba zatrovana radioaktivnim izotopima kao što su plutonijum i cesium, što je vrsta radijacije koja izlazi iz reaktora u Fukushimi, kapsule kao Prussian Blue, koje je odobrio ured za kontrolu hrane i lijekova, mogu brzo iz tijela isprati radioaktive elemente. Andrew Huff je glasnogovornik Radiobiološkog istraživačkog instituta pri oružanim snagama, koji predvodi potragu koju Pentagon vrši za djelotvornijim lijekom za radijacijsku bolest. On kaže da sada ne postoje lijekovi koje je odbrio ured za kontrolu hrane i lijekova koji bi djelovali na radijacijsku bolest, koja ima veliki broj simptoma.

Ex Rad bi mogao pomoći ljudima prije ili poslije izloženosti radijaciji
Ex Rad bi mogao pomoći ljudima prije ili poslije izloženosti radijaciji

Simptomi akutne radijacijske bolesti su potpuno isti kao i kod jake gripe. To su glavobolja, umor, niža temperatura, možda i povraćanje kod većih nivoa izloženosti. Kod nivoa koji se mogu preživjeti simptomi bi se pojavili u roku od 24 do 36 sati. Možda se osoba u tom trenutku osjeća dobro, ali ono što se dešava je da tijelo gubi broj krvnih pločica. Zato treba proći određeno vrijeme kako bi ste se osjećali bolesni. Upravo kao i kod kemoterapije, treba vremena da se osjete infekcije ili da dođe do krvarenja uzrokovanog gubitkom krvnih zrnaca. Ljudi bi vjerovatno umrli od krvarenja, kaže Andrew Huff.

On dodaje da se intenzivira potraga Pentagona za liječenjem radijacijske bolesti.

Međutim još veći problem, onaj zbog kojeg bi istinski trebali biti zabrinuti zbog većeg broja ljudi, je šta ako dođe do nuklearnog terorizma. Kolikom bi nivou penetrirajuće radijacije osoba bila izložena nakon nuklearne detonacije?

Kako bi se suprotstavili takvoj krizi, ili kako bi liječili ljude izložene radijaciji usljed oštećenog nuklearnog reaktora, ministarstvo odbrane i Onconova su udružili snage na razvoju Ex Rad-a.

Ured za kontrolu hrane i lijekova je razvio put za lijekove kao što su Ex Rad koji uključuje klinička istraživanja, istraživanja na životinjama, i dodatne kontrole proizvodnje, i mi smo u procesu završavanja tih istraživanja. Započeli smo ih 2008 i izvršili smo ih i među ljudima, gdje smo testirali sigurnost lijeka. Sada smo u procesu nastavka istraživanja efikasnosti lijeka na životinjama i kada se ona završe možemo dobiti odobrenje za određenu indikaciju. To bi mogla biti upotreba lijeka prije ili poslije izlaganja radijaciji, i lijek bi mogao biti u obliku oralne doze ili injekcije, kaže Ramesh Kumar.

On dodaje da Ex Rad neće biti dostupan još najmanje dvije ili tri godine. U međuvremenu, vladini zvaničnici upozoravaju javnost da bude na oprezu zbog sve većeg broja navoda koji se pojavljuju na internetu o lijekovima protiv radijacije koji, prema tim navodima, nude čudesno izlječenje bolesti.

See all News Updates of the Day

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Protesti pred Parlamentom FBiH nakon potresnih fotografija o odnosu prema štićenicima u Zavodu u Pazariću

Protestno okupljanje građana pred Parlamentom FBiH, 20. novembar 2019.

Pred Parlamentom FBiH okupilo se nekoliko desetina građana nakon objavljenih potresnih fotografija zlostavljanja štićenika u Zavodu u Pazariću.

Fotografije i snimke sa medijima je podijelila zastupnica u Parlamentu FBiH Sabina Ćudić.

„Mnoga od te djece sama pružaju ruke da im se ruke vežu, zato što su navikli da i po 14 sati budu vezanih ruku i nogu (…)”, kaže Ćudić.

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Mediji izvještavaju da je Ćudić zatražila u Parlamentu da se na dnevnom redu nađu i informacije o stanju u Pazariću, ali je ta njena inicijativa većinom glasova odbijena.

Građani okupljeni ispred Parlamenta traže odgovornost i da se utvrdi kada su snimci nastali.

„Ovo se mora riješiti odmah, ne za sedam dana, već odmah. Grozno je da se iživljavaju ovako nad ljudskim bićima, posebno djecom. Nama su, nažalost, ruke svezane, a parlamentarci su radi nas i moraju raditi za dobrobit građana”, kazali su okupljeni građani.

Protestno okupljanje građana ispred Parlamenta FBiH, 20. novembar 2019.
Protestno okupljanje građana ispred Parlamenta FBiH, 20. novembar 2019.

Aktuelni direktor Zavoda Redžep Salić tvrdi da su snimci nastali prije njegovog dolaska na tu poziciju.

Portal Klix javlja da je Parlament FBiH naložio da se u narednih sedam dana izvrše provjere.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je hitno zatražilo od nadležnih institucija - svih kantonalnih ministarstava za socijalni rad da djeluju na području svoje mjesne nadležnosti, ukoliko imaju smještene svoje štićenike u Zavodu Pazarić, a federalne i kantonalne uprave za inspekcijske poslove da hitno izvrše nadzor i utvrde činjenice te poduzmu odgovarajuće zakonske mjere.

Fotografije i snimci su objavljeni na Međunarodni dan djeteta.

Za sutra su najavljeni protesti pred Vladom FBiH.

Sondland kaže da je radio po Trumpovom naređenju i da je bilo "usluge za uslugu", Trump to negira

U.S. Ambassador to the European Union Gordon Sondland is sworn in to testify before the House Intelligence Committee on Capitol Hill in Washington, Nov. 20, 2019, during a public impeachment hearing of President Donald Trump.

Američki ambasador pri Evropskoj uniji ​Gordon Sondland rekao je u svedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma, u istrazi o opozivu Donalda Trumpa, da je sve radio u skladu sa "Trumpovim naređenjima", a implicirao je i da su sa pritiscima na Ukrajinu bili upoznati i državni sekretar Mike Pompeo i potpredsjednik SAD Mike Pence.

Sondlend je kazao da je po "Trumpovim naređenjima" radio i sa Trampovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem koji je pritiskao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pokrene istragu o kompaniji "Burisma" i navodnom ukrajinskom miješanju u američke izbore 2016.

Ambasador SAD u EU je rekao da je to bilo povezano sa dolaskom Zelenskog na sastanak u Belu kuću i da je to bila "usluga za uslugu".

U istom danu planirano je da javno svjedoče još dva američka zvaničnika – Laura Cooper, zamjenica pomoćnika državnog sekretara odbrane i Daivd Hale, službenik State Departmenta.

Gordon Sondland, jedan je od važnijih diplomata u administraciji Donalda Trumpa i jedan od značajnijih donatora predsjednika države iz redova republikanaca. U okviru istrage o opozivu, koju sprovodi većinski demokratski Predstavnički dom, jedan je od najintrigantnijih zvaničnika, zbog revizije izjave koju je dao o tom slučaju.

Taj američki diplomata je sredinom oktobra iza zatvorenih vrata dao iskaz u kojem je tvrdio da dodijeljivanje vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara i pokretanje istrage o bivšem potpredsjedniku SAD-a Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru Bidenu nisu povezane.

Potom je početkom novembra Sondlandov advokat predao odborima Predstavničkog doma novu izjavu u kojoj diplomata potvrđuje sumnje o Trumpovom pritisku na Ukrajinu da se obaveže na sprovođenje istrage sa političkom konotacijom.

U dodatku na prethodno svjedočenje, Sondland je naveo da je visoko pozicioniranom ukrajinskom zvaničniku prenio da stotine miliona dolara vojne pomoći, najvjerovatnije neće biti isplaćene, dok Ukrajina ne pristane da se oglasi antikorupcijskom izjavom - koju su dvije strane razmatrale.

Svjedoci koji su do sada prisustvovali javnom pretresu ili svjedočili iza zatvorenih vrata, čiji su transkripti objavljeni, govorili su o zajedničkom djelovanju Trumpa i Sondlanda u tom slučaju.

Tako je David Holmes, zvaničnik američke ambasade u Kijevu, bez prisustva javnosti i u sjenci javnog svjedočenja bivše američke ambasadorice Mari Jovanovič, prošlog petka govorio o telefonskom razgovoru Trumpa i Sondlanda, koji se dogodio 26. jula 2019.

Prema detaljima Holmsovog svjedočenja, koji su procurili u javnost, a objavila ih agencija Reuters, američki predsjednik interesovao se za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika - centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

“Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

“Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora, koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden - predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom - u kojem nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Poslije Sondlanda, Cooper i Halea, ostalo je da u četvrtak pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma svedoči Fiona Hill, bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Do sada je pred tim tijelom govorilo šestoro diplomata ili vojnih zvaničnika - William Taylor, George, Kent, Mari Jovanovič, Jennifer Williams, Alexsander Vindman, Kurt Volker i Tim Morrison.

Senat SAD podržao demokratiju u Hongkongu

Police officers stand guard in front of a street scattered with umbrellas outside Hong Kong Polytechnic University (PolyU) in Hong Kong, China, November 19, 2019. Picture taken November 19, 2019. REUTERS/Thomas Peter

Senat SAD odobrio je zakon koji podržava ljudska prava u Hongkongu, nakon nekoliko mjeseci nasilnih protesta na toj teritoriji.

"Hongkonški zakon o ljudskim pravima i demokratiji", kako javlja novinska agencija AP, sada ide u Predstavnički dom.

Zakonom je predviđeno da SAD svake godine potvrđuju visok stepen autonomije Hongkonga kako bi opravdao poseban trgovinski status te teritorije kao i sankcije kineskim i hongkonškim zvaničnicima ako bi suzbijali slobode na toj teritoriji.

Republikanski senator Marko Rubio rekao je da će zakon poslati poruku podrške stanovnicima Hongkonga, koji mjesecima protestuju sa zahtjevima za osnovne slobode usprkos ugnjetavanju kineske vlade.

Kina je upozoravala ostale zemlje da se ne miješaju, navodeći da je situacija u Hongkongu njena unutrašnja stvar te je kao odgovor obećala još uvijek neodređene kontramere.

Protesti u Hongkongu traju od početka juna. Izbili su zbog prijedloga zakona o ekstradiciji koji je predviđao izručenje osumnjičenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i očuvanje građanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

Irak: U novim sukobima ranjeno najmanje 27 demonstranata

Iraqi riot police fire tear gas while blocking al-Rashid Street during clashes with anti-government demonstrators in al-Rashid Street, in Baghdad, Iraq, Nov. 17, 2019.

Irački bezbjednosni zvaničnici saopštili su da je najmanje 27 demonstranata ranjeno u toku noći u novim sukobima u Bagdadu.

Iračke snage bezbjednosti bacile su suzavac kako bi spriječile demonstrante da udju u Zelenu zonu, sjedište vlade.

Najmanje 320 demonstranata ubijeno je, a hiljade su ranjene od kada su počeli nemiri 1. oktobra.

Desetine hiljada demonstranata od tada izlaze na ulice ogorčeni zbog korupcije i loših uslova za život uprkos ogromnom naftnom bogatstvu Iraka.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG