Ovo je bila prilika da se u gradu na Vrbasu prvi put obilježi Svjetski dan jazza i to manifestacijom ‘JazzREZ000’ u okviru koje je održan omaž posvećen legendi jazz muzike Quinsy Jonesu.
Quincy Jones i njegov bend su davne 1960. godine bili na evropskoj turneji tokom koje su posjetili Jugoslaviju i održali koncerte u Ljubljani, Zagrebu, Banjaluci i Beogradu. Banjalučki koncert je održan u tadašnjem Domu kulture, a današnjem Kulturnom centru Banski dvor. U prvom dijelu koncerta nestalo je struje, te je događaj nastavljen uz svjetlo petrolejskih lampi i svijeća. Quinsy Jones i članovi njegovog orkestra bili su iznenađeni malim gradićem za koji nisu nikad čuli, a koji je imao tako zahvalnu i odanu publiku za jazz muziku.
Atmosfera je bila toliko inspirativna da je saksofonista iz benda, čuveni Phil Woods, odlučio napisati kompoziciju koju je nazvao ‘Banja Luka’. Quincy Jones je sa svojim orkestrom prvi put odsvirao na Newport Jazz Festivalu 3. jula 1961. Godine, a kompozicija se našla i na live albumu sa tog festivala koji se zove Newport 61.
“Zajedno sa Udruženjem građana ‘REZ’ iz Banjaluke organizovali smo ovaj događaj koji se zove ‘Quinsy Jones ponovo u Banjaluci’, a on uključuje prije svega povratak ‘Bašte sljezove boje’ u okrilje kulture grada. Quinsy Jonesa smo kontaktirali preko Ambasade SAD i on je bio dirnut cijelom pričom, te je odlučio da se putem videa obrati na koncertu. Interesantno je da je on tokom te turneje obišao ne samo velike centre u bivšoj Jugoslaviji, nego i velike jazz centre, ali je ta mala Banjaluka, koja je praktično bila nevidljiva u to vrijeme, zatim cijela atmosfera i publika koja je jako dobro poznavala njegov stvaralački opus, na njega ostavila nevjerovatan utisak”, kaže za Glas Amerike Marko Bilbija, direktor Fondacije Evropska prestonica kulture Banjaluka 2024.
Uprkos kiši koja je počela da pada Banjalučani su u predivnom ambijetu “Bašte sljezove boje” pogledali video obraćanje Quinsy Jonesa, a nakon toga poslušali čuvenu jazz kompoziciju “Banja Luka” za koju je aranžman uradio Dušan Pokrajčić, a koju su izveli članovi Policijskog orkestra Banjaluka. Tokom svog obraćanja Quinsy Jones je izrazio podršku obilježavanju Svjetskog dana jazza i kandidaturi Banjaluke za Evropsku prestonicu kulture 2024. godine.
“Riječ je o jednoj simboličkoj vezi kontinuiteta scene u Banjaluci iz tog vremena i danas, te uopšte jazz muzike koja je prisutna u Banjaluci. Nešto ranije na stepenicama ispred Kulturnog centra Banski dvor orkestar je izveo kompoziciju ‘Banja Luka’ odakle je krenuo defile do ‘Bašte sljezove boje’. Koncert je inspirisao jedan dio programa Evropska prestonica Banja Luka 2024, tako da je to otprilike i demonstracija na koji način taj projekat može da utiče na neke pozitivne promjene u gradu. Mi smo još u procesu kandidature i naš rad je u samoj pripremi donio rezultate. Vezanje svih ovih događaja nekako prati i naš slogan ‘Suprotnosti se privlače’”, objašnjava Bilbija.
Ovim povodom oživljeno je i kultno mjesto u samom centru grada “Bašta sljezove boje” u kojem su nekad održavane igranke i svirke, a koje je evociralo uspomene mnogih Banjalučana.
Prema riječima Bilbije ovaj kultni prostor je jedan od bitnih faktora identiteta grada Banjaluka, koji je decenijama okupljao ljubitelje dobre muzike, a mnoge od njih zvuci muzike iz omiljene bašte vratili su u mladost.
“Ljudi se vežu za ovaj prostor, i oni koji su doživjeli ‘Baštu sljezove boje’, ali i oni mlađi koji je pamte iz priča svojih roditelja, baka i djedova. Lokacija ovog prostora je u samom srcu grada i ona bi nekako trebala da odiše kulturom i nezavisnom scenom. Tako da je taj prostor važan faktor u identitetu, ne samo prošlosti Banjaluke, nego i nečega čemu Banjaluka teži”, ističe Bilbija.
JazzRez000 je svojim prvim izdanjem otvorio vrata kultne ‘Bašte sljezove boje’ i vratio Quinsy Jonsa u Banjaluku čime je najavio da će Banjaluka postati omiljeno mjesto susreta jazz izvođača iz cijelog svijeta. Banjaluku kao kandidata za Evropsku prestonicu kulture 2024. godine očekuju brojni izazovi u narednom periodu, tako da možemo očekivati raznovrsne kulturne sadržaje i u legendarnoj ‘Bašti sljezove boje’, ali i širom grada.
