Linkovi

Putin u Teheranu dobio snažnu podršku Irana vojnoj kampanji u Ukrajini


Ruski predsjednik Vladimir Putin, iranski predsjednik Ebrahim Raisi i turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan u Teheranu, 19. jula 2022.

Ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je snažnu podršku Irana svojoj vojnoj kampanji u Ukrajini, dok je vrhovni poglavar ajatolah Ali Hamenei izjavio da se Zapad protivi "nezavisnoj i snažnoj Rusiji".

Hamanei je izjavio da bi Rusija, da nije poslala trupe u Ukrajinu, kasnije bila napadnuta od strane NATO-a, što je izjava koja odgovara Putinovoj retorici i odražava sve bliže veze Moskve i Teherana, dok se obje zemlje bore sa teškim posljedicama zapadnih sankcija. NATO saveznici su ojačali vojno prisustvo u istočnoj Evropi i pružaju Ukrajini oružje da bi joj pomogli da odgovori na ruski napad.

“Da je put ostao otvoren za NATO, on ne bi priznao nikakve granice", rekao je Hamenei Putinu. Da Moskva nije prvo reagovala, dodao je, zapadni savez bi "vodio rat" da vrati pod kontrolu Kijeva Krimsko poluostrvo koje je Rusija anektirala 2014.

Putinova posjeta Teheranu je njegova prva posjeta nekoj zemlji van područja bivšeg Sovjetskog Saveza, od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

U Teheranu, Putin se takođe prvi put od početka invazije direktno sastao sa liderom jedne NATO članice, turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom, da bi razgovarali o sporazumu o nastavku izvoza žita iz Ukrajine, kao i miru u Siriji.

Posjeta ruskog lidera, samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Joe Biden posetio Izrael i Saudijsku Arabiju, šalje snažnu poruku Zapadu o planovima Moskve da izgradi jače bliže strateške veze sa Iranom, Kinom i Indijom u vrijeme zapadnih sankcija.

"Kontakt sa Hameneijem je veoma važan", rekao je novinarima u Moskvi Juri Ušakov, Putinov savjetnik za spoljnu politiku. "Dijalog pun povjerenja razvija se među njima po najvažnijim pitanjima sa bilateralne i međunarodne agende."

"Po većini pitanja, naše pozicije su bliske ili identične."

Iranska podrška razaranju Ukrajine
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:19 0:00

Dvije zemlje pod sankcijama

Za Iran, koji takođe trpi posljedice zapadnih ekonomskih sankcija i u sporu je sa Sjedinjenim Državama zbog svog nuklearnog programa i niza drugih pitanja, Putinova posjeta se događa u pravom trenutku.

Njegovi vjerski lideri žele da ojačaju strateške odnose sa Rusijom dok se uz podršku Sjedinjenih Država pomalja arapsko-izraelski blok na Bliskom istoku koji bi mogao da promijeni ravnotežu moći u regionu, na štetu Teherana.

"Imajući u vidu razvoj geopolitičkih veza poslije rata u Ukrajini, Teheran nastoji da osigura podršku Moskve u konfrontaciji sa Washingtonom i njegovim regionalnim saveznicima", izjavio je jedan visoki iranski zvaničnik koji je želio da ostane neimenovan.

Ohrabren zbog visokih cijena nafte od početka rata u Ukrajini, Iran se nada da uz podršku Rusije može da izvrši pritisak na Washington da ponudi ustupke za obnavljanje nuklearnog sporazuma iz 2015.

Međutim, sve veće okretanje Rusije ka Pekingu proteklih mjeseci je značajno smanjilo iranski izvoz sirove nafte u Kinu - što je značajan izvor prihoda za Teheran od kada je bivši američki predsjednik Donald Trump ponovo uveo sankcije 2018.

Sirija i Ukrajina

Rusija, Ukrajina, Turska i UN trebalo bi da tokom nedelje potpišu sporazum o nastavku isporuka žita iz Ukrajine preko Crnog mora.

Portparol UN Farhan Hak rekao je novinarima u ponedeljak da je došlo do postepenog napretka u pregovorima između Rusije, Ukrajine, Turske i Ujedinjenih nacija, ali da "u ovom trenutku nema šta da objavi." Dodao je da je generalni sekretar Antonio Gutereš spreman da otputuje za Istanbul ako bude potrebno da se zaključi sporazum.

Visoko na dnevnom redu trilateralnih razgovora u kojima učestvuje i Turska su pokušaji da se smanji nasilje u Siriji, gde je Erdoan zaprijetio da će pokrenuti nove vojne operacije kako bi proširio 30 kilometara duboke "bezbjedne zone" duž granice. I Moskva i Teheran se protive takvom eventualnom potezu Turske.

ARHIVA: Turski i ruski vojnici u patroli na autoputu M4 u provinciji Idlib u Siriji, 15. marta 2020.
ARHIVA: Turski i ruski vojnici u patroli na autoputu M4 u provinciji Idlib u Siriji, 15. marta 2020.

"Očuvanje teritorijalnog integriteta Sirije je veoma važno, a bilo koji vojni napad u sjevernoj Siriji bi definitivno naudio Turskoj, Siriji i cijelom regionu, i išao u prilog teroristima", rekao je Hamenei Erdoanu.

Erdoan je izjavio da je terorizam i dalje zajednički problem i prijetnja Irana i Turske, te da dvije zemlje treba da nastave da vode bitku protiv svih prijetnji, uključujući kurdske borce u Turskoj, Siriji i Iranu koje Ankara smatra teroristima.

U eventualnoj turskoj operaciji u Siriji bila bi napadnute kurske Jedinice za narodnu odbranu (YPG), ključni dio Sirijskih demokratskih snaga (SDF) koje podržavaju Sjedinjene Države, a koje kontrolišu velike dijelove sjeverne Sirije i Washington ih smatra značajnim saveznikom protiv Islamske države.

Visoki turski zvaničnik je izjavio da će se o planiranoj operaciji Turske razgovarati u Teheranu, kao i izvještajima da ruske i kurdske snage zajedno operišu u nekim dijelovima Sirije.

Rusija i Iran su najjači saveznici sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, dok Turska podržava pobunjenike protiv Asada.

Putin, koji ove godine puni 70 godina, proteklih godina je rijetko putovao u inostranstvo, prvo zbog pandemije kovida a zatim i krize u Ukrajini. Njegova posljednja posjeta nekoj zemlji van područja bivšeg Sovjetskog Saveza bila je posjeta Kini u februaru.

XS
SM
MD
LG