Dva mjeseca prije nego što se navrši dvije godine od početka invazije Rusije na Ukrajinu u punom obimu, Putin je na svojoj konferenciji za novinare na kraju godine ponovio da Rusija traži "denacifikaciju, demilitarizaciju i neutralni status" Ukrajine.
Rusija tvrdi da je ukrajinska vlada pod velikim uticajem radikalnih nacionalističkih i neonacističkih grupa, što Kijev i njegovi zapadni saveznici odbacuju kao neosnovan izgovor za invaziju.
Putin je također zahtijevao da Ukrajina ne ulazi u NATO. Ta alijansa je više puta ponavljala da je na pojedinačnim zemljama, a ne na Rusiji, da odluče da li žele da se pridruže.
Ruska invazija podstakla je dvije zemlje – Švedsku i Finsku – da pokrenu kandidature za članstvo. Finska je primljena u aprilu, dok pristupanje Švedske čeka konačno odobrenje Turske i Mađarske.
Govoreći u četvrtak u isto vrijeme kada i Putin, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je novinarima u Briselu da ruski lider nije pokazao znake da se priprema za mir.
Stoltenberg je rekao da je jedini način da se postigne pravedan i trajni mir u Ukrajini da se Putin ubijedi da neće pobijediti na bojnom polju i da saveznici nastave da podržavaju Ukrajinu.
"Ako Putin pobijedi u Ukrajini, postoji realan rizik da se njegova agresija tu ne završi", rekao je Stoltenberg.
Šef NATO je pozdravio "jasnu posvećenost Ukrajini" predsjednika SAD Joea Bidena i hitan napor njegove administracije da pruži preko potrebnu pomoć Ukrajini.
Biden je predložio bezbjednosni paket koji uključuje 61 milijardu dolara pomoći Ukrajini, ali je ta mjera naišla na otpor nekih republikanaca u Kongresu koji insistiraju na imigraciji i akcijama bezbjednosti granica.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovao je ove nedjelje u Washington kako bi direktno predsjedniku i poslanicima rekao da je pomoć od vitalnog značaja za ratne napore Ukrajine.
