Govoreći nekoliko sati na ekonomskom forumu u ruskom pacifičkom lučkom gradu Vladivostoku, Putin je rekao da je kontraofanziva Ukrajine protiv ruskih snaga do sada propala i da je ukrajinska vojska pretrpjela velike gubitke od 71.000 ljudi.
"Ukrajina bi razgovarala o miru tek kad bude iscrpljena po pitanju ljudstva, opreme i municije", rekao je Putin.
Dodao je da će Kijev iskoristiti svaki prekid neprijateljstava "da popuni svoje resurse i obnovi borbenu sposobnost svojih oružanih snaga".
Putin je rekao da su ga mnogi potencijalni posrednici pitali da li je Rusija spremna da prestane da se bori, ali je istakao da Rusija to teško može da učini kada se suočava sa ukrajinskom kontraofanzivom.
Da bi bilo šanse za razgovore, rekao je Putin, Ukrajina bi prvo morala da poništi svoju samonametnutu zakonsku zabranu mirovnih pregovora i da objasni šta želi.
"Onda ćemo vidjeti", rekao je Putin.
Rusija kontroliše oko 18 odsto ukrajinske teritorije , uključujući Krim koji je anektirala 2014. i dio istočne i južne Ukrajine koji je zauzela nakon invazije na tu zemlju 24. februara prošle godine u, kako to naziva, specijalnoj vojnoj operaciji.
Rat je posijao pustoš u gradovima i selima i u njemu je ubijeno ili ranjeno stotine hiljada vojnika i civila.
Već nekoliko mjeseci Ukrajina se bori i pokušava da povrati dio izgubljene teritorije i ponovo je zauzela neka sela, ali još nije napravila značajne prodore protiv snažno utvrđenih ruskih linija, posutih nagaznih minama.
Ukrajina saopštava da se neće smiriti dok posljednji ruski vojnik ne bude izbačen sa njene zemlje. Zapad poručuje da želi da pomogne Ukrajini da pobijedi Rusiju – cilj za koji zvaničnici Kremlja kažu da je nerealan san.
Izbori u SAD
Putin je rekao da je proces pokrenut protiv bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa politički motivisan i da prikazuje "trulost" američkog političkog sistema.
Ipak, Putin kaže da bez obzira ko pobijedi na američkim izborima sljedeće godine, ne očekuje promjene u politici Washingtona prema Rusiji.
"Neće biti suštinskih promjena u spoljnoj politici SAD prema Rusiji, bez obzira na to ko god bude izabran za predsjednika", rekao je Putin. "Vlasti SAD Rusiju doživljavaju kao egzistencijalnog neprijatelja", dodao je.
Putin je, takođe, branio svoj zaokret ka Aziji, za koji je rekao da je ubrzan ratom i pokušajem Zapada da stegne rusku ekonomiju.
Odluka Zapada da snabdijeva Ukrajinu kasetnim bombama i municijom sa osiromašenim uranijumom je zločin, rekao je Putin. Takve zalihe bi mogle da produže rat, ali ne bi promijenile njegov krajnji ishod, dodao je on.
Takođe, kritikovao je odluku Zapada da Ukrajini isporuči avione F-16 i moguću nabavku američkih vojnih taktičkih raketnih sistema (ATACMS).
Bidenova administracija je blizu odluke da odobri isporuku projektila većeg dometa sa kasetnim bombama u Ukrajinu, prenio je Reuters ranije ovog mjeseca.
