Rat u Ukrajini, nepopustljivi pritisak Zapada koji otežava ekonomske probleme Rusije, i intenziviranje sukoba među vladajućom elitom nadvisit će se nad Putinovim sljedećim mandatom i narušiti njegova obećanja o stabilnosti.
Rat u Ukrajini
Ono što je Putin očekivao da će 2022. biti brza kampanja za uspostavljanje kontrole Kremlja nad svojim susjedom, pretvorilo se u žestoki rat iscrpljivanja koji je doveo do ogromnih gubitaka ljudstva i iscrpljivanja ruskih resursa.
Dok je Rusija spriječila ukrajinsku vojsku da ostvari bilo kakav značajniji napredak tokom svoje ljetne kontraofanzive, Kremlj nema dovoljno ljudstva i opreme da pokrene bilo kakve veće operacije.
Putin očekuje da će nastavak ratovanja postupno iscrpiti ukrajinske resurse i potkopati podršku Zapada Kijevu, ali dugotrajni sukob također pogoršava ekonomske probleme Rusije, produbljuje socijalne probleme i podstiče podjele unutar vladajuće elite.
Tenzije sa Zapadom
Uprkos nadi Moskve da će se pomoć Zapada Ukrajini smanjivati zbog sve većeg umora od rata i izbornih kampanja u SAD-u i drugim zapadnim zemljama, Washington i njegovi saveznici obećali su da će nastaviti podržavati Kijev koliko god bude potrebno. I SAD i Evropska unija također obećavaju da ih rat Izraela i Hamasa neće odvratiti od pomoći Ukrajini.
Dok sankcije SAD-a i EU-a nisu uspjele zadati nokaut udarac ruskoj ekonomiji i natjerati Kremlj da zaustavi svoju invaziju kao što su neki na Zapadu očekivali, ograničenja su smanjila prihode od nafte, plina i drugih ključnih izvoznih proizvoda i oštro ograničila pristup zapadnoj tehnologiji.
Dodatno, 300 milijardi eura rezervi ruske Centralne banke blokirano je na Zapadu.
Putin je pokušao da se suprotstavi sankcijama jačanjem veza s Kinom, koja je postala ključno tržište za rusku naftu i gas i izvor visokotehnološkog uvoza. Neki posmatrači su primijetili da će rastuća zavisnost od Kine vjerovatno učvrstiti ulogu Rusije kao mlađeg partnera u alijansi i ograničiti Putinov prostor za manevrisanje.
Usred napora Zapada da blokira izvore oružja i vojne tehnologije, Moskva se okrenula Iranu za dronove za napad na ukrajinske energetske sisteme i drugu vitalnu infrastrukturu. Putin je u septembru ugostio sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una na razgovorima o proširenju veza, a sastanak za koji su SAD rekli da je rezultirao sporazumom kojim je Pjongjang isporučio municiju Rusiji za rat.
Uprkos Putinovim naporima da ublaži slabe sankcije Zapada, one će nastaviti da slabe rusku ekonomiju, smanjuju ratni potencijal Moskve i razbijaju sve nade u oporavak. SAD i EU su metodično radile na pooštravanju njihove implementacije i zatvaranju svih rupa, ciljajući na kompanije u trećim zemljama koje su pomogle Moskvi da zaobiđe ograničenja.
Ostali ekonomski izazovi
Prebacivanje izvoza energije u Kinu i Indiju pomoglo je da se nadoknadi gubitak pristupa unosnim evropskim tržištima, a ruske industrije pronašle su nove uvozne kanale kako bi zaobišle ograničenja tehnologije SAD i EU.
Ruska ekonomska proizvodnja pala je za 2,1% prošle godine pod zapadnim sankcijama, ali se službeno predviđa da će rasti za 2,8% ove godine, što je Putin pozdravio kao znak da je na putu oporavka. Rast je, međutim, uglavnom potaknut naglim povećanjem državne potrošnje, pretežno vezan za rat. Sljedeće godine izdvajanja za odbranu će se povećati za više od 70% i činit će oko trećinu ukupne državne potrošnje.
Mobilizacija 300.000 rezervista u jesen 2022. i regrutacija skoro 400.000 vojnika po ugovoru teško će ugroziti ekonomiju, a egzodus stotina hiljada drugih koji su pobjegli iz zemlje dodatno će pogoršati nedostatak radne snage koji sprječava izglede za dugoročni rast.
Osnovni ekonomski problemi će ostati, sa malim potencijalom za rast, jer evropska tržišta ostaju zatvorena, a prevelika vojna potrošnja krade resurse iz drugih sektora.
Politička previranja
Iako je Putin iskorijenio većinu neslaganja i izgradio kontrolu odozgo prema dolje bez političke konkurencije, ta naizgled potpuna komanda pokazala se iluzornom tokom junske pobune šefa plaćenika Jevgenija Prigožina. Wagnerovi borci su marširali prema Moskvi bez ikakvog ozbiljnog otpora. Kratak ustanak označio je najozbiljniji izazov Putinovoj vladavini od njegovog uspona na vlast, te je narušio njegov autoritet.
Uprkos poricanju umiješanosti vlade, smrt Prigožina i njegovih glavnih poručnika u misterioznoj avionskoj nesreći u augustu naširoko je viđena kao čin osvete koji je pomogao da se povrati Putinov kredibilitet među elitama. Ali krhkost kontrole Kremlja postala je previše očigledna.
Još jedan udarac Kremljovom pažljivo kultivisanom pojmu potpune kontrole bio je nered na aerodromu u ruskoj provinciji Dagestan, usmjeren na let iz Izraela. Grupa ljudi jurila je putnike i gađala policiju kamenicama. To je dovelo u pitanje narativ da etničke i vjerske grupe koegzistiraju u harmoniji u Rusiji i oslabile Putinovu tvrdnju da Moskva nije zauzimala stranu u ratu između Izraela i Hamasa.
Posmatrači su nerede vidjeli kao još jedan dokaz nesposobnosti Kremlja da održi kontrolu nad sve nemirnijom političkom scenom i bio je predznak novih preokreta.
„Vidjeli smo upečatljivu disfunkciju agencija za provođenje zakona i cijele savezne vlade”, primijetila je politikolog Ekaterina Schulmann u komentaru. „Kao u slučaju s Prigožinom, iznenadna prijetnja i ubrzani razvoj događaja doveli su sistem u potpunu paralizu.”
