U obraćanju javnosti poslije samita sa predsjednikom SAD Joeom Bidenom u Ženevi, Putin je rekao da se Navalni "namjerno vratio u Rusiju da bi bio uhapšen".
Aleksej Navalni je najistaknutiji Putinov politički protivnik. Uhapšen je u januaru kada je doputovao u Moskvu iz Njemačke, gdje se liječio pošto je otrovan nervnim agensom novičok. Navalni tvrdi da su ruski agenti taj otrov stavili na njegov donji veš, što Kremlj poriče.
Navalni je u Moskvi osuđen na dvije i po godine zatvora zbog kršenja uslovne kazne u Rusiji 2014. godine, na koju je osuđen zbog navodnih finansijskih malverzacija.
Putin je u Ženevi rekao da je Navalni dobio kaznu koju zaslužuje i da je znao da će biti uhapšen kada se vratio u Rusiju.
Američki predsjednik Joe Biden je na pitanje šta će se dogoditi ako Navalni umre u zatvoru, rekao da je "jasno stavio do znanja Putinu da će posljedice biti veoma štetne po Rusiju".
Ruski predsjednik je u intervjuu američkom NBC Newsu ponovo negirao da je naredio trovanje Navalnog.
"Nemamo praksu da tako ubijamo ljude", rekao je Putin, ali nije mogao da garantuje da će Navalni iz zatvora izaći živ.
"Vidite, takve odluke ne donosi predsjednik. Ali, sigurno neće biti tretiran gore od ostalih".
Sud u Moskvi je prošle nedjelje proglasio nezakonitim organizacije koje je osnovao Navalni i označio ih kao "ekstremističke". Analitičari su to protumačili kao Putinov pokušaj da ušutka kritičare Kremlja i zabrani im da se kandiduju na parlamentarnim izborima u septembru.
U istom intervjuu, Putin je uporedio odgovor Kremlja prema političkim protivnicima sa odgovorom američkih službi na upad Trumpovih pristalica u Kongres 6. januara. Putin smatra da je hapšenje demonstranata bilo gušenje slobode govora, ali je pritom ignorisao činjenicu da su neki od nijh povrijedili policajce, uništavali zgradu Kongresa.
Ruski predsednik smatra da su demonstanti nepravedno optuženi za krivična djela samo zato što su imali "političke zahtjeve".
"Zar to nije progon zbog drugačijeg političkog stava?", upitao je Putin.
Do sada je presuđeno samo u malom broju slučajeva zbog upada u Kongres. Osuđeni za nasilje i vandalizam suočavaju se sa višegodišnjim zatvorskim kaznama, dok će oni koji su upali u zgradu dobiti lakše ili uslovne kazne.
