Linkovi

Pukotine u konsenzusu G20 oko Ukrajine dok SAD povećavaju pomoć


Predsjednik SAD-a Joe Biden drži govor na samitu G20 u Muzeju moderne umjetnosti u Rio de Janeiru, Brazil, 18. novembra 2024.
Predsjednik SAD-a Joe Biden drži govor na samitu G20 u Muzeju moderne umjetnosti u Rio de Janeiru, Brazil, 18. novembra 2024.

Samo dva mjeseca prije kraja administracije predsjednika Joea Bidena, Sjedinjene Države pojačavaju finansijsku, vojnu i diplomatsku podršku naporima Kijeva da se odbrani od ruske agresije.

Na samitu G20 u Rio de Žaneiru u Brazilu, gdje se sastaju Biden i lideri 20 najvećih svjetskih ekonomija, američki zvaničnici se zalažu za "najjači mogući" jezik o Ukrajini, rekao je zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Jon Finer za Glas Amerike tokom brifinga ponedjeljak.

Zapadne diplomate su obnovile svoj pritisak i oštrije kritike Moskve nakon ruskog zračnog napada za vikend, najvećeg na ukrajinsku teritoriju u posljednjih nekoliko mjeseci.

Također su upozorili da bi pojačani ruski ratni napori mogli imati destabilizirajući učinak izvan Evrope. Ranije ovog mjeseca, SAD i Ukrajina objavile su da je Sjeverna Koreja poslala više od 10.000 vojnika da pomogne Moskvi da povrati teritoriju koju je Ukrajina zauzela u ruskoj regiji Kursk.

O konačnoj zajedničkoj izjavi lidera se još pregovara, ali nacrt koji je vidio Glas Amerike i druge verzije koje kruže društvenim medijima sugeriraju da će uključivati samo široki jezik koji naglašava principe Ujedinjenih naroda i potrebu da se poštuje mir u Ukrajini i Gazi.

Finer priznaje da je pronalaženje konsenzusa o globalnim sukobima neuhvatljivo s obzirom na raznolikost G20. Pored zemalja G7 uglavnom istomišljenika, G20 uključuje i Rusiju, Kinu i nacije globalnog juga.

„Videćemo gdje će sletjeti“, rekao je.

Još od samita G20 na Baliju 2022. godine – održanog mjesecima nakon invazije Moskve na Ukrajinu – globalna grupacija se suočava s izazovima u pronalaženju odgovora na sukob.

Odobrene rakete dugog dometa

SAD povećavaju svoju vojnu pomoć Kijevu. Također ovlašćuje Ukrajinu da koristi rakete dugog dometa koje je isporučila Amerika za napad unutar Rusije, prema izvještajima medija koji citiraju zvaničnike koji su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni.

Finer je odbio potvrditi, ali je rekao da je "u skladu" s američkim pristupom prilagođavanja svog odgovora kako bi se suočio s razvojem situacije na terenu kako bi se "ukrajincima omogućilo da nastave braniti svoju teritoriju i svoj suverenitet".

U ponedjeljak je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da će, ako je istina, odobrenje Kijevu da udari unutar Rusije američkim raketama dugog dometa "označiti kvalitativno novu rundu tenzija i nivo uključenosti Washingtona u sukob u Ukrajini".

Prošle sedmice u Briselu, američki državni sekretar Antony Blinken pokušao je uvjeriti evropske saveznike da je Biden "predan osiguravanju da svaki dolar koji imamo na raspolaganju bude potrošen do 20. januara, datuma inauguracije Donalda Trampa.

Trump je bio kritičan prema korištenju novca američkih poreznih obveznika za pomoć Kijevu. Ne iznoseći detalje, Trump se često hvali da može brzo okončati rat - izjava za koju se mnogi u Evropi plaše da bi značila prisiljavanje Ukrajine na kapitulaciju.

Ranije ovog mjeseca, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je da želi "pravedan kraj" rata i da brzi završetak "znači gubitke". U subotu je ukrajinskom javnom radiju rekao da će se pod Trumpovom administracijom “rat brže završiti”.

„Ovo je njihov pristup, obećanje njihovoj zemlji“, rekao je on. “A za njih je to takođe veoma važno.”

U State Departmentu, glasnogovornik Matthew Miller rekao je za Glas Amerike tokom brifinga u ponedjeljak da SAD nastoje prekinuti rat u Ukrajini podržavajući teritorijalni integritet i suverenitet zemlje, istovremeno osiguravajući da ne "nagrađuje diktatora" koji namjerava zauzeti zemlju silom.

Osjećaj dijele mnogi evropski lideri, ali oni na kraju mogu biti primorani da prihvate novu političku realnost.

„Nijedna vlada u Evropi u ovom trenutku neće zvanično podržati sporazum za mir. Diplomatski i pravno je to nemoguće učiniti”, rekao je Edward Hunter Christie, bivši zvaničnik NATO-a, a sada viši istraživač na Finskom institutu za međunarodne poslove.

Međutim, iza kulisa, neki evropski lideri vjeruju da šanse Ukrajine nisu dovoljno jake, rekla je Christie za Glas Amerike, posebno ako SAD pod Trumpom ne nastave pružati pomoć Ukrajini.

SAD žure da isplate 20 milijardi dolara kao dio inicijative G7 koju je pokrenuo Biden i dogovorena je u junu da Kijevu obezbijedi 50 milijardi dolara kredita. Sredstva će biti vraćena prihodima od kamata na rusku imovinu zamrznutu u zapadnim finansijskim institucijama.

Visoki zvaničnik administracije na brifingu novinarima u Riju rekao je za Glas Amerike da "rade punom parom" kako bi zajam bio isplaćen prije kraja godine.

Klimatske promjene, smanjenje siromaštva

Domaćin G20 Brazil je radio na tome da fokus razgovora zadrži podalje od globalnih sukoba i više na rješavanju podjela na tekućoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Azerbejdžanu, kao i na ubrzanju napora za smanjenje globalne gladi i siromaštva - inicijativa koju je zagovarao predsjednik domaćina samita Luiz Inácio Lula da Silva.

Lulin pristup da se odupre pritiscima G7 i ostalih o Ukrajini i Gazi odražava brazilsku strategiju „multi-svrstavanja“ u sve fragmentiranijem globalnom pejzažu, rekla je Bruna Santos, direktorica Brazilskog instituta Wilson Centra.

Međutim, "neutralnost riskira da otuđi sve strane u sve polariziranijem svijetu", rekla je Santos za Glas Amerike.

Pregovarači u Riju takođe se bore da pronađu konsenzus o zajedničkom jeziku o finansiranju klime, rekli su diplomatski izvori koji su razgovarali sa Glasom Amerike pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o tekućim pregovorima.

Zapadne zemlje se zalažu za Kinu i bogate bliskoistočne zemlje da im se pridruže u doprinosu globalnim fondovima za ublažavanje klimatskih promjena - prijedlog kojem su se odupirali Brazil i druge zemlje članice Globalnog juga.

Još jedan prijedlog Lule, porez od 2% na superbogate za koji Brazil kaže da može potencijalno generirati do 250 milijardi dolara godišnje za pomoć siromašnima u svijetu, također je naišao na nove otpore.

Predsjednik argentinske desnice Javier Milei odbio je prijedlog nakon što je posjetio Trumpa u njegovoj rezidenciji na Floridi, prvi strani lider koji je posjetio novoizabranog predsjednika.

Mileijevo odbijanje primjer je kako je kao novoizabrani predsjednik Trump već utjecao na dinamiku među svjetskim liderima i promijenio Bidenove međunarodne prioritete.

Viša administracija je za Glas Amerike rekla da su SAD "stvarno podržavale" Lulin prijedlog, koji je "veoma u skladu" s fiskalnom politikom koju je Biden provodio u svom mandatu.

Šef biroa State Departmenta Nike Ching dao je svoj doprinos ovom izvještaju.

XS
SM
MD
LG