Linkovi

Top priča

Prošlogodišnji rast američke ekonomije najbrži od 1984.

Arhiv - Kamioni u luci Oakland u Californiji (Foto: AP/Noah Berger)

Američka ekonomija je prošle godine rasla najbržim tempom od predsjedničkog mandata Ronalda Reagana, i oporavila se od kratke ali katastrofalne recesije 2020. izazvane pandemijom koronavirusa.

Bruto društveni proizvod porastao je za 5,7 odsto 2021. godine što je najsnažniji godišnji rast od 1984. kada je zabilježen skok od 7,2 procenta poslije prethodne recesije.

Sekretarijat za ekonomiju u četvrtak je saopštio da je ekonomija rasla po godišnjoj stopi od 6,9 odsto od oktobra do decembra, nakon što su kompanije obnovile svoje zalihe.

"To samo pokazuje da se američka privreda adaptirala na nove varijante i da nastavlja da bude produktivna", ocijenila je Beth Ann Bovino​, ekonomista u kompaniji Standard & Poor’s.

Međutim, očekuje se da će američka ekonomija usporiti ove godine zbog inflacije i velikog broja zaraženih od Covida. Mnogi ekonomisti snižavaju procjene rasta za aktuelni prvi kvartal, od januara do marta, uzimajući u obzir posljedice širenja omicron soja koronavirusa. Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je da će rast BDP-a za celu 2022. godinu usporiti na 4 odsto.

Mnogi američki biznisi, naročito restorani, barovi i hoteli, i dalje trpe posljedice omicrona, zbog kojeg milioni ljudi nerade izlaze napolje da bi izbjegli gužve. Potrošnja, koja je glavni pokretač ekonomije, mogla bi da bude manja ove godine zbog ukidanja vladine pomoći, koja je podsticala privednu aktivnost 2020. i 2021. godine.

Federalne rezerve (američka centralna banka) u srijedu su takođe saopštile da planiraju da povećaju kamatne stope više puta ove godine da bi suzbile najveći rast inflacije za gotovo četiri decenije. Zbog tog poteza, krediti će biti skuplji što će možda usporiti ekonomski rast ove godine.

Prošlogodišnji rast podstaknut je skokom potrošnje od 7,9 odsto i privatnih ulaganja od 9,5 procenata. Potrošnja je u posljednja tri mjeseca 2021. međutim rasla po umjerenijoj godišnjoj stopi od 3,3 odsto. Privatne investicije skočile su za 32 odsto, kako su kompanije obnavljale zalihe da bi zadovoljile potražnju.

Rast američke privrede prošle godine uslijedio je nakon pada BDP-a od 3,4 odsto 2020. godine - najvećeg od 1946. godine. Zbog mjera za suzbijanje koronavirusa, izgubljeno je 22 miliona poslova, a ekonomija upala u duboku recesiju.

Međutim, veoma niske kamatne stope, vladina pomoć, te kampanja imunizacije protiv Covida oživjeli su ekonomiju, a mnogi građani su počeli ponovo da izlaze i troše.

Skok potražnje je međutim iznenadio kompanije, od kojih su mnoge bile suočene sa nedovoljnim zalihama i malim brojem radnika.

Fabrike i luke su postale preopterećene, a lanac nabavke poremećen. Počela je da se ubzrava inflacija, pa su tokom proteklih 12 mjeseci potrošačke cijene skočile za 7 odsto - najviše od 1982. godine. Najviše su skočile cijene hrane, energenata i automobila.

Krajem prošle godine, ekonomija je počela da usporava. Maloprodaja je pala za 1,9 odsto u decembru, a proizvodnja je istog mjeseca pala na najniži nivo za 11. mjeseci.

See all News Updates of the Day

Sekretarica za finansije SAD traži od saveznika više ekonomske pomoći za Ukrajinu

Ukrajinski policajci vrše utvrđivanje stepena razaranja jedne od najveće pijace garderobe "Barabašovo" (na više od 75 hetara), u Harkovu, 16. maja 2022., koja je uništena u bombardovanju tokom ruske invazije na Ukrajinu.

U govoru održanom u utorak u Briselu, američka sekretarica za finansije Janet Yellen pozvala je saveznike da pruže veću finansijsku podršku Ukrajini, rekavši da će takav napor za obnovu Evrope poslije Drugog svjetskog rata na kraju biti neophodan kako bi se pomoglo Ukrajini da se oporavi od rata.

"Neposredne potrebe Ukrajine za finansiranjem su značajne", rekla je Yellen, napominjući da se vlada ne može osloniti na redovne poreske prihode i da nastavlja da funkcioniše "zbog domišljatosti i hrabrosti ukrajinskih zvaničnika".

Yellen je nastavila: "Ukrajini su potrebna budžetska sredstva za plaćanje vojnika, zaposlenih i penzionera, kao i za upravljanje privredom koja zadovoljava osnovne potrebe njenih građana".

U budućnosti, Ukrajina će imati još veće finansijske potrebe, rekla je ona.

"U kratkom roku, moraće da se okrene popravci i obnavljanju kritičnih komunalnih postrojenja i usluga", rekla je ona. "Na kraju, Ukrajini će biti potrebna ogromna podrška i privatne investicije za rekonstrukciju i oporavak, slično zadatku obnove u Evropi nakon 1945. godine".

Iako to nije posebno spomenula, Yellen je izgleda mislila na Marshallov plan, prema kojem su Sjedinjene Države pružile milijarde dolara pomoći za ekonomski oporavak Evropi od 1948. do 1951. godine.

Pohvalna saradnja

Yellen se pojavila na Briselskom ekonomskom forumu kako bi održala predavanje Tommaso Padoa-Schioppa, nazvano po pokojnom bivšem italijanskom ministru ekonomije i finansija, koji se smatra jednom od pokretačkih snaga za konverziju Evrope na jedinstvenu valutu.

Yellen je pohvalila "snažno partnerstvo" koje postoji između SAD i njihovih evropskih saveznika.

"Najopipljiviji primjer je naš zajednički odgovor na ničim izazvan rat Vladimira Putina protiv Ukrajine i njenog naroda", rekla je ona. "Rat uzima razarajući ljudski danak — sa tragično izgubljenim životima, interno raseljenim porodicama ili onima koji postaju izbjeglice, sa uništenim gradovima i zajednicama".

Ona je, međutim, upozorila da do sada preuzete obaveze neće biti dovoljne za obnovu Ukrajine.

"Ukrajina će morati da preduzme ovaj korak po korak, ali mi možemo da pomognemo danas i da priznamo i pripremimo se za ono što dolazi", rekla je Yellen. "Ono što je jasno je da do sada najavljena bilateralna i multilateralna podrška neće biti dovoljna da odgovori na potrebe Ukrajine, čak ni u kratkom roku."

Napominjući da je američki Kongres spreman da odobri još jedan paket pomoći Ukrajini vrijedan desetine milijardi dolara, ona je rekla: "Iskreno molim sve naše partnere da nam se pridruže u povećanju svoje finansijske podrške Ukrajini. Naši zajednički napori su od ključnog značaja za pomoć obezbjediti da ukrajinska demokratija prevlada nad Putinovom agresijom".

Bidenova administracija zatražila je od Kongresa 33 milijarde dolara dodatne pomoći Ukrajini. Prošle nedjelje je, međutim, Predstavnički dom odobrio paket od 40 milijardi dolara, što je više od 20 odsto veći paket od onog koji je zahtijevao predsjednik. Očekuje se da će Senat, koji će o paketu glasati već u sredu, takođe odobriti.

Hitni pozivi za pomoć

Kako je obim razaranja izazvanog ruskim napadom postao očigledan, pozivi za stvaranje verzije Marshallovog plana za Ukrajinu nedjeljama stižu iz raznih krajeva, uključujući i sam Kijev.

Obraćajući se na konferenciji u Varšavi putem video zapisa prošle nedjelje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao: "Obnova Ukrajine sada mora postati isti istorijski primjer za naše vrijeme i za budućnost kao obnova evropskih zemalja poslije Drugog svjetskog rata".

Italijanski premijer Mario Draghi pozvao je na stvaranje Marshallovog plana za Ukrajinu u obraćanju Atlantskom savjetu prošle nedjelje.

Ekonomista Kalifornijskog univerziteta u Berkeleyju i bivši savjetnik Međunarodnog monetarnog fonda Barry Eichengreen pisao je u listu Guardian i na drugim novinskim sajtovima: "Marshallov plan je dao prioritet obnovi izvoznih kapaciteta. U njemu su prepoznati okrepljujući efekti međunarodne konkurencije i političke prednosti evropske integracije. Ukrajina se gotovo sigurno suočava sa dugim putem do nirvane članstva u EU. Ali put se može ubrzati ako je zapadna pomoć strukturisana tako da uskladi ukrajinske institucije i politike sa onima EU."

Pitanja o ukrajinskom "Marshallovom planu"

Neki su skeptični da se Ukrajina može obnoviti uspešno kao što je to bila Evropa poslije Drugog svetskog rata.

U članku na veb stranici Foreign Affairs prošle nedelje, Ben Steil, direktor za međunarodnu ekonomiju u Savjetu za spoljne odnose i autor knjige "Marshallov plan: Zora hladnog rata", upozorio je da je greška povlačiti previše paralela između Zapadne Evrope kasnih 1940-ih i Ukrajine početkom 2020-ih.

"Površinski, Ukrajina bi izgledala kao plodno tlo za Marshallov plan", napisao je Steil. "Ona je, slično većini od 16 primalaca Marshallovog plana 1948–1952, tržišno orijentisana evropska zemlja sa demokratskim osnovama, željna da se bliže integriše sa svojim susjedima na zapadu. Ima veliki neiskorišteni potencijal u proizvodnji energije, hemikalija, poljoprivredi i industrijskoj proizvodnji."

Ali poređenje ide samo tako daleko, istakao je Steil. Zemlje koje su imale koristi od Marshallovog plana mogle su to da urade jer su dobile eksplicitne bezbjednosne garancije od Sjedinjenih Država. To im je omogućilo da izbjegnu preusmjeravanje većeg dijela svojih proizvodnih kapaciteta na ponovno naoružavanje. Također je spriječio Sovjetski Savez da potkopa napore za sprovođenje ekonomskih reformi i demokratizaciju, kao što je Sovjetski Savez učinio u istočnoevropskim zemljama, uključujući Poljsku i Čehoslovačku, koje nisu imale koristi od plana.

"Zaključak za žaljenje, ali neizbježan je da je dugoročna, kredibilna unutrašnja i spoljna bezbjednost preduslov za uspješan Marshallov plan u Ukrajini i da SAD i njihovi saveznici nisu u stanju da je obezbjede", napisao je Steil.

"Ako bi kasnije bio pokrenut masivan program pomoći sa ciljem da učvrsti zapadnu orijentaciju Kijeva, Rusija bi mogla vjerodostojno da ugrozi Ukrajinu, njene zvaničnike, njene saveznike, njene trgovinske partnere i bilo koja preduzeća koja tamo posluju skupim cyber, vojnim i ekonomskim napadima", dodao je on. "Da budemo jasni, Rusija možda nikada neće moći da osvoji Ukrajinu, ali je više nego sposobna da od nje napravi pakleno mjesto za život i poslovanje."

Biden u Buffalu odao poštu žrtvama rasističkog ubistva i poručio da "zlo neće pobijediti"

Američki predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden žrtvama pucnjave u Buffalu. 

Predsjednik SAD Joe Biden u utorak je pozvao sve Amerikance da odbace "otrov" ideologije koja promoviše superiornost bijelaca, u obraćanju porodicama i lokalnim zvaničnicima u gradu Buffalo, u New Yorku, gdje je proteklog vikenda izvršeno masovno ubistvo motivisano rasizmom.

"Ideologija superiornosti bijelaca je otrov. Zaista otrov, koji teče kroz naše političko tijelo", poručio je Biden.

Dodao je da je bijeli napadač koji je ubio 9 Afromerikanaca i bijelog čuvara, koji je pokušavao da ih zaštiti, bio podstaknut "mržnjom koja kroz medije i politiku, internet radikalizuje bijesne, otuđene, izgubljene i izolovane pojedince da lažno vjeruju da će ih zamijeniti...drugi. Ljudima koji ne izgledaju kao oni".

Biden je ocijenio da je snaga Amerike u njenoj raznolikosti i da naciju ne smije da iskrivi "manjina puna mržnje".

"U Americi, zlo neće poijbediti, obećavam vam. Mržnja neće prevladati, ideologija superiornosti bijelaca neće imati posljednju riječ", rekao je američki predsjednik.

Biden je međutim priznao da će biti teško usvojiti bilo koje mjere za kontrolu oružja, ali je naglasio da neće odustati od promjena kojima bi se suzbilo oružano nasilje, navodeći da on i drugi Amerikanci moraju da izvrše pritisak na članove Kongresa da reaguju.

"Moram da ubijedim Kongres. Zemlja, između ostalog, mora da se pogleda u ogledalo. To je realnost. Imamo problem sa domaćim terorizmom. On postoji", rekao je Biden novinarima nakon odlaska iz Buffala.

Biden je prije obraćanja odao poštu žrtvama masovnog ubistva koje je počinio 18-godišnji bijelac. Američki predsjednik je u pratnji prve dame SAD Jill i političkih lidera iz New Yorka položio cvijeće ispred improvizovanog spomenika blizu prodavnice u kojoj se tragedija dogodila.

Zatim je razgovarao sa porodicama žrtava Paytona Gendrona, za kojeg policija tvrdi da je iz rasističkih pobuda otvorio vatru iz poluautomatske puške. Gendron je ciljano došao u crnački kvart i supermarket u tom kraju. Troje ljudi je ranjeno, a on se na licu mjesta predao policiji.

Portparolka Bijele kuće kazala je da će "Biden pokušati da utješi porodice onih čiji su životi bezobzirno oduzeti", kao i da će se sastati sa policijacima i pripadnicima hitnih službi koji su brzo reagovali.

Predsjednik SAD će također posetiti i mjesto zločina, prodavnicu Tops, gdje će se sastati sa lokalnim liderima, saopštila je Bijela kuća.

Očekuje se da Biden osudi rasno nasilje i objavi nove mjere za borbu protiv toga. Jedna od Bidenovih prvih poruka u kampanji bila je da će "Americi vratiti dušu", što se odnosilo na marš rasista u Charlottesvilleu 2017. godine, koji bivši predsjednik Donald Trump nije oštro osudio.

Ali, posjeta Buffalu istovremeno će pokazati koliko je malo Biden uradio da spriječi porast bjelačkog rasizma i da smanji oružano nasilje. Oštrijoj kontroli kupovine i nošenja oružja se uglavnom protive republikanci.

Biden je tražio od Kongresa da usvoji zakon o bezbjednosnim provjerama kupaca oružja i da zabrani prodaju automatskog oružja, ali demokrate nemaju dovoljno glasova da to usvoje.

Iz Savjeta za nacionalnu bezbjednost je u ponedjeljak saopšteno da Bidenova administracija radi na tome da implementira nacionalnu strategiju za borbu protiv domaćeg terorizma, na kojoj se radi od početka njegovog mandata.

FBI je u novembru saopštio da vodi oko 2.700 istraga u vezi sa domaćim nasilnim ekstremizmom.

Policija u Buffalu je potvrdila da istražuje Gendronove objave na internetu, među kojima je i manifest od 180 strana, za koji se vjeruje da je inspirisan teorijom zavjere da su bijelce u Americi polako zamjenjuju pripadnici manjina.

Napadač optužen za ubistva u Buffalu planirao još jednu pucnjavu

Policija privodi napadača poslije pucnjave u supermarketu u Buffalu, 14. maja 2022. (Foto: Reuters/BigDawg)

Bijeli napadač optužen za masakr desetero crnaca u pucnjavi u samoposluzi u Buffalu planirao je da nastavi da ubija, u slučaju da pobjegne sa mjesta prvog napada, saopštio je policijski komesar u ponedjeljak. 

Napadač je govorio o planovima da otvori vatru u još jednoj prodavnici, rekao je za CNN komesar policije Buffala Joseph Gramaglia.

Mladić, optužen za masovno ubistvo, prošlog proljeća je bio na radaru policije, koja je posjetila njegovu srednju školu zbog njegove prijetnje nasiljem. Međutim, nikada nije optužen za krivično djelo, i nije imao daljeg kontakta sa policijom, nakon što je pušten poslije kraćeg boravka u bolnici, gdje je izvršena procjena njegovog mentalnog stanja, saopštili su zvaničnici.

To je pokrenulo pitanja o tome da li je propuštena još jedna prilika da se neko ko predstavlja potencijalnu prijetnju zajednici pažljivije prati, da mu se pruži pomoć ili postara da nema pristup smrtonosnom oružju.

Nadležni su saopštili da istražuju napad na pretežno crnačke kupce i radnike u samoposluzi Tops Friendly Market kao potencijalni federalni zločin iz mržnje ili akt domaćeg terorizma. Masovna pucnjava u Buffalu imala je najteži bilans žrtava u talasu pucnjava tokom vikenda, uključujući one u jednoj crkvi u Californiji i na buvljoj pijaci u Texasu.

18-godišnji Payton Gendron otputovao je iz svoje kuće u Conklinu u New Yorku do Buffala, koji je udaljen 320 kilometara, kako bi izvršio napad, navodi policija. Federalne vlasti još rade na potvrdi autentičnosti rasističkog dokumenta na 180 stranica koji je Gendron navodno napisao. U manifestu se navodi da je cilj napada da se terorišu svi koji nisu bijelci i hrišćani, i podstaknu da napuste zemlju.

U nedjelju je ustanovljeno da je policija države New York prošlog juna pozvana u Gendronovu srednju školu zbog izvještaja da je tada 17-godišnjak upućivao prijetnje školi. Gendron je zaprijetio da će izvršiti pucnjavu u školi Conklinu u vrijeme mature, izjavio je anonimni zvaničnik agencije za sprovođenje zakona.

Komesar policije Buffala rekao je da Gendron nije imao daljilh kontakta sa policijom posle procene mentalnog zdravlja zbog koje je dan i po proveo u bolnici.

"Niko nas više nije pozvao, niko nije iznio nikakve žalbe", rekao je Gramaglia, i dodao da je Gendronova prijetnja bila "opšte prirode" i da se nije odnosila na rasu.

New York je jedna od nekoliko država koje su proteklih godina uvele "zakone crvenih zastavica", čiji je cilj pokušaj da se spriječe masovne pucnjave koje bi počinili ljudi koji pokazuju znake da bi mogli da budu prijetnja sebi ili drugima.

Ti zakoni omogućavaju policiji, rođacima, ili u nekim slučajevima zdravstvenim profesionalcima i školskom osoblju da predaju sudovima zahtjev da se privremeno zaplijeni oružje kod potencijalno opasnih osoba ili se one spriječe u kupovini oružja.

Federalni zakon zabranjuje posjedovanje oružja osobama za koje je sud zaključio da imaju određeni mentalni poremećaj, ili su boravili u nekoj mentalnoj instituciji, ali sama procjena mentalnog zdravlja nije dovoljna za zabranu posjedovanja oružja. Još nije jasno da li su zvaničnici mogli da se pozovu na propise iz zakona za sprječavanje potencijalne prijetnje.

Policija na mjestu smrtonosne pucnjave u prezbiterijanskoj crkvi u mjestu Laguna Woods, 15. maja 2022.
Policija na mjestu smrtonosne pucnjave u prezbiterijanskoj crkvi u mjestu Laguna Woods, 15. maja 2022.

Duga lista masovnih pucnjava u SAD gdje je propuštena prilika da se interveniše prije ubistva obuhvata maskar 17 učenika u srednjoj školi u Parklandu 2018. godine, gdje su vlasti primile brojne žalbe zbog prijetećih izjava mladića koji je potom i izvršio napad, kao i ubistvo više od 20 vjernika u jednoj crkvi u Texasu koje je izvršio bivši pripadnik američkog vojnog vazduhoplovstsva koji je uprkos historijatu nasilja mogao da kupi oružje.

Među žrtvama napada u Buffalu su 86-godišnja žena koja je upravo posjetila svog supruga u domu za stare, muškarac koji je kupovao tortu za svog unuka, đakon koji je pomagao ljudima u nošenju namirnica, i čuvar supermarketa.

Napadač je na platformi Twitch uživo prenosio svoj napad, što je pokrenulo i analizu koliko brzo platforme za društvene medije reaguju na nasilne video snimke.

Predsjednik Joe Biden planira da poseti Buffalo u utorak.

Biden odlazi u Buffalo nakon masovne pucnjave

Ljudi se okupljaju ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.

Američki predsjednik Joe Biden trebao bi u utorak otputovati u Buffalo u državi New York, gdje zvaničnici istražuju smrtonosnu pucnjavu u trgovini prehrambenih proizvoda koju je, kako je Biden rekao, izveo naoružani napadač sa dušom punom mržnje.

Predsjednik i njegova supruga Jill „tugovat će sa zajednicom koja je izgubila deset života u besmislenoj i užasnoj masovnoj pucnjavi”, navodi Bijela kuća.

Govoreći u nedjelju u Washingtonu, Biden je rekao da američko Ministarstvo pravde istražuje pucnjavu kao „zločin iz mržnje, rasno motiviran čin nadmoći bijele rase i nasilnog ekstremizma”.

„Moramo svi zajedno raditi na rješavanju mržnje koja ostaje mrlja na duši Amerike”, rekao je Biden.

Predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden i državni tužilac Merrick Garland odaju 15. maja 2022. počast policajcima koji su izgubili živote u liniji dužnost 2021. (AP Photo/Manuel Balce Ceneta)
Predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden i državni tužilac Merrick Garland odaju 15. maja 2022. počast policajcima koji su izgubili živote u liniji dužnost 2021. (AP Photo/Manuel Balce Ceneta)

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres osudio je pucnjavu, a njegov glasnogovornik je u nedjelju rekao da je Guterres „zaprepašten ubistvom deset ljudi u podlom činu rasističkog nasilnog ekstremizma u Buffalu”.

Zvaničnici su identifikovali napadača kao 18-godišnjeg Paytona Gendrona iz Conklina, New York, udaljenog oko 330 kilometara jugoistočno od Buffala. On je bijelac i 11 od 13 žrtava pucnjave su bili crnci.

Zvaničnici su saopštili da je napad izveo izveo prenoseći ga uživo na noseći kameru na kacigi. Na kraju je ispustio oružje i predao se policiji unutar Tops Friendly Marketa, koji se nalazi u pretežno crnačkom naselju u gradu od 255.000 ljudi.

Gradonačelnik Buffala Byron Brown rekao je u nedjelju za CBS-ovu emisiju „Face the Nation” da policija „prolazi kroz svaki element, svaki detalj u pozadini ovog ubojice kako bi shvatili zašto se to dogodilo, kako se to dogodilo i razlog zbog kojeg je ova osoba došla u grad Buffalo da počini ovaj užasan zločin”.

„Mi smo jaka zajednica i nastavićemo da idemo naprijed”, rekao je Brown. „Ovo je zajednica koja se razvija. Ljudi su se nadali i čekali ulaganja, rast i prilike. Nećemo dozvoliti da ideologija mržnje zaustavi napredak koji vidimo i doživljavamo u gradu Buffalo.”

Ljudi se mole ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.
Ljudi se mole ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.

Kao što je često slučaj nakon masovnih pucnjava u Sjedinjenim Državama, Brown je pozvao Kongres da donese strožije zakone o kontroli oružja, rekavši: „Moramo izvršiti veći pritisak na zakonodavce u Washingtonu, one koji su bili opstrukcionisti, na razumnu kontrolu oružja.”

Takve molbe nakon prošlih masovnih pucnjava uglavnom su ostale neuslišene, uz male promjene u zakonima o kontroli oružja.

Gendron je u subotu uveče priveden na sud zbog optužbi za prvostepeno ubistvo i određen mu je pritvor bez kaucije. U narednim danima zakazano je još jedno ročište.

Na ranijem brifingu za novinare, šerif okruga Erie John Garcia jasno je nazvao pucnjavu zločinom iz mržnje.

Istražitelji su rekli da pregledavaju dugačku izjavu za koju sumnjaju da je naoružani napadač postavio na internet, opisujući svoje motive i ideologiju bjelačke supremacije. Dokument na 180 stranica detaljno opisuje njegovu radikalizaciju na internet forumima, kao i plan da se cilja na pretežno crnačko naselje.

Sebe je opisao i kao fašistu i antisemitu. Izjava ponavlja teoriju zavjere krajnje desnice koja neutemeljeno tvrdi da bijelu populaciju u zapadnim zemljama smanjuju - ili „zamjenjuju” - nebijeli imigranti.

Gradonačelnik Brown je rekao da je kombinacija oružja i takve ideologije zapaljiva.

„Nije samo u Buffalu, New York. Zajednice u svakom kutku ove zemlje nisu bezbjedne sa oružjem i ideologijom mržnje kojoj je dozvoljeno da se širi na društvenim medijima i internetu”, rekao je on za CBS. „To se mora obuzdati. To se mora zaustaviti. To nije sloboda govora. To nije američki govor. To je govor mržnje. I tome se mora okončati.”

Blinken sa ministrima Alijanse o podršci Ukrajini, članstvu Finske

Antony Blinken 

Američki državni sekretar Antony Blinken sastao se u nedjelju sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u Berlinu, gdje su razgovarali o tome kako da se osigura da hrana iz Ukrajine stigne do potrošača u Africi i Aziji.

Njih dvojica prisustvuju sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a, čija je tema situacija na terenu u Ukrajini i napori da se dostave humanitarna pomoć i oružje.

Ruska invazija na Ukrajinu od 24. februara izazvala je rast cijena hrane i povećala rizik od gladi u mnogim dijelovima svijeta.

Ministri spoljnih poslova G7 sastali su se Njemačkoj i pozvali rusku vladu da prekine blokadu ukrajinskih crnomorskih luka, kako bi se omogućio izvoz ukrajinskih žitarica, đubriva i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Blinken i ministri spoljnih poslova NATO-a takođe planiraju da razgovaraju o odluci finskih lidera da podnesu zahtjev za ulazak u NATO.

SAD su rekle da će podržati i Finske i Švedske prijave za pridruživanje transatlantskom bezbjednosnom savezu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je finskog predsjednika Saulija Ninista da bi svaki pokušaj Helsinkija da se pridruži NATO-u štetio bilateralnim odnosima. Lideri Finske smatraju da je ruska invazija na Ukrajinu prijetnja bezbjednosti njihove zemlje, pošto Finska i Rusija dijele granicu od 1.300 kilometara.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan također je izrazio zabrinutost zbog pridruživanja Finske i Švedske Alijansi, uz obrazloženje da dvije nordijske zemlje podržavaju Radničku partiju Kurdistana (PKK) koju Ankara smatra neprijateljskom organizacijom.

Državni sekretar Blinken rekao je da je razgovarao sa turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom o strahovanjima Ankare i da je uvjeren da je moguće postići konsenzus.

"Ne želim da govorim o detaljima razgovora koje smo imali, ali mogu da kažem da postoji široka podrška pridruživanju Finske i Švedske Alijansi", kazao je Blinken."Ako je to što one žele, uvjeren sam da ćemo postići konsenzus."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG