Kržalić je prije pet godina sproveo istraživanje o korupciji u visokom obrazovanju. Došao je do rezultata o sveprisutnoj pojavi podmićivanja, klijentelistiške korupcije i zloupotrebe položaja.
Od tada, kaže profesor, došlo je do poboljšanja u jačanju integriteta institucija visokog obrazovanja. Ali, napominje on, ostalo je puno prostora za unaprjeđenje kako bi se suzbilo koruptivno ponašanje onih koji su „zalutali ili igrom slučaja ušli u akademsku zajednicu”.
Nepotizmom do akademske zajednice
Pet godina kasnije pokrenuta je velika akcija koja za sada obuhvata više od 70 ljudi koji se sumnjiče da su bili lancu izdavanja lažnih diploma.
Istragom bihaćkih tužilaca obuhvaćen je i bivši delegat u Parlamentu FBiH Admir Hadžipašić, koji je ujedno i osnivač Centra za obrazovanje Vita Plus i Visoke međunarodne škole u Cazinu, obrazovnih institucija koje su u centru istrage.
Prema istrazi, kupovane su osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske diplome. Iz Tužilaštva Unsko-sanskog kantona navode da je izdano više hiljada nezakonitih diploma. Ovo je samo jedan od primjera kupovine diploma.
"Percepciju da je akademska zajednica u dobroj mjeri korumpirana uzrokovali su pojedinci koji su koristeći političke položaje i nepotizam ušli u akademski krug, iako postoji veliki broj profesora koji rade dobro i pošteno."Armin Kržalić
„Ali oni su negdje po strani, jer oni su tihi. Tako da na djelu je ova druga loša strana, koja je vidljiva i koja koristi ovu situaciju”, kaže Kržalić.
Sa druge strane, navodi on, studenti odlučuju da li će u procesu obrazovanja usvajati znanja ili samo žele da dođu do diplome pa će tragati koruptivnim pristupom, a do profesora je „kako će se postaviti”.
Kržalić kaže da korupcija u obrazovanju može dovesti do toga da ljudi koji su zvanje stekli koruptivnim ponašanjem svoje mjesto nađu u institucijama.
„Da se oni filtriraju i legalno zaposle u institucijama i samim tim urušuvaju institucije što dovodi neodrživosti, nefunkcionalnosti institucija i dovodi u pitanje sam opstanak države, odnosno država se razjeda iznutra”, kaže on.
Lažni autoriteti
Svako koruptivno ponašanje, prema mišljenju Kržalića, dodatni je poen za one koji smatraju da je BiH neuspjela i neodrživa država, jer korupcija urušava sistem i institucije.
Zbog korupcije građani nemaju povjerenje u institucije i ne osjećaju pravnu sigurnost, a što, kako govori profesor, tjera ljude da odlaze uređenije zemlje.
Niz je slučajeva, kaže on, gdje su ljudi napustili zemlju upravo iz razloga što im država nije garantovala pravnu sigurnost iako su bili imali sudske odluke u svoju korist.
„Ali s obzirom da imate koruptivno ponašanje pojedinaca koji unutar samih institucija misle da su oni autoritet, odnosno lažni autoritet i da ljudi nisu mogli da dobiju pravnu bitku sa takvim ljudima onda su oni jednostavno napustili državu”Armin Kržalić
Rješenje u borbi protiv korupcije Kržalić vidi u institucijama kontrole i inspekcijskom nadzoru.
„Moj lični stav je – nije, kao što se često može čuti, potrebna politička podrška. Mi imamo institucionalne mehanizme koje mogu da se bore protiv korupcije. Nego samo treba tražiti odgovornost tih institucija zašto one ne djeluju ili što ne rade u skladu sa profesionalnim, moralnim i etičkim principima”, zaključuje profesor Kržalić.
