Dokument, sažetak odgovora evropskih vlada na zahtjeve Ukrajine za vojnu obuku i "smrtonosnu pomoć" ili oružje, bio je među desetinama povjerljivih dokumenata objavljenih na internetu posljednjih sedmica, što bi moglo biti najozbiljnije odavanje američkih tajni u posljednjih nekoliko godina.
Pod nazivom "Evropa|Odgovor na tekući sukob Rusije i Ukrajine", dokument u obliku grafikona navodi "procijenjene stavove" 38 evropskih vlada kao odgovor na zahtjeve Ukrajine za vojnom pomoći.
Grafikon je pokazao da je Srbija odbila da pruži obuku ukrajinskim snagama, ali se obavezala da će poslati smrtonosnu pomoć ili ju je već isporučila. Takođe se navodi da Srbija ima političku volju i vojnu sposobnost da u budućnosti obezbijedi oružje Ukrajini.
Dokument nosi oznaku Tajno i NOFORN, što zabranjuje njegovu distribuciju stranim obavještajnim službama i vojsci. Datirano je 2. marta i utisnuto je pečatom Ureda Zajedničkog načelnika štabova.
Reuters nije mogao nezavisno provjeriti autentičnost dokumenta.
Kancelarija predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ukrajinska ambasada nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
Pentagon takođe nije odmah odgovorio na pitanja Reutersa o referenci dokumenta na Srbiju i ranije je odbio da komentariše bilo koji od dokumenata koji su procurjeli.
Vučićeva vlada je ispovijedala neutralnost u ratu u Ukrajini, uprkos dubokim istorijskim, ekonomskim i kulturnim vezama zemlje sa Rusijom.
„Ako je ovaj dokument tačan, on ili pokazuje Vučićevu dvoličnost u odnosu na Rusiju ili je pod ogromnim pritiskom Washingtona da isporuči oružje Ukrajini“, rekao je Janusz Bugajski, stručnjak za istočnu Evropu iz Jamestown Foundation, instituta za spoljnu politiku.
Ministarstvo pravde istražuje curenje, dok Pentagon procjenjuje štetu nanesenu američkoj nacionalnoj sigurnosti.
Tabela Pentagona je podijelila odgovore na ukrajinske zahtjeve za pomoć u četiri kategorije: zemlje koje su se obavezale da će obezbijediti obuku i smrtonosnu pomoć; zemlje koje su već pružile obuku, smrtonosnu pomoć ili oboje; zemlje sa vojnom sposobnošću i političkom voljom "da pruže buduću smrtonosnu pomoć".
Austrija i Malta bile su jedine dvije zemlje sa oznakom "Ne" u sve četiri kategorije.
Objavljivanje grafikona dolazi nešto više od mjesec dana nakon što su dokumenti postavljeni na proruskom kanalu u aplikaciji za globalnu razmjenu poruka Telegram navodno pokazali isporuku raketa zemlja-zemlja od strane srpskog proizvođača oružja od 122 mm Grad u Kijevu u novembru. Dokumenti su uključivali manifest pošiljke i certifikat krajnjeg korisnika ukrajinske vlade.
Moskva je u martu saopštila da je od Beograda zatražila zvanično objašnjenje navodnih isporuka, prenosi državna novinska agencija TASS glasnogovornicu ruskog ministarstva inostranih poslova Mariju Zaharovu.
Proizvođač oružja Krušik iz Valjeva demantovao je da je Ukrajini isporučio rakete ili drugo oružje. Vučić je te navode nazvao "notornom laži".
"Nismo izvozili nikakvo oružje ili municiju u Rusiju ili Ukrajinu", rekao je on tokom posjete Kataru 5. marta.
Reuters nije mogao nezavisno potvrditi autentičnost dokumentacije o isporuci objavljene na Telegramu.
Od početka rata u februaru prošle godine, Vučić je pokušavao da izbalansira bliske veze sa Moskvom sa svojim ciljem ulaska u Evropsku uniju.
Ali Srbija je jedina koja odbija sankcije Rusiji među 44 evropske zemlje.
