Linkovi

Dan bijelih traka: Ruže sa imenima ubijene djece


Ruže sa imenima ubijene djece
Ruže sa imenima ubijene djece

Radio Prijedor 31. maja 1992. godine emituje: „Nema potrebe za strah i paniku, a od građana koji su lojalni Srpskoj Republici Bosni i Herecegovini traži se da na svoje kuće na vidno mjesto istaknu bijele zastave.”

Charles McLeod, kao član posmatračke misije, svjedočio je o posjeti srpsko-muslimanskom selu u augustu 1992. godine i na krovovima muslimanskih kuća vidio je bijele zastave. Jedan od svjedoka u Hagu je kazao da je istakao bijeli peškir zbog prijetnji da će biti granatirane kuće koje to ne učine.

Hodanje po gradu zahtijevalo je bijele trake oko ruke.

Na današnji dan prije 25 godina, načelnik Stanice javne bezbjednosti Prijedor potpisuje naredbu za osnivanje logora Omarska.

„Kao privremeno sabiralište za lica koja se zarobe u borbi ili budu lišena slobode na osnovu operativnih saznanja službi bezbjednosti, određuje se prostor industrijskog kruga površinskog kopa rudnika Omarska", navedeno je u naredbi.

​Danas, 31. maja, u Prijedoru i drugim gradovima je obilježen Dan bijelih traka. Nakon šetnje gradom na trgu su postavljene ruže 102 ruže sa imenima djece stradale u Prijedoru.

Kolona se zatim uputila prema Skupštini grada Prijedor, gdje su predali zahtjev za izgradnju spomenika.

“Mi očekujemo od ovog skupštinskog saziva da uvaži našu inicijativu da se podigne spomenik stradaloj djeci, budući da prošli skupštinski saziv to nije uvažio, u tim dosjeima se nalaze podaci, osnovni i lični, do kojih smo mogli doći forenzički, o načinu na koji su ta djeca stradala, 102 djece za koje sada imamo evidenciju”, kazao je, kako prenosi Klix, Prijedorčanin Edin Ramulić.

Dan bijelih traka u Prijedoru
Dan bijelih traka u Prijedoru

​Označavanje bijelim zastavama i bijelim trakama oko ruke nije zabilježeno od 1939. godine, kada je izdat proglas poljskim Jevrejima da nose bijele trake oko ruke sa plavom Davidovom zvijezdom.

Krajem aprila 1992. godine srpska strana je preuzela je kontrolu nad gradom, čime je otpočelo sprovođenje plana protjerivanja. Sa poslova se otpuštaju Prijedorčani koji nisu srpske nacionalnosti. Uslijedilo je masovno zatvaranje u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje. Zatočeni muškarci i žene su izloženi ubistvima, mučenjima, silovanjima…

Zločini nad nesrpskim stanovništvom su počinjeni na mnogim mjestima na području Prijedora.

Za tužioce u Hagu zločini počinjeni u Prijedoru imaju razmjere genocida, prenijela je ranije agencija Sense.

„Namjera da se ta zajednica uništi i da se spriječi njeno rekonstituisanje je nesumnjiva, a riječ koja se za to koristi je – genocid”, kazao je tužilac Alan Tiger u završnim riječima na suđenju Ratku Mladiću.

U Prijedoru je ubijeno više od tri hiljade nesrpskog stanovništva. U dosadašnjim izrečenim presudama, sudije u Hagu odbili su prihvatiti da je u Prijedoru počinjen genocid.

Kozarski vjesnik, lokalne novine koje su poslužile kao propagandno sredstvo srpskih vlasti i koji je svojim člancima podstrekavao na zločine, sve do ove godine odbijali su objaviti imena i prezimena ubijene djece, a što za Prijedorčane predstavlja znak da se stvari kreću naprijed.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG