Zelenski je također rekao da su uvjeti bilo kakvog dogovora koji bi mogli nastati pod Trumpom još uvijek nejasni - a možda čak ni samom Trumpu - jer ruski predsjednik Vladimir Putin nema interesa da okonča rat.

Trump, koji je preuzeo dužnost u ponedjeljak, obećao je tokom svoje predizborne kampanje da će okončati rat u prva 24 sata u Bijeloj kući, ne govoreći kako. Saradnici su od tada sugerirali da bi dogovor mogao potrajati mjesecima.

Završetak rata ne bi bio moguć osim ako Trump ne uključi samu Ukrajinu u bilo kakve pregovore, rekao je Zelenski.

"U suprotnom neće uspjeti. Jer Rusija ne želi da okonča rat, dok Ukrajina želi da ga okonča", rekao je on.

U odvojenom intervjuu emitovanom kasnije u subotu, Zelenski je rekao da vjeruje da Trump zaista želi da vidi kraj rata.

"Za sada ne znamo kako će se to dogoditi jer ne znamo detalje", rekao je Zelenski italijanskoj novinarki Ceciliji Sala, koja je puštena ovog mjeseca iz pritvora u Iranu u kojem je provela 21 dan.

"Vjerujem da sam predsjednik Trump ne zna sve detalje. Jer, rekao bih, mnogo toga zavisi od toga kakav pravedni mir možemo postići. I da li Putin u principu želi da zaustavi rat. Vjerujem da ne želi to", rekao je Zelenski.

Trump je izrazio spremnost da razgovara s Putinom o okončanju rata, za razliku od odlazeće administracije Joea Bidena, koji je izbjegavao ruskog lidera.

Kijev, dugo zabrinut zbog mogućnosti da će o njegovoj sudbini odlučivati veće sile bez njegovog učešća, navodi da radi na organizovanju sastanka između Zelenskog i Trumpa.

Zelenski je rekao da vjeruje da bi evropski saveznici također trebali biti uključeni u sve buduće mirovne pregovore.

"Što se tiče rasporeda pregovora: Ukrajina, stvarno se nadam da će Ukrajina biti tamo, Amerika, Evropa i Rusi", rekao je Zelenski.

Biračka mjesta su otvorena u 8 ujutro na prvom predsjedničkom glasanju u Minsku otkako je Lukašenko ugušio masovne proteste protiv svoje vladavine 2020. On je od tada dozvolio Moskvi da koristi bjelorusku teritoriju za invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

Opozicija i Zapad rekli su da je Lukašenko namjestio posljednje izbore i da su vlasti razbili demonstracije, pri čemu je više od hiljadu ljudi i dalje u zatvoru.

Svi Lukašenkovi politički protivnici su ili u zatvoru - neki su držani bez komunikacije - ili u egzilu zajedno sa desetinama hiljada Bjelorusa koji su pobjegli nakon 2020.

"Svi naši protivnici i neprijatelji treba da shvate: nemojte se nadati, nikada nećemo ponoviti ono što smo imali 2020. godine", rekao je Lukašenko na stadionu u Minsku tokom ceremonije u petak.

U Bjelorusiji je zabranjena kritika snažnog čovjeka. Većina ljudi sa kojima je AFP razgovarao u Minsku i drugim gradovima izrazila je podršku njemu, ali su se i dalje bojali davanja svojih prezimena.

Ostali kandidati koji se bore protiv Lukašenka izabrani su da bi izbori dali demokratski izgled i malo njih zna ko su oni.

„Glasaću za Lukašenka jer su se stvari poboljšale otkako je postao predsjednik [1994.]”, rekao je 42-godišnji farmer Aleksej u malom selu Gubiči na jugoistoku Belorusije.

Ali, kao i mnogi u Bjelorusiji, on je zabrinut zbog rata u susjednoj Ukrajini.

Ruske trupe su 2022. ušle u Ukrajinu iz nekoliko pravaca, uključujući i iz Bjelorusije. Sljedeće godine Rusija je poslala taktičko nuklearno oružje u zemlju koja se graniči sa zemljama NATO-a.

Aleksej je rekao da želi "da ne bude rata".

Narativ vlade je bio da kaže da je Lukašenko garantovao mir i red u Bjelorusiji, optužujući lidere uličnih protesta 2020. da siju haos.

Ujedinjene nacije procjenjuju da je oko 300.000 Bjelorusa napustilo zemlju od 2020. godine, uglavnom u Poljsku i Litvaniju.

Oni neće moći da glasaju, jer je Belorusija ukinula glasanje u inostranstvu.

Presudni glas u Senatu koji ima 100 članova dao je potpredsjednik JD Vance. To je tek drugi put u američkoj historiji da potpredsjednik, koji ujedno ima funkciju predsjednika Senata, mora da glasa za nekog kandidata da bi se prevazišao neriješeni rezultat glasanja od 50 prema 50.

„Imamo sjajnog sekretara za odbranu i veoma sam sretan”, rekao je Trump novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One, nakon što je obišao područja pogođena požarima u Kaliforniji.

Protiv Trumpovog kandidata glasao je utjecajni senator Mitch McConnell, bivši lider republikanaca u Senatu, kao i još dvije senatorke - Lisa Murkowski sa Aljaske, i Suzan Collins iz Mainea.

Glasanje u petak kasno uveče uslijedilo je poslije višednevne debate u Senatu o tome da li je Hegseth podoban za najvišu civilnu ulogu u američkoj vojsci.

Na pretresu za potvrdu ranije ovog meseca, Hegseth je zakonodavcima rekao da će vratiti stanje odgovornosti u američku vojsku.

Dobio je podršku predsjedavajućeg senatskog odbora za oružane snage Rogera Wickera koji je izjavio: „Prt Hegseth ima odlučnost i sredstva da sprovede stvarne promjene. Unijeće novi ratnički duh u Pentagon.”

Međutim, demokrate u Senatu su kritikovale Hegsetha zbog ranijih izjava o ženama i transrodnim osobama koje služe u vojsci, kao i zbog optužbi za seksualni napad, pijanstvo na poslu i loše upravljanje finansijama dvije neprofitne organizacije za veterane na čijem je čelu bio. Jedna od tih organizacija bila je u minusu 500.000 dolara, poslije čega je premješten na nižu funkciju.

Ranije ove nedjelje, senatori su dobili izjavu pod zakletvom od Danielle Hegseth, bivše supruge Hegsethovog brata, koja je navela da je zlostavljao svoju drugu bivšu ženu, Samanthu Hegseth. U izjavi nije opisala zlostavljanje, i rekla je da nije bila očevidac tog ponašanja. U izjavi za NBC News koji je prvi objavio priču, Samantha Hegseth je rekla: „U mom braku nije bilo fizičkog zlostavljanja.”

Senator Jack Reed, najviše rangirani demokrata u senatskom odboru za oružane snage izjavio je u četvrtak da nije zadovoljan Hegsethovim odgovorima na njegova pitanja o izvještajima da će Trumpova administracija uvesti odbor koji će provjeravati i ocjenjivati da li su visoki vojni zvaničnici podobni za službu.

„Vidjeli smo da se to dešava u drugim mjestima širom svijeta, gdje su vojske podvrgnute volji političkih lidera koji imaju određena politička stanovišta i strasti, i tada u suštini više nisu vojska već produžetak političkih aspiracija svog 'velikog vođe'. Ne smijemo da dozvolimo da to vidimo ovdje, u Americi”, rekao je Reed.

Hegseth, bivši TV voditelj konzervativnog kanala Fox News također je služio kao oficir Nacionalne garde u Iraku, Afganistanu i zalivu Gvantanamo, i autor je nekoliko knjiga.

"Nemam sličnu biografiju kao sekretari za odbranu iz posljednjih 30 godina", rekao je Hegseth senatorima u uvodnom izlaganju. "Ali kao što mi je predsjednik Trump rekao, više puta smo stavljali na čelo Pentagona ljude sa navodno ispravnom biografijom, bilo da su u pitanju penzionisani generali, akademici ili direktori vojnih kompanija. I gdje nas je to dovelo?"

Hegseth je rekao da će mu, ukoliko bude potvrđen, prioriteti biti prijetnja koju predstavlja Kina, i odbrana domovine, dok će SAD preorijentisati i povući iz učešća u dešavanjima na Bliskom istoku. Također je obećao da će ponovo podići moral vojnicima i ukinuti inicijative o raznovrsnosti za koje smatra da su štetne za uspostavljanje vojske zasnovane na zaslugama.

Na pitanje kako vidi svoju potencijalnu ulogu, Hegseth je odgovorio: "U isključivanju bilo čega što ne doprinosi našoj demokratiji iz odluka koje se donose unutar Pentagona. Koji ste rod... Koje ste rase... Šta mislite o klimatskim promjenama. Vaša savjest i vaša vjera ne bi trebalo da imaju bilo kakav uticaj na to da li ćete biti unaprijeđeni i da li ćete biti izabrani da idete na West Point ili neku drugu školu. Jedina stvar koja treba da je važna jeste - koliko ste sposobni u obavljanju svog posla? Koliko ste izvrsni na svom poslu?"

Hegseth je prvi sekretar za odbranu koji je služio kao niži oficir na liniji fronta, i prvi sekretar iz generacije koja se borila u ratovima poslije 11. septembra.

Senatske demokrate kažu da Hegsethovo iskustvo u rukovođenju dvjema neprofitnim organizacijama za vojne veterane, sa manje od stotinu zaposlenih, nije dovoljno da bi upravljao ogromnim Sekretarijatom za odbranu.

"Zapošljavamo vas da budete direktor jedne od najkompleksnijih, najvećih organizacija na svijetu. Mi smo board direktora u ovom slučaju. Ne znam nijedan korporativni bord direktora koji bi zaposlio direktora koji kaže - znate, ranije sam bio supervizor stotinu ljudi", rekao je demokratski senator Gary Peters.

Pentagon ima više od 3 miliona zaposlenih u vojsci i budžet od 857 milijardi dolara.

Hegseth je također bio suočen sa optužbama za seksualni napad i javno pijanstvo dok je radio na Fox News. Senator Reed je rekao da istraga koju je FBI vodio o Hegsethu nije dovoljna.

"Nemate karakter, smirenosti i kompetenciju za položaj u odbrani", rekao je Reed, dodajući da je glasao za svih devet prethodnih kandidata za sekretara za odbranu, uključujući i kandidate za vrijeme Trumpovog prvog mandata.

Svi članovi američke vlade prolaze kroz provjeru biografije i etičku reviziju.

Hegseth je tvrdio da su optužbe protiv njega dio koordinisane kamapnje blaćenja koju vode ljevičarski mediji i da su uglavnom potekle od anonimnih izvora.

Hegseth je kritikovan i zbog ranijih komentara o raznovrsnosti u vojsci i izjava da žene ne treba da učestvuju u borbenim operacijama. Međutim, sada je obećao da će žene imati uloge u kopnenim operacijama dok on bude sekretar za odbranu.

Zaključci gotovo petosatnog vijećanja su da se pokrene imovinsko-pravna procedura kako bi obje vjerske zajednice dobile zemljišta za mezarja i groblja. Učesnici foruma su se saglasili da se uzdrže od podizanja dalje napetosti, te da je potrebno poboljšati komunikaciju između vjerskih lidera

Nakon što je prošle godine na svom privatnom posjedu podigao crkvu preko puta Memorijalnog centra u Kragljivodi, Luka Babić, iguman manastra Karno je na pravoslavni praznik Bogojavljenje, 19. januara, uz obred, sa članovima porodica, postavio krstove na mjesto za koje pretpostavljaju da bi moglo biti približna lokacija spomenika na kojem su bila ispisana imena trojice mještana srpske nacionalnosti, nastradalih u Prvom svjetskom ratu.

Postavljanje krstova neposredno uz nišane u Memorijalnom centru Kragljivode uznemirilo je Bošnjake koji su danas jedini stanovnici ovog sela. Odbornici Skupštine Srebrenica iz reda bošnjačkog naroda, zajedno sa mještanima, podnijeli su krivičnu prijavu protiv igumana Luke Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, kao i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) zbog izazivanja vjerske i nacionalne netrpeljivosti.

Sa ciljem sprječavanja daljeg porasta napetosti, u Srebrenici je održan Forum za bezbjednost na kojem su, uz predstavnike lokalne vlasti i policije, učestvovali vjerski lideri, kao i predstavnici OHR-a i OSCE-a.

„Ljudima ne smetaju krstovi, ne smeta obilježavanje, ljudima i nama je zasmetao način na koji je to urađeno. Nama valja zajedno živjeti, ovo je naš grad, grad svih nas i veoma je važno kako se mi postavimo, zbog naše djece, zbog budućih generacija i nadam se da će i ti naši odnosi akobogda, nadam se da će biti bolje. Dogovorili smo da se češće viđamo, da ćemo otvoriti mogućnosti Srebrenici da ide u tom pozitivnom pravcu, rekao je na konferenciji za medije nakon Foruma za bezbjednost”, Damir ef. Peštalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica

Iguman Luka Babić se javno izvinio svima koji su njegov čin shvatili kao uvredu:

„Ja se izvinjavam bilo kome ko je ovaj čin shvatio kao uvredu. Niti je to inat niti je uvreda. Ja sam tu već petnaest godina, obnavljam srpske manastire, groblja, crkvišta i nikad nikom nisam ništa uzeo tuđe”, kaže Babić.

Načelnik opštine Srebrenica, Miloš Vučić obavijestio je javnost da su rezultat foruma tri zaključka oko koji su se učesnici jednoglasno složili: „Jedan zaključak je imovinsko-pravne prirode: pokrenućemo proceduru kako bi obje vjerske zajednice dobile zemljište za svoja mezarja i groblja. Drugi je da je potrebno da se svi uzdržimo od daljih ekscesa kako bi održali mir i stabilnost kod naroda i treći zaključak je da povećamo nivo komunikacije među samim religijskim liderima.”

Ključni rezultat foruma za bezbjednost, istaknuto je na konferenciji za medije, jeste započinjanje komunikacije koja tokom dugog perioda nije postojala.

Američki vojni avioni C-17 počeli su da odvoze ilegalne migrante iz Sjedinjenih Država po naređenju predsjednika Donalda Trumpa u petak, dok se Pentagon sprema da pošalje još više vojnika na južnu granicu, uključujući elitne 82. vazdušno-desantne divizije vojske.

Američki vojni avioni su već ranije korišteni za transfer ljudi iz jedne zemlje u drugu, tokom povlačenja Sjedinjenih Država iz Afganistana 2021. Ovo je bio prvi put u posljednje vreme da su korišteni za prebacivanje migranata iz Sjedinjenih Država, rekao je jedan zvaničnik.

Trump je prvog dana na funkciji proglasio ilegalnu imigraciju za nacionalnu vanrednu situaciju, i zadužio američku vojsku da pomogne bezbjednost granica, naložio je široku zabranu azila i korake za ograničavanje državljanstva za djecu rođenu na američkom tlu.

Njegovom izvršnom naredbom od 20. januara naloženo je Pentagonu da pošalje vojnika koliko god je potrebno da bi se stekla potpuna kontrola nad južnom granicom Sjedinjenih Država.

Dva američka vojna aviona, od kojih je svaki prevozio oko 80 migranata, doletjela su iz Sjedinjenih Država u Gvatemalu, rekao je američki zvaničnik Reutersu. Pentagon je rekao da će američka vojska obezbijediti letove za deportacije više od 5.000 imigranata koje drže američke vlasti u El Pasu u Texasu i San Diegu u Kaliforniji.

Trumpova administracija je početkom nedjelje saopštila da će američka vojska poslati 1.500 dodatnih aktivnih vojnika na granicu sa Meksikom. Američki zvaničnici rekli su Reuersu da se vojska sprema da pošalje drugi talas trupa na granicu sa Meksikom već sljedeće nedjelje, koji će vjerovatno uključiti trupe iz 82. vazdušno-desantne jedinice.

Zvaničnik je rekao da bi dodatne trupe mogle da se broje u hiljadama, ali formalna odluka nije donijeta. Trupe iz 82. vazdušno-desantne divizije obično su spremne da se rasporede u kratkom roku za krize širom svijeta, obično u zonama sukoba, a ne na granici Sjedinjenih Država sa Meksikom.

Reuters je ranije objavio da je bilo neformalnih razgovora o slanju čak 10.000 vojnika, iako konačna cifra nije određena i broj trupa će zavisiti od nekoliko faktora, uključujući vojnu spremnost. Tokom prvog mandata, Trump je naredio da 5.200 vojnika pomogne u obezbjeđenju granice sa Meksikom. Bivši demokratski predsjednik Joe Biden je također rasporedio aktivne trupe na granici.