Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev rekao je nakon što je prekid vatre uz rusko posredovanje zaustavio intenzivne borbe 20. septembra da je "obnovio njen suverenitet".
Pohvalio je munjevitu operaciju za smjenjivanje de facto rukovodstva teritorije skoro tri godine nakon što su u ofanzivi ponovo preuzeta mnoga područja koja su decenijama kontrolisali etnički Jermeni uz podršku Jerevana, rekavši: "U samo jednom danu, Azerbejdžan je ispunio sve zadatke postavljene kao dio lokalne borbe protiv terorističkih mjera."
Otcepljeno rukovodstvo Nagorno-Karabaha, teritorije međunarodno priznate kao azerbejdžanska koju Jermenci zovu Artsak, bilo je prinuđeno da pristane na Bakuove uslove za prekid vatre koja je počela 19. septembra, a ruski mirovnjaci su izgledali nespremni da deluju.
Ombudsman za prava Nagorno-Karabaha, Gegham Stepanian, rekao je da je najmanje 200 ljudi ubijeno, a oko dvostruko više ranjeno tokom borbi, uključujući djecu.
Činilo se da je jermenski premijer Nikol Pashinian bio zatečen azerbejdžanskom ofanzivom. On je naglasio da njegova vlada nije bila uključena u oblikovanje uslova primirja.
Predstavnici Azerbejdžana i etničkih Jermena u Nagorno-Karabahu dogovorili su se da se sastanu 21. septembra u azerbejdžanskom gradu Yevlax, oko 265 kilometara zapadno od Bakua, u sklopu primirja za ono što azerbejdžanska strana naziva razgovorima o "reintegraciji" teritorije u ostatak zemlje nakon decenija okupacije.
"Nije daleko dan kada će Azerbejdžan i Jermenija riješiti međusobna pitanja, potpisati mirovni sporazum, a zemlje Južnog Kavkaza početi raditi na budućoj saradnji u trilateralnom formatu", rekao je Alijev u obraćanju naciji.
Za Jermeniju je rekao da Azerbejdžan "priznaje njihov teritorijalni integritet".
Kremlj je rekao da će ruske mirovne snage posredovati u pregovorima.
"Plan integracije Jermena Karabaha je spreman", rekao je Hikmet Hajiyev, pomoćnik predsjednika Azerbejdžana, novinarima na brifingu organiziranom za akreditovane strane diplomate u Bakuu.
Hiljade etničkih Jermena okupilo se 20. septembra na aerodromu de facto glavnog grada Nagorno-Karabaha, Stepanakerta, tražeći zaštitu i mogući transport u Jermeniju usred neizvjesnosti oko borbi i prekida vatre koji su ponudile ruske mirovne snage pod azerbejdžanskim uslovima.
Rusija je saopštila da su njene mirovne snage "primile" oko 5.000 stanovnika Karabaha.
Ali čini se da je primirje održano rano 21. septembra.
Bijela kuća je izrazila zabrinutost zbog moguće humanitarne i izbjegličke krize u Nagorno-Karabahu i za tu situaciju okrivila Baku.
"Očigledno još uvijek vrlo, vrlo pažljivo pratimo pogoršanje humanitarne situacije unutar Nagorno-Karabaha", rekao je glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby novinarima.
Azerbejdžanski lideri obećali su da će dozvoliti "bezbjedan prolaz" u Jermeniju za separatističke snage u regionu kao dio sporazuma, zaustavljajući dugu borbu etničkih Jermena koji traže nezavisnost ili pripajanje Jermeniji za teritoriju.
"Siguran prolaz do odgovarajućih sabirnih mjesta će također obezbijediti azerbejdžanska strana", rekao je novinarima savjetnik Aliyev Hajiyev. "Sve akcije na terenu koordiniraju se sa ruskim mirovnim snagama."
Evropska unija je pozvala Alijeva da zaštiti prava etničkih Jermena u regionu i da "osigura potpuni prekid vatre i siguran, dostojanstven tretman od strane Azerbejdžana prema Jermenima iz Karabaha".
"Njihova ljudska prava i sigurnost moraju biti osigurani. Potreban je pristup za hitnu humanitarnu pomoć", rekao je šef EU Charles Michel Alijevu u telefonskom pozivu.
Vlasti u Jermeniji optužile su Baku za pokušaj etničkog čišćenja svojim akcijama u Karabahu.
Odvojeno, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je kasno 20. septembra da je nepoznat broj njegovih mirovnjaka poginuo kada je na vozilo u kojem su se nalazili pucano u regionu. Više detalja o incidentu nema.
Situacija koja se brzo mijenja predstavlja udarac za Jermene koji su kontrolu nad Nagorno-Karabahom učinili nacionalističkim prioritetom od raspada Sovjetskog Saveza, a u Jerevanu su održani drugi uzastopni antivladini protesti nakon prekida vatre.
U sklopu primirja, de facto rukovodstvo Nagorno-Karabaha saopštilo je da će "pitanja koja je pokrenula azerbejdžanska strana o reintegraciji, osiguravanju prava i sigurnosti Jermenaca u Nagorno-Karabahu... biti razmotrena na sastanku između predstavnika lokalnog Jermensko stanovništvo i centralne vlasti Republike Azerbejdžan."
Pored obustave borbi i neke vrste integracijskih napora, prijedlog o prekidu vatre navodno uključuje obavezu povlačenja svih "preostalih jedinica oružanih snaga Jermenije", povlačenje i uništavanje bilo kakve teške vojne opreme iz teritorije, i raspuštanje takozvane odbrambene vojske Arcaha koju su osnovali etnički Jermeni početkom 1990-ih u ranoj fazi sukoba.
Vijeće sigurnosti UN-a zakazao je hitan sastanak za 21. septembar na kojem će se razgovarati o borbama u Nagorno-Karabahu.
Nakon sedmica krvavih okršaja i dan nakon što je pošiljci pomoći konačno dozvoljen pristup u to područje, Azerbejdžan je pokrenuo veliku eskalaciju 19. septembra, dok se otcijepljeni region već nalazio na rubu humanitarne krize nakon što je bio u suštini blokiran više od osam mjeseci uprkos međunarodnim pozivima Bakuu da dozvoli dostavu hrane i drugih pošiljki.
Granatiranje je počelo ubrzo nakon što je Azerbejdžan okrivio, kako je rekao, "jermenske diverzantske grupe" za dvije odvojene eksplozije u kojima su poginula najmanje četiri vojna lica i dva civila u područjima Nagorno-Karabaha koja su pod kontrolom ruskih mirovnih snaga.
Ti mirovnjaci su na snazi od primirja koji je okončao šestosedmičnu borbu 2020. godine u kojoj je Azerbejdžan uz podršku Jerevana ponovo zauzeo veći dio teritorije i sedam okolnih okruga koje su od 1990-ih kontrolirali etnički Jermeni.
