Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Predstavnički dom predao optužnicu protiv Trumpa Senatu

House impeachment managers stand at the U.S. Capitol to hand-carry an article of impeachment against former President Donald Trump to the Senate for trial on accusations of inciting the January 6 attack on the Capitol, in Washington, U.S., January 25, 202

Predstavnički dom američkog Kongresa zvanično je u ponedjeljak predao Senatu dokument sa optužnicom protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji se tereti da je podsticao pobunu svojih pristalica koje su, početkom januara, upale u Capitol.

Devetero demokrata iz Predstavničkog doma, koji će služiti kao tužioci, proći će kroz zgradu, u kojoj su se stotine Trumpovih pristalica nedavno borile sa policijom, u 7 sati uveče, noseći dokument sa optužnicom Senatu. Slična, formalna ceremonija prenošenja optužnice iz donjeg u gornji dom Kongresa je obavljena prošlog januara, za vrijeme prvog Trumpovog opoziva.

Suđenje u Senatu treba da počne 8. februara, pošto su se demokrate i republikanci dogovorili da proces - na kratko - odlože kako bi se članovima Predstavničkog doma koji će imati ulogu tužilaca, i timu za Trumpovu odbranu, dalo vrijeme da se pripreme. Dodatno vrijeme će, takođe, omogućiti Senatu da potvrdi neke od kandidata predsjednika Joe Bidena za pozicije u njegovom kabinetu.

Da bi se Trump osudio potrebna je dvotrećinska većina u Senatu. Budući da je to tijelo politički potpuno podijeljeno, sa 50 republikanaca i 50 demokrata, 17 republikanaca bi moralo da se okrene protiv Trumpa za presudu "kriv", pod uslovom da sve demokrate, kao blok, glasaju protiv bivšeg predsjednika.

Ukoliko bude osuđen, održalo bi se odvojeno glasanje u kojm je potrebna prosta većina da se Trumpu zabrani da se ikada ponovo kandiduje za položaj na federalnom nivou.

Trump je jedini predsjednik u 245 godina dugoj istoriji Sjedinjenih Država koji je opozvan dva puta. Predstavnički dom ga je opozvao krajem 2019. godine, optužujući ga da je pokušao da primora Ukrajinu da pronađe kompromitujuće informacije o Bidenu uoči novembarskih izbora, ali ga je Senat oslobodio prošlog februara.

Lider većine u Senatu, demokrata Chuck Schumer, u nedjelju je istakao da će cijeli proces teći relativno brzo.

"Svi želimo da ovo užasno poglavlje američke istorije stavimo iza sebe. Ali guranje pod tepih neće donijeti izliječenje. Jedini način da dođemo do izliječenja i oporavka jeste da postoji stvarno pozivanje na odgovornost, što ovo suđenje i predstavlja", rekao je on.

(ARHIVA) Lider većine u Senatu Chuck Schumer i vođa republikanske manjine Mitch McConnell​.
(ARHIVA) Lider većine u Senatu Chuck Schumer i vođa republikanske manjine Mitch McConnell​.

Izvjestan broj republikanaca, među kojima i lider manjine u Senatu Mitch McConnell​, osudio je nasilje 6. januara, i kritikovali su Trumpa, koji je pozvao pristalice da marširaju do Capitola da bi se borili za njega i suočili sa članovima Kongresa koji su u tom trenutku vodili debatu na pretresu o potvrdi Bidenove pobjede na izborima.

Republikanski senator Marco Rubio izjavio je u programu "Fox News Sunday" da se, iako vjeruje da Trump "snosi odgovornost za dio onoga što se dogodilo", protivi suđenju u Senatu.

"Samo ćemo se vratiti direktno u ono isto stanje u kojem smo bili proteklih pet godina i suđenje će biti loše za zemlju. Zaista", rekao je Rubio i dodao: "Ovo nije krivično suđenje. To je politički proces koji bi dolio ulje na vatru podjela koje su paralisale zemlju".

Senator Mitt Romney​, koji je bio jedini republikanac koji je glasao (po jednoj od dvije tačke optužnice) da se osudi Trump na prvom suđenju za opoziv, izrazio je podršku novom suđenju Trumpu.

"Vjerujem da je podsticanje pobune prestup koji zaslužuje opoziv", izjavio je za CNN i upitao: "Ako to nije, šta jeste".

Romney kaže da vjeruje da je Trump "saučesnik u napadu bez presedana na našu demokratiju".

U neredima je stradalo pet osoba, uključujući policajca čija se smrt istražuje kao ubistvo. Trumpove pristalice - njih oko osam stotina, prema zvaničnicima - upale su u zgradu, demolirale neke kancelarije članova Kongresa i tukle se sa policijom dok nije uspostavljen red. U ranim satima 7. januara, zakonodavci su proglasili Bidena pobjednikom izbora.

Na mitingu prije nego što su stotine njegovih pristalice prošetale 16 blokova do Capitola, Trump je ponovio neosnovane žalbe koje je iznosio nedjeljama, da su izbori ukradeni pomoću manipulacija u brojanju glasova i lažnih glasačkih listića, uprkos tome što je izgubio 60 sudskih žalbi na ishod izbora.

"Nema dokaza da su ovi izbori ukradeni", ističe Romney.

Jedna od demokrata u Predstavničkom domu - menadžera za opoziv - koji će izložiti slučaj protiv Trumpa pred Senatom Madeleine Dean izjavila je za CNN da će njihov slučaj biti "izuzetno ubjedljiv" i osporiti "veliku laž" da je Trump zbog prevare izgubio izbore.

Ona je Trumpovo podsticanje pobune nazvala "užasnim zločinom".

"Američka javnost je vidjela šta se dogodilo. ​To je bio strašan momenat, koji je predsjednik podstakao. Ne može da ne odgovara zbog toga", ocijenila je Dean.

See all News Updates of the Day

Biden i Putin se sastaju u Ženevi usred bilateralnih tenzija

Biden i Putin se sastaju u Ženevi usred bilateralnih tenzija
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:55 0:00

SAD i EU postigli dogovor u trgovinskom sporu

Predsjednik Joe Biden sa predsjednikom Evropskog saveta Charlesom Michel​om i predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen na samitu SAD-EU u Briselu, 15. juni 2021.

Sjedinjene Države i Evropska unija postigle su dogovor u dugom trgovinskom sporu oko subvencija za proizvođače aviona. 

Washington će, na pet godina, suspendovati carine za Evropu, koje je odobrila Svjetska trgovinska organizacija zaključivši da je EU subvencijama dala nefer prednost Airbusu, koji je najveći proizvođač aviona i glavni konkurent američkog Boeinga.

"Ovaj sastanak je počeo probojem, koji se odnosi na proizvođače aviona", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ​na početku formalnih razgovora sa predsjednikom SAD Joeom Bidenom u utorak. "To otvara novo poglavlje u odnosima jer prelazimo sa parnica na saradnju u oblasti proizvodnje aviona, poslije 17 godina sporenja."

Sporazumom se riješava "dugogodišnja trgovinska prepreka u odnosima SAD i Evrope", rekla je novinarima Katherine Tai ​, američka trgovinska predstavnica.

"Umjesto da se svađamo sa jednim od najbližih saveznika, konačno se ujedinjujemo protiv zajedničke prijetnje. Dogovorili smo se da sarađujemo kako bismo odgovorili na netržišne prakse Kine u ovom sektoru na konkretne načine koji odražavaju naše standarde pravedne konkurencije", rekla je Tai.

Tai je dodala da je dogovor "model koji će se koristiti da bi se reagovalo na druge izazove koje predstavljaju Kina i netržišna ekonomska konkurencija".

Evropski lideri toplo su dočekali Bidena, koji evropsko-američki odnos vodi u drugom smjeru u odnosu na četiri godine predsjedništva Donalda Trumpa, kada su carine, uključujući one na vino i sireve, iznenada uvedene transatlantskim saveznicima, koji su takođe kritikovani što ne snose odgovarajući dio finansijskog tereta za zajedničku odbranu u budžetu NATO-a.

"Imam veoma drugačija gledišta od svog prethodnika", izjavio je Biden za vrijeme fotografisanja u zgradi Evropa, stojeći između predsjednice Evropske komisije i predsjednika Evropskog savjeta Charlesa Michel​a.

"Amerika se vratila na globalnu scenu", rekao je Michele. "To je odlična vijest za saveznike i također odlična vijest za svijet."

Predsjednik Biden govori na samitu SAD-EU u Evropskom savjetu u Briselu, 15. juni 2021.
Predsjednik Biden govori na samitu SAD-EU u Evropskom savjetu u Briselu, 15. juni 2021.

Von der Leyen je rekla Bidenu da njegova posjeta Briselu "u tako ranoj fazi mandata, pokazuje njegov lični odnos sa EU" i dodala da Unija to "zaista cijeni".

"Protekle četiri godine nisu bile lake", dodala je predsjednica EK. Tu posljednju rečenicu je ponovila i na početku formalnog susreta.

I dalje ostaju nerješena pitanja transatlantskog spora zbog carina na čelik i aluminijum.

Evropska unija je prethodno odlučila da ne podigne carine kako je planirano i da sačeka šest mjeseci, kako bi zajedno radili na ključnom pitanju prekomjerne proizvodnje i zajedničkom radu da bi se odgovorilo na probleme koje donosi Kina u smislu subvencija, prevelike proizvodnje i izvoza proizvoda po nižim cijenama od konkurencije.

"Ti pregovori su otvoreni, konstruktivni i trajaće neko vrijeme", izjavio je visoki američki zvaničnik novinarima.

Za to vrijeme, pokreće se i američko-evropski Savjet za trgovinu i tehnologiju.

"Ideja je da su SAD i Evropa postavile temelje svjetske ekonomije poslije Drugog svjetskog rata i sada rade zajedno da definišu smjernice za narednu generaciju, posebno u oblastima ekonomije i novih tehnologija", naveo je jedan visoki zvaničnik Bidenove administracije.

Washington i Brisel također su inicirali razgovore o "Rusiji, cyber pitanjima i migraciji", navodi Bijela kuća. Na dnevnom redu su i pandemija koronavirusa i klimatske promjene.

SAD i EU su izrazile podršku programu COVAX koji pruža ravnopravni pristup vakcinama za Covid-19, a razgovarale su i o inicijativama o reformi Svjetske zdravstvene organizacije.

Kada je reijč o klimatskim promjenama, SAD i EU su najavile da će ponoviti obećanja da se pridržavaju Pariskog klimatskog sporazuma 2015, i da će postati ekonomije sa neutralnim uticajem na klimu do 2050. Također kažu da planiraju da pozovu druge "velike igrače" da preduzmu ambiciozne poteze u zaštiti životne sredine. Pariski klimatski sporazum, koji je usvojilo skoro 200 zemalja, ima cilj da uspori globalno zagrijavanje.

NATO potvrdio snagu savezništva, upozorio na prijetnje Rusije i Kine

NATO samit održan u sjedištu Alijanse u Briselu 14. juna 2021.

Trideset zemalja članica NATO okončale su samit u Briselu u ponedjeljak potvrdom vojnog savezništva, uz snažno sročeno saopštenje protiv Rusije, i u manjoj mjeri - Kine. Obje zemlje su pomenute kao "izazov međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima". 

U završnom saopštenju, lideri, među kojima je i američki predsjednik Joe Biden, dogovorili su se da otvore "novog poglavlje transatlantskih odnosa", dok se suočavaju sa "sve kompleksnijim" bezbjednosnim okruženjem.

Alijansa je usvojila "NATO 2030", mehanizam koji znači pripremu za novi strateški koncept - dokument koji treba da posluži kao vodič za Alijansu u odnosu na sve veću globalnu konkurenciju i nepredvidljive prijetnje.

U dokumentu "NATO 2030" pominju se "agresivnija Rusije", "brutalnije forme terorizma", aktuelna nestabilnost, uključujući cyber i hibridne prijetnje, nove tehnologije, pandemija i klimatske promjene kao nove prijetnje za savez.

"NATO 2030" takođe priznaje da "uspon Kine suštinski pomjera ravnotežu moći".

"Pristankom na agendu 'NATO 2030', lideri su donijeli odluke da učine naš savez jačim i bolje opremljenim za buduće izazove", rekao je generalni sekretar Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare na kraju samita.

Predsjednik Biden pozvao je kolege iz NATO-a da se suprotstave kineskom autoritarizmu i sve većoj vojnoj moći, što je promjena fokusa saveza koji je stvoren da bi branio Evropu od Sovjetskog saveza tokom hladnog rata.

Dok je 30 šefova vlada i država izbeglo da Kinu nazove rivalom, izrazili su zabrinutost zbog "politike vojne prijetnje", netransparentnih načina na koje modernizuje svoje oružane snage i primjene dezinoformacija.

Lideri NATO pozvali su Peking da se pridržava međunarodnih obaveza i ponaša odgovorno u međunarodnom sistemu.

Iako Moskva poriče bilo kakvu umiješanost, lideri NATO su sve više zabrinuti zbog ruskog nedavnog agresivnog ponašanja na Baltiku, cyber napada i tajnih operacija podrivanja zapadnih država. Članice NATO postigle su dogovor i o zajedničkoj politici cyber odbrane - što je direktna referenca na Rusiju.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg dočekuje američkog predsjednika Joe Bidena tokom NATO samita u sjedištu Alijanse u Briselu, 14. juni 2021.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg dočekuje američkog predsjednika Joe Bidena tokom NATO samita u sjedištu Alijanse u Briselu, 14. juni 2021.

Biden: Ne tražim konflikt sa Rusijom

Predsjednik Joe Biden rekao je poslije samita u Briselu da Kina i Rusija pokušavaju da podijele transatlantski savez i da ne želi konflikt sa Moskvom, ali da će NATO odgovoriti ako Rusija "nastavi svoje štetne aktivnosti".

"Suočavamo se sa globalnom zdravstvenom krizom koja se događa jednom za sto godina, a istovremeno demografski principi su pod sve većim unutrašnjim i spoljnim pritiskom. Rusija i Kina pokušavaju da poljuljaju našu transatlantsku solidarnost", rekao je Biden na konferenciji za novinare.

Predsjednik Biden stigao je na svoj prvi NATO samit na tom položaju u ključnom trenutku za savez, poslije predsjedništva Donalda Trumpa koji je dovodio u pitanje relevantnost multilateralne organizacije.

Ubrzo po dolasku u sjedište NATO, Biden je razgovarao sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i istakao američku privrženost članu 5. povelje Alijanse, u kome se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice, koji zahtijeva kolektivni odgovor.

"Član 5. je sveta obaveza", rekao je Biden. "Želim da NATO zna da je Amerika tu."

Njemačka kancelarka Angela Merkel je, na svom posljednjem samitu zapadnog saveza prije nego što napusti položaj u septembru, opisala Bidenov dolazak kao otvaranje novog poglavlja. Rekla je da je važno baviti se Kinom kao potencijalnom prijetnjom, ali da se, uz to, zadrži ispravna perspektiva.

"Ako gledate cyber prijetnje i hibridne pretnje, ako pogledate saradnju između Rusije i Kine, ne možete ignorisati Kinu", rekla je Merkel novinarima. "Ali to ne treba ni da se preuveličava - potrebna nam je prava ravnoteža."

Na marginama NATO samita, predsjednik Biden sastao se sa turskim liderom Recepom Tayyipim Erdoganom a razgovarali su o turskoj kupovini ruskog odrambenog sistema S-400 i programa lovaca F-35 - pitanjima koja su opteretila bilateralne odnose. Na konferenciji za novinare Erdogan je izjavio da je sastanak sa Bidenom bio pozitivan, i da mu je Biden rekao da će možda doći u Tursku.

Povlačenje iz Afganistana

Poslije 20 godina vojnih operacija, NATO i SAD su se dogovorili da će povući snage iz Afganistana. Biden je odredio 11. septembar 2021. godine, kao rok za povlačenje.

"Lideri NATO su ponovili riješenost da podrže Afganistan, kroz obuku, međunarodnu podršku avganistanskoj vojsci i institucijama, i finansiranje, da bi se osiguralo nastavljeno funkcionisanje međunarodnog aerodroma", rekao je Jens Stoltenberg.

U Afganistanu se nalazi 10.000 vojnika NATO, iz zemalja među kojima su Njemačka, Britanija, Turska, Gruzija, Rumunija i Italija.

Biden poručio saveznicima da se "Amerika vratila", NATO označio Kinu globalnim izazovom

NATO samit u Briselu, 14. juni 2021.

Lideri NATO objavili su da Kina predstavlja stalni bezbjednosni izazov i radi na podrivanju globalnog poretka, dodajući da su zabrinuti zbog brzine kojom Kinezi razvijaju nuklearno oružje.

U saopštenju sa samita u Briselu, kome prisustvuje i američki predsjednik Joe Biden, lideri NATO su naveli da kineski "ciljevi i ponašanje predstavljaju sistemski izazov međunarodnom poretku i oblastima relevantnim za bezbjednost Alijanse".

Američki predsjednik pozvao je kolege iz NATO-a da se suprotstave kineskom autoritarizmu i sve većoj vojnoj moći, što je promjena fokusa saveza koji je stvoren da bi branio Evropu od Sovjetskog saveza tokom hladnog rata.

Dok je 30 šefova vlada i država izbjeglo da Kinu nazove rivalom, izrazili su zabrinutost zbog "politike vojne prijetnje", netransparentnih načina na koje modernizuje svoje oružane snage i primjene dezinoformacija.

Lideri NATO pozvali su Peking da se pridržava međunarodnih obaveza i ponaša odgovorno u međunarodnom sistemu.

Predsjednik Biden stigao je na svoj prvi NATO samit na tom položaju u ključnom trenutku za savez, poslije Donalda Trumpa koji je dovodio u pitanje relevantnost multilateralne organizacije.

Predsjednik SAD Joe Biden i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tokom samita NATO-a, u sjedištu Alijanse u Briselu, Belgija, 14. juni 2021. Stephanie Lecocq / Pool putem REUTERS-a
Predsjednik SAD Joe Biden i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tokom samita NATO-a, u sjedištu Alijanse u Briselu, Belgija, 14. juni 2021. Stephanie Lecocq / Pool putem REUTERS-a

Ubrzo po dolasku u sjedište NATO, Biden je razgovarao sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i istakao američku privrženost članu 5. povelje Alijanse, u kome se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice, koji zahtijeva kolektivni odgovor.

"Član 5. je sveta obaveza", rekao je Biden. "Želim da NATO zna da je Amerika tu."

NATO je posljednji put ažurirao dokument koji opisuje svrhu postojanja Alijanse 2010. godine. Bezbjednosne prijetnje i izazovi sa kojima se suočava promijenili su se od tada, prema riječima generalnog sekretara organizacije Jensa Stoltenberga.

"Na primjer, u trenutnom strateškom konceptu Kina se ne pominje ni jednom rječju. A klimatske promjene se gotovo uopšte ne pominju. I naravno, naš odnos sa Rusijom bio je na sasvim drugom mjestu u to vrijeme u poređenju sa onim gdje smo danas", rekao je Stoltenberg novinarima u petak. "Danas smo na najnižoj tački od Hladnog rata u našem odnosu sa Rusijom i pod sofisticiranijim cyber napadima, a mnogi izazovi su evoluirali tokom ovih godina".

NATO je odložio raspravu o promjenama svog strateškog koncepta dok je Bidenov prethodnik na mjestu predsjednika SAD Donald Trump bio na funkciji.

"Evropljani nisu željeli da otvore tu Pandorinu kutiju tokom Trumpove administracije, jer nisu znali šta će reći Sjedinjene Države", rekao je Dan Hamilton, direktor programa Globalna Evropa u Wilson centru.

Trump je imao loš odnos sa ostalim liderima vojne alijanse, više puta im je zamjerao i pozivao ih da povećaju svoje budžete za odbranu - "doprinose" za NATO, kako ih je pogrešno nazivao - i dovodeći u pitanje klauzulu NATO o međusobnoj odbrani, poznatoj kao član 5.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan dodao je u nedjelju, "čuvamo im leđa, baš kao i oni naša".

Sullivan je rekao novinarima koji su putovali sa Bidenom da će se razgovori o NATO-u u ponedjeljak fokusirati na kolektivnu bezbjednost, međusobni uticaj klime i bezbednosti, terorizam, cyber bezbjednost i Rusiju. Rekao je da će se Kina predstaviti u službenom saopštenju grupe "na robusniji način nego što smo ikada ranije vidjeli".

Američki lider također u ponedjeljak vodi sporedne razgovore sa predsjednicima Estonije, Letonije i Litvanije, koje je Sullivan opisao kao "moćan primjer demokratskog upravljanja na istočnom krilu NATO".

Biden je u Brisel stigao u nedjelju uoči sastanka NATO, kao i samita SAD sa liderima Evropske unije u utorak.

Te rasprave događaju se neposredno prije Bidenovog sastanka u srijedu u Ženevi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, pa američki predsjednik "želi da ima snažan vjetar u leđa od sastanka sa saveznicima u NATO-u", rekao je Hamilton za VOA.

Sastanak NATO u ponedjeljak također će označiti kraj vojnih operacija u Afganistanu u trenutku kada su Sjedinjene Države okončale najmanje polovinu svog povlačenja iz te zemlje.

"Pitanje će biti kakva je dalja uloga NATO-a u Afganistanu nakon izvan vojnih operacija" primjetio je Hamilton.

NATO također predlaže da vojske članica Alijanse i privatni sektor sagledaju saradnju po pitanju novih tehnologija, uz razmatranje proširenog partnerstva sa udaljenim istomišljenicima i demokratijama, uključujući i indo-pacifički region, usred sve veće zabrinutosti zbog ekspanzionizma Kine.

"Ova administracija želi i retorički i sadržajno da pokaže da u SAD postoji značajna snaga koja stoji uz njihove evropske saveznike. Ali još uvijek ima puno izazova u transatlantskim odnosima o tome kako se odnositi prema Rusiji i Kini i kako se suprotstaviti Covidu i klimatskim promjenama", rekao je viši saradnik Atlantskog savjeta Mark Simakovsky za Glas Amerike.

"Bolje korištenje predsjednikovog vremena bilo bi forsiranje teškog, ali neophodnog razgovora unutar NATO o temama kojih se Alijansa u prošlosti klonila", kaže saradnik na pitanjima prioriteta odbrane Dan DePetris. "To znači preispitivanje - i nadam se zatvaranje - NATO politike otvorenih vrata, koja je u ovom trenutku više odvod savezništva i bezbjednosnih obaveza SAD nego neto korist".

Poznat pod članom 10, NATO princip otvorenih vrata predviđa da bilo koja druga država može biti pozvana da se pridruži Alijansi jednoglasno. To je postalo tačka spora između onih koji kažu da promoviše organizacionu stabilnost i onih koji kažu da nosi rizik da organizacija tako postane glomazna, možda ugrožavajući svoj mandat.

"Biden bi takođe trebalo da ponovi i zaista ojača NATO mehanizme za rešavanje sukoba i dijalog sa Rusijom, koji, koliko god da je uznemirujuće, njegovo ponašanje ne može jednostavno biti zanemareno ili sankcionisano", rekao je DePetris za Glas Amerike.

Ove nedjelje također se prati obnovljeno interesovanje SAD za uvođenje Ukrajine i Gruzije u NATO.

Michael O’Hanlon, viši saradnik i direktor istraživanja na Institutu Brookings, naziva to "vrlo lošom idejom“ jer se rizikuje rat sa Rusijom ako i kada akcije Moskve na suprotstavljanju tom planu pređu "preko praga tolerancije koji osjećamo".

Bidenovo prisustvo na pregovorima sa NATO treba da demonstrira obnovljenu posvećenost američkom vodstvu u Alijansi.

Prema nekim analitičarima, američki predsjednik bi u Briselu mogao da naiđe na nešto skepticizma.

"Oni vide šta se ovde događa u zemlji i brinu se za budućnost Republikanske stranke. Oni se brinu šta će se dogoditi poslije Bidena", kaže Rachel Ellehuus, zamjenica direktora i viša saradnica u Programu za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije. "Oni se brinu da bi neki negativni jezik o saveznicima i partnerima i američkoj posvećenost NATO-u i globalnom vodstvu mogli ponovo da posustanu".

Tokom sastanka u utorak, Biden i evropski lideri "razgovaraće o zajedničkom dnevnom redu kako bi se obezbjedila globalna zdravstvena bezbjednost, podstakao globalni ekonomski oporavak, suočili sa klimatskim promjenama, unaprijedila digitalna i trgovinska saradnja, ojačala demokratija i riješile zajedničke spoljnopolitičke brige", navela je Bijela kuća.

Samit G7: Rusija da kazni odgovorne za cyber napade, Kina da dozvoli istragu o porijeklu Covida

Predstavnici država G7 na samitu u Britaniji.

Grupa sedam najrazvijenijih država svijeta (Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države - G7) zatražila je od Rusije da preduzme mjere protiv onih koji su unutar njenih granica odgovorni za sprovođenje cyber napada i pribavljanje novčanih otkupa.

"Potrebno je da Moskva prekine destabilizujuće ponašanje i zloćudne akrivnosti, kao i da pokrene istragu o upotrebi hemijskog oružja na svom tlu", istaknuto je u saopštenju lidera G7 nakon trodnevnog samita održanog u Britaniji.

Ta pitanja našla su se u centru pažnje nakon cyber napada kompaniju Colonial Pipeline, jednog od najvećih distributera nafte u SAD, kao i ometanja poslovanja na području Sjeverne Amerike i Australije američkog distributera mesa JBS USA.

"Pozivamo sve države da hitno identifikuju i prekinu rad kriminalnih mreža unutar svojih granica – I kazne odgovorne za njihove postupke", navodi se u saopštenju.

Istovremeno, poziv na istragu upotrebe hemijskog oružja uslijedio je pošto je kritičar Kremlja Aleksej Navalni u Njemačkoj liječen zbog, kako su utvrdili njemački ljekari, trovanja agensom novičokom

Takođe, lideri G7 su u saopštenju između ostalog, izrazili zabrinutost zbog konstantnih napada bjeloruskog režima na ljudska prava.

Od Kine je zatražena istraga porijekla koronavirusa.

"Pozivamo na pravoremenu, transparentnu, stručnu i na naučnoj osnovi zasnovanu istragu stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije o porijeklu druge faze Covid- 19", ukazano je u dokumentu.

Takođe, traži se i poštovanje prava, sloboda i visokog stepena autonomije Hong Konga.

Lideri G7 pružili su podršku održavanju Olimpijskih igara u Japanu, što kako su ukazali predstavlja znak globalnog jedinstvo u prevazilaženju posljedica Covida-19.

Također, usaglasile su se da će se obavezati na brži razvoj tehnologija i politika koje će omogućiti smanjenje proizvodnje uglja nesmanjenje kaloričnosti, uključujući i ukidanje državne podrške proizvodnji te vrste energenta do kraja 2021.

U saopštenju objavljenom nakona samita održanog u Britaniji, potvrđeno je da će biti povećano finansiranje koje bi trebalo da doprinese smanjenju štetne emisije gasova i pomogne prelasku na korištenje čistije energije.

"Upotreba uglja za proizvodnju električne energije najveći je uzrok emisije gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte. Naglašavamo potrebu prestanka ulaganja u proizvodnju uglja nesmanjene kaloričnosti i obavezujemo se da ćemo do kraja 2021. okončati direktnu državnu proizvodnji električne energije od termalnog uglja", ukazano je u saopštenju G7.

Precizirano je da će se države obavezale da će se usredsrediti na upotrebu tehnologija kojima se više vodi računa o životnoj sredini.

"Usredsredićemo se na ubrzanje napretka u elektrifikaciji i upotrebi baterija, korištenju vodonika i izolovanja ugljenika. Razvijanju aero i brodskog saobraćaja bez emisije štetnih gasova vodoniku, hvatanju ugljenika, upotrebi i skladištenju, vazduhoplovstvu i brodarstvu bez emisij štetnih gasova", navedeno je u saopštenju sedam najrazvijenijih država sveta čiji samit je završen u Britaniji.

Inače, grupa sedam najbogatijih demokratija u svijetu u subotu je predstavila infrastrukturni plan za zemlje u razvoju koji bi trebalo da konkuriše kineskoj inicijativi "Pojas i put" vrijednoj više hiljada milijardi dolara.

Američki predsjednik Joe Biden tokom samita G7 u Britaniji.
Američki predsjednik Joe Biden tokom samita G7 u Britaniji.

Američki predsjednik Joe Biden i ostali lideri G7, koji su se okupili na samitu u Kornvolu u Engleskoj, nadaju se da će plan poznat kao inicijativa "Izgradimo bolji svijet" ili skraćeno B3W (Build Back Better World) ponuditi transparetno partnerstvo da bi se pomoglo da se finansira 40 hiljada milijardi dolara koliko je potrebno zemljama u razvoju do 2035. godine, saopšteno je iz Bijele kuće.

"Ovdje nije samo riječ o suprotstavljanju Kini. Međutim, do sad nismo ponudili pozitivnu alternativu koja odražava naše principe, standarde i naš način poslovanja", rekao je neimenovani visoki zvaničnik administracije.

"Vjerujemo da ćemo pobijediti kinesku inicijativu nudeći kvalitetniji izbor i taj ćemo izbor ponuditi uz samopouzdanje o našem modelu koji odražava naše zajedničke vrijednosti", rekao je zvaničnik.

Inicijativa za pojas i put globalna je strategija razvoja infrastrukture koju je Peking usvojio 2013. godine za investiranje u skoro 70 zemalja. To je centralni element njene spoljne politike.

Zvaničnik je rekao da inicijativa "B3W" ima za cilj mobilizaciju privatnog sektora da investira i ispuni desetine hiljada milijardi dolara potreba za finansiranjem infrastrukture u svijetu u razvoju, istovremeno zadovoljavajući standarde rada, zaštite životne sredine i transparentnosti.

Hronologija nije jasna

Vremenski raspored, struktura i obim finansijskih sredstava, kao i veličina stvarnog finansiranja koje će SAD da preuzmu, još uvijek nisu jasni.

Zvaničnik administracije rekao je da se nada da će SAD sa partnerima iz G7, privatnim sektorom i ostalim zainteresovanim stranama, "uskoro" katalizovati "stotine milijardi dolara“ u infrastrukturne investicije za zemlje sa niskim i srednjim prihodima.

"Pošteno je zapitati se da li će ovo biti zapravo novo finansiranje, novi kapaciteti za izgradnju infrastrukture u regionu ili je ovo prenamijenjivanje i prepakiranje resursa koji su takođe dostupni", rekao je Robert Dali, direktor Instituta Kisndžer Vilson Centra za Kinu i Sjedinjene Države.

Da bi proširio svoju sferu uticaja, poznato je da Peking u sklopu BRI daje kredite državama za projekte koje etablirani međunarodni zajmodavci ne smatraju kreditno sposobnim.

"To postavlja pitanje da li će ovaj novi program biti manje nesklon riziku", rekao je Dali, napominjući da bi ih, ako bi ti projekti bili isplativi, zajmodavci poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke već finansirali.

Konsenzus o Kini

Lideri G7 postigli su konsenzus o potrebi za zajedničkim stavom o prodaji kineskog izvoza po niskim cijenama koje nisu fer i o kršenjima ljudskih prava u Kini, saopštio je u subotu neimenovani zvaničnik Bidenove administracije.

Zvaničnik je naveo i da su se lideri saglasili u pogledu potrebe da se koordiniše čvrsti lanac snabdijevanja da bi se osigurala međusoobna podrška.

"Rekao bih da je postojalo jedinstvo kada je riječ o spremnosti da se govori o kršenjima ljudskih prava i osnovnih sloboda. Postojala je riješenost da se preduzme akcija kao odgovor na ono što vidimo", rekao je zvaničnik, navodeći da je postignut napredak u odnosu na prije tri godine kada se u konačnom saopštenju Kina nije pominjala.

Lideri G7 prethodno su bili podijeljeni u pogledu poziva predsjednika Bidena da se preduzme agresivnija akcija protiv Kine, između ostalog i zbog prakse prinudnog rada, nespremnosti da poštuje pravila međunarodne trgovine i problematičnog mehanizma finansiranja globalne infrastrukture.

“Bilo je interesantnih rasprava i različitih mišljenja", rekao je visoki zvaničnik Bidenove administracije koji je brifovao novinare poslije plenarne sesije.

Lideri su saglasni da je prijetnja od sve agresivnije Kine realna, ali imaju različite stavove o odgovoru na to, rekao je zvaničnik. Italija, Njemačka i Evropska unija oklijevaju da zauzmu oštriji stav o Kini i radije bi se usredsredili na "kooperativnu prirodu odnosa".

Sjedinjene Države, Britanija, Kanada i Francuska, žele proaktivniji pristup, dok je Japan po svemu sudeći najneodlučniji u G7.

Humanitarne organizacije tvrde da je Peking omogućio masovni premještaj Ujgura i drugih kineskih manjina iz Sinđijanga i primorao ih da rade pod oštrim uslovima u fabrikama širom zemlje. Te fabrike su u lancima snabdijevanja mnogih svjetskih brendova, dodaju oni.

"Vjerujemo da su ove prakse uvreda za ljudsko dostojanstvo i oštar primjer kineske nelojalne ekonomske konkurencije“, rekao je zvaničnik administracije. Rekao je da će Bidenova izjava uputiti "poziv na buđenje" i poruku da G-7 ozbiljno misli na odbranu ljudskih prava i da će zajedno raditi na iskorjenjivanju prisilnog rada u proizvodnji potrošačkih prozvoda.

U februaru je nekoliko članova američkog Predstavničkog doma američkog Kongresa ponovo iniciralo donošenje zakona o sprječavanju prisilnog rada Ujgura, kojim bi se, između ostalog, zahtijevalo objelodanjivanje finansija firmi iz SAD koje trguju sa kineskim kompanijama i njihovim entitetima koji su umiješani u ozbiljna kršenja ljudskih prava u regionu Sinđijang.

Nejasno je koliku bi podršku za ove inicijative Biden dobio od partnera G7, od kojih neki imaju dublje ekonomske veze sa Pekingom.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG