Linkovi

Najnovije

Predstavnički dom predao optužnicu protiv Trumpa Senatu

House impeachment managers stand at the U.S. Capitol to hand-carry an article of impeachment against former President Donald Trump to the Senate for trial on accusations of inciting the January 6 attack on the Capitol, in Washington, U.S., January 25, 202
House impeachment managers stand at the U.S. Capitol to hand-carry an article of impeachment against former President Donald Trump to the Senate for trial on accusations of inciting the January 6 attack on the Capitol, in Washington, U.S., January 25, 202

Predstavnički dom američkog Kongresa zvanično je u ponedjeljak predao Senatu dokument sa optužnicom protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji se tereti da je podsticao pobunu svojih pristalica koje su, početkom januara, upale u Capitol.

Devetero demokrata iz Predstavničkog doma, koji će služiti kao tužioci, proći će kroz zgradu, u kojoj su se stotine Trumpovih pristalica nedavno borile sa policijom, u 7 sati uveče, noseći dokument sa optužnicom Senatu. Slična, formalna ceremonija prenošenja optužnice iz donjeg u gornji dom Kongresa je obavljena prošlog januara, za vrijeme prvog Trumpovog opoziva.

Suđenje u Senatu treba da počne 8. februara, pošto su se demokrate i republikanci dogovorili da proces - na kratko - odlože kako bi se članovima Predstavničkog doma koji će imati ulogu tužilaca, i timu za Trumpovu odbranu, dalo vrijeme da se pripreme. Dodatno vrijeme će, takođe, omogućiti Senatu da potvrdi neke od kandidata predsjednika Joe Bidena za pozicije u njegovom kabinetu.

Da bi se Trump osudio potrebna je dvotrećinska većina u Senatu. Budući da je to tijelo politički potpuno podijeljeno, sa 50 republikanaca i 50 demokrata, 17 republikanaca bi moralo da se okrene protiv Trumpa za presudu "kriv", pod uslovom da sve demokrate, kao blok, glasaju protiv bivšeg predsjednika.

Ukoliko bude osuđen, održalo bi se odvojeno glasanje u kojm je potrebna prosta većina da se Trumpu zabrani da se ikada ponovo kandiduje za položaj na federalnom nivou.

Trump je jedini predsjednik u 245 godina dugoj istoriji Sjedinjenih Država koji je opozvan dva puta. Predstavnički dom ga je opozvao krajem 2019. godine, optužujući ga da je pokušao da primora Ukrajinu da pronađe kompromitujuće informacije o Bidenu uoči novembarskih izbora, ali ga je Senat oslobodio prošlog februara.

Lider većine u Senatu, demokrata Chuck Schumer, u nedjelju je istakao da će cijeli proces teći relativno brzo.

"Svi želimo da ovo užasno poglavlje američke istorije stavimo iza sebe. Ali guranje pod tepih neće donijeti izliječenje. Jedini način da dođemo do izliječenja i oporavka jeste da postoji stvarno pozivanje na odgovornost, što ovo suđenje i predstavlja", rekao je on.

(ARHIVA) Lider većine u Senatu Chuck Schumer i vođa republikanske manjine Mitch McConnell​.
(ARHIVA) Lider većine u Senatu Chuck Schumer i vođa republikanske manjine Mitch McConnell​.

Izvjestan broj republikanaca, među kojima i lider manjine u Senatu Mitch McConnell​, osudio je nasilje 6. januara, i kritikovali su Trumpa, koji je pozvao pristalice da marširaju do Capitola da bi se borili za njega i suočili sa članovima Kongresa koji su u tom trenutku vodili debatu na pretresu o potvrdi Bidenove pobjede na izborima.

Republikanski senator Marco Rubio izjavio je u programu "Fox News Sunday" da se, iako vjeruje da Trump "snosi odgovornost za dio onoga što se dogodilo", protivi suđenju u Senatu.

"Samo ćemo se vratiti direktno u ono isto stanje u kojem smo bili proteklih pet godina i suđenje će biti loše za zemlju. Zaista", rekao je Rubio i dodao: "Ovo nije krivično suđenje. To je politički proces koji bi dolio ulje na vatru podjela koje su paralisale zemlju".

Senator Mitt Romney​, koji je bio jedini republikanac koji je glasao (po jednoj od dvije tačke optužnice) da se osudi Trump na prvom suđenju za opoziv, izrazio je podršku novom suđenju Trumpu.

"Vjerujem da je podsticanje pobune prestup koji zaslužuje opoziv", izjavio je za CNN i upitao: "Ako to nije, šta jeste".

Romney kaže da vjeruje da je Trump "saučesnik u napadu bez presedana na našu demokratiju".

U neredima je stradalo pet osoba, uključujući policajca čija se smrt istražuje kao ubistvo. Trumpove pristalice - njih oko osam stotina, prema zvaničnicima - upale su u zgradu, demolirale neke kancelarije članova Kongresa i tukle se sa policijom dok nije uspostavljen red. U ranim satima 7. januara, zakonodavci su proglasili Bidena pobjednikom izbora.

Na mitingu prije nego što su stotine njegovih pristalice prošetale 16 blokova do Capitola, Trump je ponovio neosnovane žalbe koje je iznosio nedjeljama, da su izbori ukradeni pomoću manipulacija u brojanju glasova i lažnih glasačkih listića, uprkos tome što je izgubio 60 sudskih žalbi na ishod izbora.

"Nema dokaza da su ovi izbori ukradeni", ističe Romney.

Jedna od demokrata u Predstavničkom domu - menadžera za opoziv - koji će izložiti slučaj protiv Trumpa pred Senatom Madeleine Dean izjavila je za CNN da će njihov slučaj biti "izuzetno ubjedljiv" i osporiti "veliku laž" da je Trump zbog prevare izgubio izbore.

Ona je Trumpovo podsticanje pobune nazvala "užasnim zločinom".

"Američka javnost je vidjela šta se dogodilo. ​To je bio strašan momenat, koji je predsjednik podstakao. Ne može da ne odgovara zbog toga", ocijenila je Dean.

See all News Updates of the Day

Anketa: 6 od 10 Amerikanaca sumnja u mentalne sposobnosti Bidena i Trumpa

Biden - Trump
Biden - Trump

Anketa je pokazala da sve veći broj punoljetnih ljudi u SAD sumnja da 81-godišnji predsjednik Joe Biden ima pamćenje i oštroumnost za taj posao, pretvarajući svoje obraćanje o stanju nacije u nešto poput audicije za drugi mandat.

Otprilike šest od 10 ispitanika kaže da nisu baš ili uopšte sigurni u Bidenovu mentalnu sposobnost da efikasno služi kao predsjednik, prema novoj anketi koju su sproveli AP i NORC Centar za istraživanje javnih poslova. To je blagi porast u odnosu na januar 2022. godine, kada je otprilike polovina anketiranih izrazila sličnu zabrinutost.

Prema istom principu, njih šest od 10 također kaže da nemaju povjerenje ni u mentalne sposobnosti bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, 77-godišnjeg republikanskog kandidata.

Za mnoge glasače, ovogodišnji izbori izgledaju kao obračun za najteži posao na svijetu između dvojice muškaraca koji su daleko iznad standardne starosne granice za penzionisanje. Sljedeći predsjednik će vjerovatno morati da se bavi globalnim sukobima, rješava vanredne situacije u zemlji i radi sa nefunkcionalnim Kongresom.

Biden će se vjerovatno pozabaviti tim izazovima i više u svom govoru o stanju nacije u četvrtak, dok pokušava da ubijedi Amerikance da zaslužuje još jedan mandat.

Samo 38 odsto odraslih u SAD odobrava način na koji Biden obavlja funkciju predsjednika, dok 61 odsto ne odobrava. Demokrate (74 odsto) su mnogo sklonije nego nezavisni (20%) i republikanci (6%) da pozitivno ocijene njegov učinak. Ali postoji veliko nezadovoljstvo načinom na koji se Biden bavi raznim pitanjima, uključujući ekonomiju, imigraciju i spoljnu politiku.

Otprilike četiri od 10 Amerikanaca odobravaju način na koji Biden rješava svako od ovih pitanja: zdravstvenu zaštitu, klimatske promjene, politiku abortusa i sukob između Rusije i Ukrajine. Ali ljudi su manje zadovoljni načinom na koji se Biden bavi imigracijom (29%), sukobom između Izraelaca i Palestinaca (31%) i ekonomijom (34%) - sve to će se vjerovatno pojaviti u govoru pred oba doma Kongresa.

Skoro šest od 10 (57%) Amerikanaca misli da je nacionalna ekonomija nešto ili mnogo gore nego prije nego što je Biden preuzeo dužnost 2021. Samo tri od 10 odraslih kaže da je bolje pod njegovim vodstvom. Ipak, ljudi su optimističniji u pogledu stanja svojih bankovnih računa: 54 odsto kaže da su njihove lične finansije dobre.

Mnogi ispitanici u anketi bili su duboko pesimistični u pogledu izbora koji im se nudi u novembru zbog starosti i rizika od pada kognitivnih sposobnosti kandidata.

Paul Miller, koji ima 84 godine, rekao je da je Biden prestar - kao i Trump.

„Čini se da nema mentalne sposobnosti da bude predsjednik”, rekao je Miller o Bidenu. Dodao je da je i Trump „previše star i polulud”.

Penzioner iz Carlisle, Pennsylvania, rekao je da je glasao za Trumpa 2020, ali da to više neće učiniti.

„Mislim da neću glasati ni za jednog od njih”, rekao je on. „Nadam se da postoji još neko.”

Predsjednik se suočava sa dodatnim pritiskom u vezi sa svojim godinama poslije opisa u izvještaju specijalnog tužioca koji nije preporučio krivično gonjenje Bidena zbog njegovog pogrešnog rukovanja povjerljivim dokumentima, za razliku od Trumpa koji je optužen za držanje povjerljivog materijala u svojoj kući na Floridi. U izvještaju se navodi da je Bidenovo pamćenje „maglovito”, „nejasno”, „neispravno”, „loše” i da ima „značajna ograničenja”.

Biden je pokušao da umiri zabrinutost šaleći se na račun svojih godina i ukazujući na Trumpove greške. Ipak, starost predsjednika je faktor koji je zasjenio njegova dostignuća u politici, u infrastrukturi, proizvodnji i rešavanju klimatskih promjena.

Otprilike jedna trećina demokrata izjavila je da nisu baš ili uopšte uvjereni u Bidenove mentalne sposobnosti u novom istraživanju, u odnosu na 14 odsto u januaru 2022. Samo 40 odsto demokrata je reklo da su izuzetno ili veoma uvereni u Bidenove mentalne sposobnosti, pri čemu otprilike troje od 10 ispitanika kaže da su „donekle” samouvjereni.

Ono što je još veća opasnost za Bidena je što nezavisni glasači mnogo češće kažu da nemaju povjerenje u njegove mentalne sposobnosti (80%) u poređenju sa Trumpovim (56%).

Republikanci su generalno zadovoljniji Trumpovim mentalnim sposobnostima nego demokrate Bidenovim. U anketi, 59 odsto republikanaca je izuzetno ili veoma uvjereno da Trump ima mentalne sposobnosti da bude predsjednik. Dodatnih 20% je donekle uvjereno, a 20% nije veoma ili uopšte uvjereno.

Ali ako postoji jedna stvar oko koje se demokrate i republikanci slažu, to je da vjerovatni kandidat druge stranke nije mentalno dorastao zadatku. Oko 9 od 10 republikanaca kaže da Biden nema mentalne sposobnosti da služi kao predsjednik, dok sličan udeo demokrata to kaže za Trumpa.

Dio Bidenovog problema je što njegova politika tek treba da se probije kroz svakodnevne životne teme.

Sharon Gallagher, koja ima 66 godina, brine zbog inflacije. Ona je glasala za Bidena 2020. godine, ali smatra da on nije učinio dovoljno za ekonomiju. Ona također smatra da se Trump prebrzo razbijesni. Stanovnica Sarasote na Floridi, rekla je da u ovom trenutku ne može zaista da procijeni njihovu politiku.

„Ne obraćam dovoljno pažnje na politiku da bih uopšte znala”, rekla je Gallagher. „Imam unuke koji žive sa mnom i po cijeli dan gledamo dječije emisije.”

Justin Tjernlund (40) iz Grand Rapidsa u Michiganu, rekao je da se Biden „čini kao da je još uvijek tu“, ali čak i ako je u padu, ima „čitavu armiju ljudi koji će mu pomoći da obavi posao”. Trjenlund je rekao da je glasao za Trumpa 2020. i da planira da to učini ponovo, jer je republikanac „zanimljiv” i „osvježavajući”.

Ipak, zbog godina oba kandidata, Greg Olivo (62) rekao je da planira da se usredsredi na potpredsjednicu Kamalu Harris i koga god Trump, ako je kandidat, izabere za kandidata.

„Treba pažljivo gledati na odabir potpredsjednika”, rekao je mašinista iz Valley Cityja, Ohio, koji je glasao za Bidena 2020. i to će učiniti ponovo. „Zato što će ta osoba vjerovatno za četiri godine biti predsjednik, na ovaj ili onaj način.”

Zatraženo pomilovanje za osuđenog Fadila Novalića

Fadil Novalić
Fadil Novalić

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine dobilo je molbu i dokumentaciju u kojoj se od Komisije za pomilovanje ovog ministarstva traži da se razmotri pomilovanje Fadila Novalića, koga je Sud BiH osudio na četiri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja prilikom nabavke respiratora u pandemiji.

Ovo je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ovog ministarstva.

"Komisija će razmatrati upućenu molbu i dokumentaciju, te će u skladu sa zakonom o pomilovanju BiH svoj izvještaj uputiti Predsjedništvu BiH na odlučivanje", rečeno je iz ovog ministarstva za RSE.

Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za davanje pomilovanja, može osuđenim licima dati pomilovanje za krivične sankcije koje je izrekao Sud BiH.

Pomilovanjem se određenom licu daje potpuno ili djelimično oslobađanje od izvršenja kazne ili zamjenjuje izrečena kazna blažom kaznom ili uslovnom osudom, ukida ili određuje kraće trajanje izrečene mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti ili određuje brisanje osude.

Predsjedništvo BiH u aktuelnom sazivu (Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić) nije donijelo nijednu odluku o pomilovanju.

Istovremeno, iz Suda BiH je 5. februara saopšteno da je Fikret Hodžić uložio žalbu na rješenje o odbijanju molbe za odgađanje izvršenja kazne zatvora, dok Fahrudin Solak i Fadil Novalić još nisu uložili žalbe na rješenja o odbijanju molbe za odgađanje izvršenja kazne zatvora.

Suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak osuđen je na šest, a vlasnik firme "Srebrena malina" Fikret Hodžić na pet godina zatvora za zloupotrebe tokom pandemije COVID-a 19, pri javnoj nabavci medicinskih respiratora vrijednih 10,5 miliona maraka (5,4 miliona eura) u Federaciji BiH.

Njihove odbrane su krajem februara tražile odgodu izvršenja kazne zatvora što je Sud BiH odbio.

"Osuđeno lice ima pravo žalbe u roku od tri dana od dana prijema rješenja kojim je odlučeno o molbi za odgađanje izvršenja kazne zatvora. Žalba odgađa izvršenje kazne. Nakon pravosnažnosti rješenja, odnosno odluke po žalbi, Sud će prilikom dostave odluke po žalbi obavijestiti osuđene kada su dužni javiti se na izdržavanje kazne zatvora", navodi se u saopštenju iz Suda BiH.

Dodaje se kako se potjernica za osuđenim licem raspisuje tek nakon što to lice zaprimi pravosnažnu odluku, u kojoj se navodi dan javljanja u zavod, te ako se osuđeni dobrovoljno ne javi na izdržavanje kazne zatvora i ako njegovo sprovođenje putem sudske policije bude neuspješno.

Koji su uslovi za odgodu izvršenja zatvorske kazne?

Prema Članu 145. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija BiH, izvršenje kazne može se odgoditi najduže do šest mjeseci ako je osuđeni ili uži član porodice obolio od teže akutne bolesti, ako mu je preminuo uži član porodice, ili ako je u pitanju hranilac porodice.

Još jedan od uslova odnosi se na to ako osuđenik ima neodgodiv posao, te bi nastala neotklonjiva ili znatna šteta, ako treba završiti školovanje ili ispite, pored ostalog.

Odgodu može tražiti i osuđena majka dojilja ili trudnica do navršene godine djeteta. Osuđeni mora sudu podnijeti dokaze o tome.

Slučaj "Respiratori"

Suđenje za nabavu stotinu respiratora iz Kine, za potrebe zdravstvenog sistema u Federaciji BiH, počelo je 23. februara 2021. godine pred Sudom Bosne i Hercegovine.

Respiratori su kupljeni u aprilu 2020. godine, dan nakon proglašenja vanredne situacije zbog pandemije COVID-a 19.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je pokrenulo istragu nakon što je objavljeno da je posao obavljen bez tendera i direktnom pogodbom s privatnom firmom "F. H. Srebrena malina", koja se bavi trgovinom voćem i povrćem.

Državno tužilaštvo je predmet preuzelo od Kantonalnog tužilaštva, a optužnica je potvrđena krajem 2020. godine.

Novalić je zajedno sa Solakom i Hodžićem nakratko uhapšen u maju 2020. nakon što je izvještaj tužilaštva pokazao da respiratori ne mogu koristiti za adekvatno liječenje bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja.

Baerbock: Želimo da BiH kao cjelovita zemlja postane EU članica

Arhiv - Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock
Arhiv - Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock

Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock poručila je u srijedu „da želimo da Bosna i Hercegovina kao cjelovita zemlja uđe u Evropsku uniju”.

Baerbock, koja je u ponedjeljak stigla u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini, susrela se članovima Predsjedništva BiH, ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, kao i sa visokom predstavnikom Christianom Schmidtom.

„Zemlja se nalazi na odlučujućem raskrižju”, rekla je Baerbock dok je govorila o napretku Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.

Evropski zvaničnici su pred domaće političare stavili nekoliko uslova kako bi se otvorili pristupni sa Bosnom i Hercegovinom: početak pregovora sa Frontexom, usvajanje Zakona o sukobu interesa, Zakona o sudovima i Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Političari još nisu ispunili sve tražene uslove poput usvajanja Zakona o sukobu interesa.

„Očekujemo izvještaj Evropske komisije koja će ocijeniti napredak na putu ka otvaranju pristupnih pregovora. I taj izvještaj će činiti temelj za odluku o sljedećim koracima”, rekla je Baerbock.

Uoči posjete njemačke šefice diplomatije, predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je rekao kakve god da Baerbock pošalje poruke za Bosnu i Hercegovinu „one su istrošene i bez smisla”.

Baerbock je tokom konferencije za novinare u Sarajevu rekla i da „secesionističke fantazije” koje na evropskom putu Bosne i Hercegovine „žele stavljati kamenje” bit će jasno imenovane.

„Upućujem apel odgovornim, pogotovo u Banjaluci, da na ovom evropskom putu koračaju zajednički i odlučno”, rekla je Baerbock.

Tokom jučerašnje posjete Crnoj Gori, Baerbock je rekla da proširenje Evropske unije zbog ruske invazije na Ukrajinu postaje geopolitički imperativ.

„Ne smijemo dozvoliti da u Evropi imamo sive zone koje će ići u korist Rusiji. Upravo iz tog razloga je proširenje Evropske Unije na zemlje Zapadnog Balkana u našem zajedničkim interesu, u interesu slobode i mira…”, rekla je njemačke ministrica vanjskih poslova na konferenciji u Podgorici.

Radio Slobodna Evropa je prošle sedmice prenio Dodikov intervju za ruski TASS u kojem je rekao kako će srpski narod uvijek biti na strani Rusije čak i kada uradi nešto pogrešno.

Dodik, kao i drugi zvaničnici entiteta Republika Srpska, nalaze se pod američkim sankcijama zbog potkopavanja Daytonskog mirovnog sporazuma i destabilizarujućih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

Prošlog mjeseca, Dodik se po četvrti put susreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka invazije na Ukrajinu.

Dodikova secesionistička politika utjecala je na njemačke vlasti da obustave četiri projekta procijenjene vrijednosti oko 105 miliona eura, ali ne i druga finansiranja.

Iz Njemačke ambasade u BiH su prošlog augusta rekli da je riječ je o projektima rehabilitacije hidroelektrane Trebinje, faza tri i četiri, vjetroparka Hrgud, te zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci.

Ajna Jusić, dobitnica nagrade za žensku hrabrost: Čast mi je što sam u Bijeloj kući predstavljala BiH

Ajna Jusić, dobitnica nagrade za žensku hrabrost: Čast mi je što sam u Bijeloj kući predstavljala BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:29 0:00

Prva dama SAD-a Jill Biden i državni sekretar Antony Blinken bili su domaćini 18. ceremonije dodjele Međunarodne nagrade za žensku hrabrost. Sa ovogodišnjom dobitnicom nagrade iz Bosne i Hercegovine Ajnom Jusić razgovarala je novinarka Glasa Amerike Inda Swanke.

SAD traži od Izraela da napravi humanitarni plan prije napada na Rafah

Demonstranti ispred Bijele kuće pozivaju na obustavu vatre u Gazi, dok se potpredsjednica SAD Kamala Harris sastaje sa članom ratnog kabineta Izraela Bennyjem Gantzom. (Foto: Brendan SMIALOWSKI / AFP)
Demonstranti ispred Bijele kuće pozivaju na obustavu vatre u Gazi, dok se potpredsjednica SAD Kamala Harris sastaje sa članom ratnog kabineta Izraela Bennyjem Gantzom. (Foto: Brendan SMIALOWSKI / AFP)

Potpredsjednica Sjedinjenih Država Kamala Harris sastala se u Bijeloj kući sa članom izraelskog ratnog kabineta Bennyjem Gantzom, tražeći da se primijeni šestonedjeljni prekid vatre između u Gazi i oslobodi još talaca koje drže ekstremisti.

Potpredsjednica Harris pozvala je Izrael da izradi humanitarni plan prije nego što sprovede velike vojne aktivnosti u Rafahu tokom sastanka sa Gantzom, saopštila je Bijela kuća u ponedjeljak.

Harris je također tražila da Izrael preduzme dodatne mjere da se dostavi pomoći u Gazi, i ponovila oštru poruku od nedjelje u kojoj se uslovi u toj enklavi nazivaju nehumanim.

SAD su saopštile da je Izrael pristao na okvirni sporazum o šestonedjeljnom prekidu vatre, ali detalji tek treba da budu razrađeni u pregovorima koje posredinici iz Egipta i Katara vode u Kairu sa Hamasom.

"Reći ću vam da je važno da svi razumijemo da se trenutno nalazimo u vremenskom prozoru kada možemo da postignemo dogovor o taocima", rekla je potpredsjednic. "Svi želimo da se ovaj sukob završi što je prije moguće i kako je to važno."

Prethodno je portparol State Departmenta Matthew Miller rekao je na redovnom brifingu kazao da je Washington "optimističan" u pogledu potencijala koridora pomorske pomoći za Gazu na kojem je radio i da je planirano da se nastavi ispuštanje američke vojske.

"Naš cilj je jasan, da uspostavimo sveobuhvatnu strategiju pomoći koja uključuje vazdušni, kopneni i morski put kako bi se maksimizirao protok humanitarne pomoći u Gazu i osiguralo da se pomoć distribuira svima u Gazi kojima je potrebna", rekao je Miller.

On je rekao da Bidenova administracija nastavlja da vrši pritisak na Izrael da otvori još jedan granični prelaz kako bi se olakšala pomoć sjevernom dijelu enklave, gde je više od pola miliona ljudi bilo na ivici gladi i gdje je pljačka glavna prepreka za distribuciju pomoći .

Izraelski ministar spoljnih poslova opozvao je ambasadora te zemlje u UN-u na konsultacije zbog navodnih pokušaja Ujedinjenih nacija da "prešućuju" izvještaj o seksualnom nasilju koje je počinio Hamas, što je ta organizacija demantovala.

"Naredio sam našem ambasadoru u UN-u da se vrati u Izrael radi hitnih konsultacija u vezi sa pokušajem da se prešuti ozbiljan izvještaj UN-a o masovnim silovanjima koje su Hamas i njegovi pomagači počinili 7. oktobra", rekao je ministar spoljnih poslova Israel Katz.

Katz je kritikovao generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa što nije sazvao Savjet bezbjednosti da bi raspravljao o nalazima i kako bi Hamas proglasio terorističkom organizacijom.

Specijalna izaslanica Ujedinjenih nacija za seksualno nasilje u sukobu, Pramila Patten, predstavila je u ponedjeljak izvještaj u kojem se navodi da postoje "razumni razlozi da se vjeruje" da su tokom napada Hamasa na više lokacija u Izraelu počinjeni činovi seksualnog nasilja, grupnog silovanja i mučenja.

Portparol UN Stephane Dujarric rekao je da je Guterres "u potpunosti podržao" rad Patten tokom njene posjete Izraelu "da se ispitaju akti seksualnog nasilja u vezi sa sukobom povezani sa terorističkim napadima 7. oktobra. Posao je obavljen temeljno i ekspeditivno".

"Generalni sekretar ni na koji način, ni u obliku ni u formi nije učinio ništa da bi izvještaj bio 'tih' Ustvari, izvještaj se danas javno predstavlja", rekao je Dujarric.

U odvojenom saopštenju, izraelski ambasador Gilad Erdan je rekao: "UN je trebalo pet mjeseci da konačno priznaju šokantne seksualne zločine počinjene tokom napada Hamasa."

"Sada kada imamo izvještaj o seksualnim zvjerstvima i zlostavljanju kroz koje prolaze naši taoci u Gazi, sramna šutnja UN-a koje ne vode ni jednu diskusiju o tom pitanju zahtijeva vrištanje do neba", rekao je on.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG