Linkovi

Najnovije

Predstavnički dom predao optužnicu protiv Trumpa Senatu

House impeachment managers stand at the U.S. Capitol to hand-carry an article of impeachment against former President Donald Trump to the Senate for trial on accusations of inciting the January 6 attack on the Capitol, in Washington, U.S., January 25, 202
House impeachment managers stand at the U.S. Capitol to hand-carry an article of impeachment against former President Donald Trump to the Senate for trial on accusations of inciting the January 6 attack on the Capitol, in Washington, U.S., January 25, 202

Predstavnički dom američkog Kongresa zvanično je u ponedjeljak predao Senatu dokument sa optužnicom protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji se tereti da je podsticao pobunu svojih pristalica koje su, početkom januara, upale u Capitol.

Devetero demokrata iz Predstavničkog doma, koji će služiti kao tužioci, proći će kroz zgradu, u kojoj su se stotine Trumpovih pristalica nedavno borile sa policijom, u 7 sati uveče, noseći dokument sa optužnicom Senatu. Slična, formalna ceremonija prenošenja optužnice iz donjeg u gornji dom Kongresa je obavljena prošlog januara, za vrijeme prvog Trumpovog opoziva.

Suđenje u Senatu treba da počne 8. februara, pošto su se demokrate i republikanci dogovorili da proces - na kratko - odlože kako bi se članovima Predstavničkog doma koji će imati ulogu tužilaca, i timu za Trumpovu odbranu, dalo vrijeme da se pripreme. Dodatno vrijeme će, takođe, omogućiti Senatu da potvrdi neke od kandidata predsjednika Joe Bidena za pozicije u njegovom kabinetu.

Da bi se Trump osudio potrebna je dvotrećinska većina u Senatu. Budući da je to tijelo politički potpuno podijeljeno, sa 50 republikanaca i 50 demokrata, 17 republikanaca bi moralo da se okrene protiv Trumpa za presudu "kriv", pod uslovom da sve demokrate, kao blok, glasaju protiv bivšeg predsjednika.

Ukoliko bude osuđen, održalo bi se odvojeno glasanje u kojm je potrebna prosta većina da se Trumpu zabrani da se ikada ponovo kandiduje za položaj na federalnom nivou.

Trump je jedini predsjednik u 245 godina dugoj istoriji Sjedinjenih Država koji je opozvan dva puta. Predstavnički dom ga je opozvao krajem 2019. godine, optužujući ga da je pokušao da primora Ukrajinu da pronađe kompromitujuće informacije o Bidenu uoči novembarskih izbora, ali ga je Senat oslobodio prošlog februara.

Lider većine u Senatu, demokrata Chuck Schumer, u nedjelju je istakao da će cijeli proces teći relativno brzo.

"Svi želimo da ovo užasno poglavlje američke istorije stavimo iza sebe. Ali guranje pod tepih neće donijeti izliječenje. Jedini način da dođemo do izliječenja i oporavka jeste da postoji stvarno pozivanje na odgovornost, što ovo suđenje i predstavlja", rekao je on.

(ARHIVA) Lider većine u Senatu Chuck Schumer i vođa republikanske manjine Mitch McConnell​.
(ARHIVA) Lider većine u Senatu Chuck Schumer i vođa republikanske manjine Mitch McConnell​.

Izvjestan broj republikanaca, među kojima i lider manjine u Senatu Mitch McConnell​, osudio je nasilje 6. januara, i kritikovali su Trumpa, koji je pozvao pristalice da marširaju do Capitola da bi se borili za njega i suočili sa članovima Kongresa koji su u tom trenutku vodili debatu na pretresu o potvrdi Bidenove pobjede na izborima.

Republikanski senator Marco Rubio izjavio je u programu "Fox News Sunday" da se, iako vjeruje da Trump "snosi odgovornost za dio onoga što se dogodilo", protivi suđenju u Senatu.

"Samo ćemo se vratiti direktno u ono isto stanje u kojem smo bili proteklih pet godina i suđenje će biti loše za zemlju. Zaista", rekao je Rubio i dodao: "Ovo nije krivično suđenje. To je politički proces koji bi dolio ulje na vatru podjela koje su paralisale zemlju".

Senator Mitt Romney​, koji je bio jedini republikanac koji je glasao (po jednoj od dvije tačke optužnice) da se osudi Trump na prvom suđenju za opoziv, izrazio je podršku novom suđenju Trumpu.

"Vjerujem da je podsticanje pobune prestup koji zaslužuje opoziv", izjavio je za CNN i upitao: "Ako to nije, šta jeste".

Romney kaže da vjeruje da je Trump "saučesnik u napadu bez presedana na našu demokratiju".

U neredima je stradalo pet osoba, uključujući policajca čija se smrt istražuje kao ubistvo. Trumpove pristalice - njih oko osam stotina, prema zvaničnicima - upale su u zgradu, demolirale neke kancelarije članova Kongresa i tukle se sa policijom dok nije uspostavljen red. U ranim satima 7. januara, zakonodavci su proglasili Bidena pobjednikom izbora.

Na mitingu prije nego što su stotine njegovih pristalice prošetale 16 blokova do Capitola, Trump je ponovio neosnovane žalbe koje je iznosio nedjeljama, da su izbori ukradeni pomoću manipulacija u brojanju glasova i lažnih glasačkih listića, uprkos tome što je izgubio 60 sudskih žalbi na ishod izbora.

"Nema dokaza da su ovi izbori ukradeni", ističe Romney.

Jedna od demokrata u Predstavničkom domu - menadžera za opoziv - koji će izložiti slučaj protiv Trumpa pred Senatom Madeleine Dean izjavila je za CNN da će njihov slučaj biti "izuzetno ubjedljiv" i osporiti "veliku laž" da je Trump zbog prevare izgubio izbore.

Ona je Trumpovo podsticanje pobune nazvala "užasnim zločinom".

"Američka javnost je vidjela šta se dogodilo. ​To je bio strašan momenat, koji je predsjednik podstakao. Ne može da ne odgovara zbog toga", ocijenila je Dean.

See all News Updates of the Day

update

Blinken: Hamas predložio "brojne promjene" plana o primirju

Antony Blinken
Antony Blinken

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u srijedu da će se rat u Gazi nastaviti nakon što je Hamas predložio "brojne promjene" plana o primirju, koji su podržale SAD. Blinken je rekao da su neke promjene mogu primijeniti, a neke ne.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u srijedu da će se rat u Gazi nastaviti nakon što je Hamas predložio "brojne promjene" plana o primirju, koji su podržale SAD. Blinken je rekao da su neke promjene mogu primijeniti, a neke ne.

Blinken nije naveo o kojim promjenama je riječ. U obraćanju novinarima u Kataru, gdje se sastao sa šeikom Mohamedom bin Abdulrahmanom Al Tanijem, rekao je da će Amerika i drugi posrednici nastaviti da rade na "postizanju dogovora".

Blinken u regionu Bliskog istoka pokušava da uz globalnu podršku izvrši pritisak na Izrael i Hamas da prihvate predloženo primirje. Ekstremistička grupa je u utorak proslijedila svoj prvi zvanični odgovor sa "amandmanima" na plan.

Pregovarači iz SAD, Egipta i Katara mjesecima pokušavaju da posreduju u postizanju sporazuma o primirju i oslobađanja talaca, njih više od 100 za koje se vjeruje da su i dalje zarobljeni u Gazi.

Prema Hamasu i manjoj militantnoj grupi Islamski džihad, oni su spremni da se "ponesu pozitivno kako bi postigli sporazum", dajući prioritet "potpunom zaustavljanju" rata.

"Odgovor Hamasa je potvrdio stav grupe da svaki sporazum mora okončati cionističku agresiju na naš narod, odvesti izraelske snage napolje, rekonstruisati Gazu i postići ozbiljan sporazum o razmeni zatvorenika", rekao je zvaničnik Hamasa.

Američki predsjednik Joe Biden objavio je detalje prijedloga o prekidu vatre, dok su on i drugi američki zvaničnici više puta naglašavali da je to izraelski prijedlog. Blinken je u utorak rekao da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ponovo potvrdio svoju posvećenost sporazumu.

Ostaju potencijalne tačke spora, uključujući Hamasov zahtjev da Izrael povuče svoje snage iz Gaze, kao i izraelsku privrženost svom cilju da porazi Hamas i da obezbijedi da militantna grupa ne može da pokrene bilo kakve buduće napade na Izrael.

Porodice i pristalice izraelskih talaca koje Hamas drži u Gazi drže zastave i transparente koji pozivaju na njihov povratak, tokom protesta prije sastanaka američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena u Tel Avivu, Izrael, 11. juna 2024.
Porodice i pristalice izraelskih talaca koje Hamas drži u Gazi drže zastave i transparente koji pozivaju na njihov povratak, tokom protesta prije sastanaka američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena u Tel Avivu, Izrael, 11. juna 2024.

U svojoj početnoj fazi, prijedlog o prekidu vatre u tri faze poziva na obustavu borbi, oslobađanje nekih talaca iz Gaze, oslobađanje nekih palestinskih zatvorenika koje drži Izrael, povećanje humanitarne pomoći Palestincima, povlačenje izraelskih trupe iz naseljenih oblasti Gaze, i povratak palestinskih civila u njihove domove i naselja.

Druga faza predviđa trajni prekid neprijateljstava u zamjenu za oslobađanje svih ostalih talaca u Gazi i potpuno povlačenje izraelskih trupa iz Gaze.

Završna faza uključuje višegodišnji plan rekonstrukcije Pojasa Gaze, čiji je veći dio razoren u osam mjeseci izraelskog bombardovanja. Njime bi se također obezbijedio povratak posmrtnih ostataka svih preminulih talaca koji su još u Gazi.

Blinken je u utorak najavio novi kontingent humanitarne pomoći od 404 miliona dolara za palestinske civile kojima je pomoć preko potrebna posle osam meseci rata.

Pomoć je usmjerena na hranu, ispravnu vodu za piće, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, sklonište i psihosocijalnu podršku.

Prema međunarodnim grupama za ljudska prava i američkim zvaničnicima, više od milion ljudi je raseljeno iz južnog grada Rafaha u Gazi u posljednjih mjesec dana, a mnogi od njih su više puta raseljavani. Devedeset pet odsto tamošnjeg stanovništva nema pristup čistoj vodi za piće. Većina sanitarnog sistema u Gazi je uništena, a tek desetak od 40 bolnica ostaje otvoreno.

Jordanski kralj Abdulah rekao je u utorak da je pružanje humanitarne pomoći Palestincima u Gazi "test naše humanosti i iskrenosti" pošto su Jordan, Egipat i Ujedinjene nacije sazvale konferenciju o poboljšanju protoka pomoći.

"Ne možemo napustiti Gazu", rekao je on na konferenciji. "To bi svima trebalo da bude prioritet, jer će nam historija suditi po našim postupcima."

Hamasov teroristički napad 7. oktobra rezultirao je smrću oko 1.200 ljudi u Izraelu, većinom civila, prema zvaničnim izraelskim podacima. Militanti Hamasa uzeli su oko 250 talaca, od kojih 116 ostalo na palestinskoj teritoriji, uključujući 41 za kojeg vojska tvrdi da su mrtvi.

U izraelskom vojnom odgovoru ubijeno je više od 37.000 Palestinaca, prema Hamasovom Ministarstvu zdravlja u Gazi, koje u svojim brojevima ne pravi razliku između boraca i civila.

Šefica biroa u State Departmentu Nike Ching dala je doprinos izvještaju. Korištene su neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

EU povećava carine na uvoz kineskih električnih automobila

Kineski električni automobil
Kineski električni automobil

Evropska unija je u srijedu pokrenula povećanje carina na kineska električna vozila, eskalirajući trgovinski spor oko subvencija Pekinga za izvoz za koji Brisel brine da šteti domaćim proizvođačima automobila.

Evropska komisija, izvršni organ EU, saopćila je da će uvesti privremene carine koje će dovesti do toga da se kineski proizvođači automobila suočavaju s dodatnim carinama od čak 38%, što je više od sadašnjeg nivoa od 10%.

Komisija je saopštila da se obratila kineskim vlastima kako bi razgovarala o nalazima svoje istrage o subvencijama i "istražila moguće načine za rješavanje problema".

Električni automobili su posljednje žarište u širem trgovinskom sporu oko onoga što Brisel kaže da je kineska nepravedna državna podrška izvozu zelene tehnologije koji također uključuje solarne panele, baterije i vjetroturbine.

Uvoz električnih vozila kineske proizvodnje u Evropsku uniju naglo je porastao posljednjih godina. To uključuju vozila zapadnih marki koje imaju fabrike automobila u Kini, uključujući Teslu i BMW.

Ali zvaničnici EU se žale da kineski proizvođači automobila poput BYD-a i SAIC-a povećavaju tržišni udio i potkopavaju cijene europskih marki automobila zahvaljujući ogromnim subvencijama Pekinga.

Komisija je saopštila da je istraga koju je pokrenula prošle godine o kineskim subvencijama za električna vozila pokazala da kineski lanac vrijednosti električnih vozila na baterije "ima koristi od nepravednog subvencioniranja, što uzrokuje prijetnju ekonomskom štetom proizvođačima električnih vozila u EU".

Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian, govoreći na dnevnom brifingu, nazvao je istragu EU "tipični protekcionizam" i rekao da će Peking "poduzeti sve potrebne mjere da zaštiti naša legitimna prava i interese".

Anketa: Biden uživa veće globalno povjerenje od Trumpa, pada vjera u demokratiju u SAD-u

Američki predsjednik Joe Biden govori u Bijeloj kući. (Foto: AP/Susan Walsh)
Američki predsjednik Joe Biden govori u Bijeloj kući. (Foto: AP/Susan Walsh)

Građani u 34 zemlje širom svijeta imaju više povjerenja u predsjednika Joea Bidena nego njegovog protivkandidata na izborima u novembru, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Ali sve više je onih koji sumnjaju da američka demokratija predstavlja dobar model za ostatak svijeta, pokazuje anketa Istraživačkog centra Pew, objavljena u utorak.

Prema anketi, u prosjeku 43 odsto ispitanika u zemljama obuhvaćenim istraživanjem navelo je da vjeruju Bidenu da će uraditi ispravnu stvar kada je riječ o globalnim pitanjima, dok je 28 procenata to reklo za Trumpa. Ispitanici su imali pozitivniji stav o Bidenu nego Trumpu u 24 zemlje, bivši predsjednik je bio u prednosti u Mađarskoj i Tunisu, dok su bili izjednačeni u osam zemalja.

Bidenu se više vjeruje u trenutku kada slabi povjerenje u američku demokratiju. U prosjeku, 54 odsto ljudi u 34 zemlje imalo je pozitivne stavove o Americi, ali je 40 procenata reklo anketarima da je američka demokratija nekada bila dobar primjer za druge zemlje, ali da to više nije slučaj.

U prosjeku, 21 odsto ispitanika naveo je da je američka demokratija i dalje dobar primjer za druge zemlje, dok je 22 procenta ocijenilo da to nikada nije bio slučaj. Od proljeća 2021. godine, kada je Pews jedini put postavio to pitanje, procenat onih koji vjeruju da je američka demokratija dobar primjer pao je u osam zemalja, uglavnom u Evropi.

„Ljudi jednostavno ne smatraju da američki politički sistem dobro funkcioniše. Smatraju da je Amerika zaista podijeljena po političkoj liniji", kaže Richard Wike, direktor istraživanja globalnih stavova u centru Pew.

Povjerenje u aktuelnog predsjednika da će uraditi ispravnu stvar u vezi sa globalnim pitanjima palo je od njegove prve godine na položaju predsjednika, ali je i dalje veće od povjerenja u njegovog rivala koji je tokom svog predsjedničkog mandata imalo relativno nizak globalni rejting. Bidenu se najmanje vjeruje kada je riječ o ratu Izraela i Hamasa, sa 57 odsto koji su naveli da nemaju povjerenja.

U prosjeku, 39 odsto u 34 zemlje navelo je da podržavaju način na koji Biden postupa prema ratu u Ukrajini, a najviši rejting po tom pitanju imao je u evropskim zemljama. U prosjeku, oko 40 procenata je imalo povjerenja u njegove poteze prema Kini.

Od petorice lidera o kojima su su se izjašnjavali ispitanici, francuski predsjednik Emmanuel Macron je imao najviši nivo povjerenja, ispred Bidena, dok se najmanje vjerovalo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Dok je povjerenje u Bidena palo u zemljama od Južnoafričke Republike do Izraela i Velike Britanije, bilo je postojano veće nego u Trumpa. Bivši američki predsjednik je najlošije ocjene imao u Evropi - više od 80 odsto u Francuskoj, Njemačkoj i Švedskoj nije imalo povjerenja u njega - i Latinskoj Americi.

U Africi, za koju Wike kaže da obično ima pozitivne stavove o američkim predsjednicima, Trump je imao neke od najboljih ocjena. Međutim, i u zemljama gdje je bilo veće povjerenje u Trumpa nego u Bidena, zabilježen je pad kada je riječ o bivšem predsjedniku. U Tunisu je na primjer samo 17 odsto imalo povjerenja u njega.

Ispitanici su imali veće povjerenje u Trumpa i u Mađarskoj. Trump je podržao Mađarsku i njenog autokratskog premijera Viktora Orbana, ali je samo 37 odsto ispitanika u toj zemlji navelo da vjeruje bivšem američkom predsjedniku, u poređenju sa 24 procenta koliko ima povjerenja u Bidena.

Prosječni nivo povjerenja, širom 34 zemlje, u Trumpovu sposobnost da uradi ispravnu stvar kada je riječ o svjetskim pitanjima bio je samo nešto viši od povjerenja u kineskog predsjednika Xi Jinpinga.

Orban: Mađarska neće blokirati odluke u NATO savezu o pružanju podrške Ukrajini

Hungary NATO
Hungary NATO

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i mađarski premijer Viktor Orban saglasili su se u srijedu u Budimpešti da ta zemlja "neće blokirati" Alijansu da više pomogne Ukrajinu u borbi protiv ruske invazije, ali i da ne doprinosi sredstvima i vojnicima u tim naporima.

"Ono što smo se premijer i ja danas dogovorili jeste da Mađarska neće blokirati druge saveznike da se dogovore o obećanju finansijske podrške Ukrajini i vodećoj ulozi NATO-a u koordinaciji podrške Ukrajini", rekao je Stoltenberg novinarima.

Orban je rekao da Mađarska neće blokirati odluke u NATO-u o pružanju podrške Ukrajini, dodajući da je Mađarska odana i posvećena članica NATO-a.

Generalni sekretar NATO-a rekao je da mađarska sredstva i osoblje neće biti korišteni za podršku Ukrajine.

Stoltenberg se sastao s Orbanom dok nastoji da dobije podršku uoči samita u Washingtonu sljedećeg mjeseca da Alijansa poveća svoju ulogu u pomaganju ukrajinskoj vojsci u ratu protiv ruskih invazionih snaga.

Očekuje se da će se na samitu u Washingtonu sljedećeg mjeseca američki predsjednik Joe Biden i drugi lideri članica NATO-a dogovoriti o novom sistemu za pružanje predvidljivije i dugoročnije pomoći u oblasti bezbjednosti i vojne obuke Ukrajini.

"Mađarska neće učestvovati u tim naporima NATO-a i ja prihvatam tu poziciju", rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg je rekao da su on i Orban "dogovorili modalitete za neučestvovanje Mađarske u podršci NATO-a Ukrajini".

"U isto vrijeme, premijer me je uvjerio da se Mađarska neće protiviti ovim naporima, omogućavajući drugim saveznicima da krenu naprijed, i potvrdio je da će Mađarska nastaviti da ispunjava svoje obaveze prema NATO-u u potpunosti", dodao je Stoltenberg.

Orban, vjerovatno najbliži saveznik Moskve u EU, uzdržan je u pogledu umiješanosti NATO-a u sukob i predložio je novu definiciju pozicije Budimpešte kako bi spriječio učešće mađarskih snaga u operacijama van teritorije članica NATO-a.

U izvještaju su korištene informacije AP-a, Reutersa i AFP-a.

IDF, Hamas i Palestinski džihad na UN-ovoj "crnoj listi" počinalaca koji povrijeđuju djecu

Arhiv - Palestinska djeca čekaju da prime obrok koji su pripremile humanitarne kuhinje usred nestašice hrane u Rafahu, na ugu Pojasa Gaze, 5. marta 2024.
Arhiv - Palestinska djeca čekaju da prime obrok koji su pripremile humanitarne kuhinje usred nestašice hrane u Rafahu, na ugu Pojasa Gaze, 5. marta 2024.

Generalni sekretar UN-a uvrstio je Izraelske odbrambene snage (IDF) i Hamas na godišnju "crnu listu" počinilaca koji nanose štetu djeci.

"Zaprepašten sam dramatičnim porastom i neviđenim razmjerama i intenzitetom teških prekršaja protiv djece u Pojasu Gaze, Izraelu i na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući istočni Jerusalim", rekao je Antonio Guterres u izvještaju koji je poslat članovima Vijeća sigurnosti UN-a u utorak, ali koji još nije objavljen.

Godišnji izveštaj Djeca i oružani sukobi imenuje i izlaže sramoti one koji regrutuju, ubijaju, sakate ili otimaju djecu, vrše seksualno nasilje nad njima, uskraćuju im humanitarnu pomoć ili napadaju škole i bolnice.

U izveštaju, do kojeg je došao Glas Amerike, Ujedinjene nacije navode da su potvrdile 8.009 teških prekršaja nad izraelskom i palestinskom djecom, ali je proces u toku i spor zbog sukoba. Od toga, 113 slučajeva je bilo protiv izraelske djece, a ostali su bili protiv palestinske djece u Izraelu i na palestinskim teritorijama.

U izvještaju se navodi da je većina dječjih žrtava u Gazi od 7. oktobra do kraja prošle godine uzrokovana "upotrebom eksplozivnog oružja u naseljenim područjima od strane izraelskih oružanih i bezbjednosnih snaga".

Arhiv - Palestinska djeca ranjena u izraelskom bombardovanju Pojasa Gaze bivaju zbrinuta u bolnici Al Aqsa, u Deir al Balahu, 9. juna 2024.
Arhiv - Palestinska djeca ranjena u izraelskom bombardovanju Pojasa Gaze bivaju zbrinuta u bolnici Al Aqsa, u Deir al Balahu, 9. juna 2024.

Pored Hamasa, naveden je i palestinski Islamski džihad. Obje grupe su prvi put stavljene na listu, optužene za ubistvo, sakaćenje i otmicu djece.

Izveštaj pokriva period od januara do decembra 2023. Hamas je 7. oktobra prošle godine napao Izrael, što je izazvalo rat koji je sada u devetom mjesecu. Izvještaj obuhvata samo žrtve prijavljene ili verifikovane tokom 2023.

Ovo je prvi put da su Izrael ili Hamas stavljeni na crnu listu izveštaja, uprkos ubistvu i sakaćenju stotina djece u najmanje tri prethodna rata u Gazi.

Izraelske oružane i bezbjednosne snage su na listi za ubijanje i sakaćenje djece i zbog napada na škole i bolnice.

"Uključivanje izraelskih snaga na 'listu srama' UN-a je davno zakasnilo i odražava ogromne dokaze o teškim kršenjima prava djece", rekla je Jo Becker, direktorica za zastupanje prava djece u Human Rights Watchu, mailom za Glas Amerike.

Izraelski zvaničnici izrazili su ogorčenje zbog stavljanja vojske njihove zemlje na listu, koja uključuje i talibane i terorističke grupe Al Kaida i Islamska država.

Portparol UN-a je prošle nedjelje rekao da je Izrael obaviješten o stavljanju vojske te zemlje na spisak. Izrael je odmah pokušao da krene u susret objavljivanju izvještaja, odbacivši ga kao dodatnu antiizraelsku akciju Ujedinjenih nacija.

"IDF je najmoralnija armija na svijetu. Nijedna obmanjujuća odluka UN-a to neće promeniti", rekao je u petak premijer Benjamin Netanjahu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG