Linkovi

Predsjednici Irana, Rusije i Turske o jedinstvu i okončanju rata u Siriji


Predsjednik Irana Hassan Rouhani, Turske Recep Tayyip Erdogan i Rusije Vladimir Putin rukuju se tokom sastanka u Ankari, Turska, 16. septembra 2019.
Predsjednik Irana Hassan Rouhani, Turske Recep Tayyip Erdogan i Rusije Vladimir Putin rukuju se tokom sastanka u Ankari, Turska, 16. septembra 2019.

Predsjednici Turske, Irana i Rusije sastali su se u Ankari u ponedjeljak na najnovijem trilateralnom sastanku, kako bi riješili građanski rat u Siriji.

Započet 2017. godine u glavnom gradu Kazahstana, poznat pod imenom Astanski proces, sastanak lidera Recepa Tayypa Erdogana, Hassana Rouhanija i Vladimira Putina fokusiran je na saradnju, uprkos ispoljenim razlikama po pitanju budućnosti Idliba, posljednje enklave sirijskih pobunjenika.

"Imamo potpuno saglasje u traganju za trajnim političkim rješenjem za sirijsko političko jedinstvo i teritorijalni integritet", rekao je Erdogan, postavljajući ton jednodnevnog skupa.

Erdogan je ponovio svoju predanost borbi protiv milicije sirijskih Kurda, YPG.

"Isušićemo terorističku močvaru istočno od Eufrata (u Siriji) i sprovesti napore u borbi protiv terorizma na svim nivoima", rekao je on.

Ankara smatra YPG za teroriste povezane sa pobunom Kurda unutar Turske. YPG je ključni saveznik Washingtona u borbi protiv Islamske države.

Prošlog mjeseca, turski i američki generali postigli su sporazum da zajednički formiraju zonu razdvajanja u Siriji, kako bi zaštitili tursku granicu od YPG. Analitičari kažu da mnogi detalji ostaju skriveni između dva NATO saveznika.

Erdogan, u pratnji Rouhanija i Putina, ponovio je svoju prijetnju unilateralnim akcijama protiv kurdske milicije koju podržavaju SAD do kraja mjeseca, ukoliko zona razdvajanja ne bude formirana.

Rouhani je napao američko prisustvo u Siriji.

"(Predsjednik Donald) Trump rekao je prošle godine da će se trupe SAD povući iz Sirije, ali rezultat tog obećanja bio je kao i drugih obećanja - laž", rekao je Rouhani. "Ključno je da trupe SAD odmah napuste region i da sirijska vlada uspostavi suverenitet nad istokom, sjeverom i Eufratom".

Putin je podržao tursku intervenciju, rekavši da zemlja ima pravo da štiti svoje granice. Ali, to uz uslov da svaki odgovor mora da bude okončan onda kada pretnja bude otklonjena, dodao je, podvlačeći sirijsku suverenost.

Analitičari kažu da Rouhani, Erdogan i Putin sumnjanju da Washington gradi planove stvaranja nezavisne, ili bar autonomne kurdske države.

"Važna stvar je kako mogu Turska, Iran i Rusija da nastave i nađu zajedničke ciljeve", rekao je profesor za međunarodne odnose Mesut Casin sa istanbulskog univerziteta Yeditepe .

"Oni za cilj imaju uspostavljanje i zaštitu teritorijalnog integriteta i sirijske suverenosti".

Analitičari kažu da narastanje tenzija između Turske i SAD po pitanju YPG-a takođe predstavlja još jedan Putinov cilj.

"Konačni cilj Rusije je da oslabi odnose Turske, SAD i NATO-a", kaže Casin.

Ustav Sirije, budućnost Idliba

Trojica lidera takođe su najavila da je postignut sporazum o komitetu koji bi pripremio nacrt sirijskog ustava. Proces je bio blokiran mjesecima zbog neslaganja oko članova komiteta. Putin je odbio da da datum prvog sastanka komiteta.

Razlike takođe ostaju i po pitanju budućnosti Idliba. Erdogan lobira za hitno okončavanje aktuelnog napada snaga Damaska na pobunjenike.

Ankara strahuje da će napad dovesti do još jednog značajnog egzodusa izbjeglica u Tursku. Prošle nedjelje, turski Crveni polumjesec saopštio je da je oko pola miliona Sirijaca iz Idliba pobjeglo ka turskoj granici.

Putin snažno brani napad.

"Zona deeskalacije ne bi trebalo da služi kao teren za oružane provokacije", rekao je on na početku samita. "Moramo da preduzmemo dodatne mjere kako bi uništili terorističku pretnju koja dolazi iz zone Idliba".

Prošle godine, Erdogan i Putin postigli su sporazum da otklone napad sirijske vojske na Idlib. Dio tog sporazuma predviđao je da turske snage uspostave 12 posmatračkih ispostava kako bi ojačale tampon-zonu između snaga Damaska i pobunjenika.

Terorističke grupe bile su isključene iz sporazuma o prekidu vatre. Ankara i Moskva ostaju u nesuglasju po pitanju toga koje su grupe terorističke. Rouhani takođe zagovara potrebu da snage Damaska povrate kontrolu nad Idlibom.

Kontrola Idliba

"Završnica je tu, bilo da je to želja Ankare ili ne", rekao je bivši turski diplomata Aydin Selcen. "Tih 12 osmatračkih ispostavi (turske vojske) okružene su ruskom vojnom policijom koja ih štiti, a zatim sirijska vojska preuzima (čitav) Idlib, za pojasom od 5 kilometara ostavljenim duž turske granice. Turska već ojačava svoj zid na granici, sa planovima da se izbjeglicama ne dozvoli da uđu u Tursku".

Neki analitičari navode da Erdogan možda pokušava da postigne sporazum po kome bi odustao od podrške pobunjenicima u Idlibu u zamjenu za rusku i iransku podršku kreiranju zone kontrole protiv YPG milicije u sjeveroističnoj Siriji, oblasti u koju bi, kako je rekao Erdogan u ponedjeljak, tri miliona Sirijaca koji sada žive u Turskoj mogli da se presele.

  • 16x9 Image

    GLAS AMERIKE

    Glas Amerike pruža vijesti i informacije na više od 40 jezika procijenjenoj sedmičnoj publici od preko 326 miliona ljudi. Priče sa autorskim linijama GLAS AMERIKE djelo su više novinara VOA i mogu sadržati informacije iz izveštaja agencija vijesti.

XS
SM
MD
LG