Brifing predsjednice Maie Sandu uslijedio je sedmicu nakon što je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao da je njegova zemlja presrela planove ruskih tajnih službi da unište Moldaviju, tvrdnje koje su kasnije potvrdili moldavski obavještajni zvaničnici.
“Plan za naredni period podrazumijeva akcije u kojima učestvuju diverzanti sa vojnom obukom, kamuflirani u civilnu odjeću, koji će preduzimati nasilne akcije, napadati neke državne zgrade, pa čak i uzimati taoce”, rekla je Sandu novinarima na brifingu.
“Svrha ovih akcija je rušenje ustavnog poretka, promjena legitimne vlasti iz u nelegitimnu”, rekao je Sandu, “što bi našu zemlju stavilo na raspolaganje Rusiji, kako bi se zaustavio proces evropskih integracija. ”
Ona je prkosno obećala: "Pokušaji Kremlja da unese nasilje u našu zemlju neće uspjeti."
Nije bilo hitne reakcije ruskih zvaničnika na njene tvrdnje.
Otkako je Rusija napala Ukrajinu prije skoro godinu dana, Moldavija, bivša sovjetska republika od oko 2,6 miliona stanovnika, nastoji da uspostavi bliže veze sa svojim zapadnim partnerima. Prošlog juna dobila je status kandidata za Evropsku uniju, istog dana kada i Ukrajina.
Sandu je rekla da su između oktobra i decembra moldavska policija i njena obavještajna i sigurnosna služba, ili SIS, intervenirali u "nekoliko slučajeva elemenata organiziranog kriminala i zaustavili pokušaje nasilja".
Tokom protekle godine, Moldavija koja nije članica NATO-a suočila se sa nizom problema. To uključuje tešku energetsku krizu nakon što je Moskva dramatično smanjila isporuke gasa; vrtoglava inflacija; i nekoliko incidenata u posljednjih nekoliko mjeseci koji uključuju projektile koji su preletjeli njeno nebo i krhotine koje su pronađene na njenoj teritoriji.
Moldavske vlasti potvrdile su da je još jedna raketa iz rata u Ukrajini ušla u njen vazdušni prostor u petak.
Sandu je rekla da Rusija želi da iskoristi Moldaviju u ratu protiv Ukrajine, ne navodeći više detalja, a da informacije do kojih su došle obavještajne službe sadrže, kako je rekla, uputstva o pravilima ulaska u Moldaviju za državljane Rusije, Bjelorusije, Srbije i Crne Gore.
“Uvjeravam vas da državne institucije rade na sprječavanju ovih izazova i držanju situacije pod kontrolom”, rekao je Sandu.
Ona je rekla da parlament Moldavije mora usvojiti nacrte zakona kako bi svoju obavještajno-sigurnosnu službu i tužilaštvo opremili "potrebnim alatima za efikasniju borbu protiv rizika po bezbjednost zemlje".
Predsednica je dodala da će se plan "osloniti na nekoliko unutrašnjih snaga, ali posebno na kriminalne grupe" i naveo dva moldavska oligarha, Ilana Šora i Vladimira Plahotnjuka, koji su trenutno u egzilu. Oba muškarca prošle godine su sankcionisale SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Prošle jeseni, serija masovnih antivladinih protesta koje je organizovala Šorova populistička, Rusiji naklonjena partija Šor, takođe je potresla Moldaviju usred energetske krize.
Predsjednicin brifing za novinare u ponedjeljak uslijedio je nakon ostavke premijerke Moldavije Natalije Gavrilite u petak. Istog dana, Sandu je imenovala svog savjetnika za odbranu i sigurnost, prozapadnog ekonomistu Dorina Receana, da naslijedi Gavrilitu.
U petak, nakon što su moldavske vlasti potvrdile raketni incident, zamjenik glasnogovornika američkog State Departmenta Vedant Patel rekao je novinarima u Washingtonu da "Rusija godinama podržava kampanje utjecaja i destabilizacije u Moldaviji, koje često uključuju naoružavanje korupcije za postizanje njenih ciljeva."
