Von der Leyen je stigla u Sarajevo 1. novembra, uoči objavljivanja izvještaja EK o ispunjavanju obaveza za početak pregovora o punopravnom članstvu BiH u EU. Izvještaj će biti objavljen 8. novembra.
Nakon sastanka s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine i s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, na konferenciji za medije je govorila o budućnosti Bosne i Hercegovine na EU putu.
„Prošlogodišnje dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH je bilo 'historijsko'. Veoma je snažna naša podrška na vašem EU putu. Naša saradnja je odlična i nastavit ćemo blisko sarađivati u narednom periodu. BiH treba djelovati jedinstveno i nastupati s jednim stavom. Ne možemo dozvoliti nazadak u bilo kojem dijelu zemlje. Temelji EU su ustavno uređenje i civilne slobode. Budućnost BiH je u EU kao jedinstvena, ujedinjena i suverena zemlja”, rekla je von der Leyen.
Izrazila je želju približavanja privreda BiH i zemalja EU te najavila nova ulaganja u infrastrukturne projekte.
„BiH ima mnogo neiskorištenog potencijala. Naš investicioni plan od 30 milijardi eura za Zapadni Balkan već donosi sjajne primjere. To su primjeri projekata autoputeva i željeznica. Predstavljamo novi plan za zemlje Zapadnog Balkana čime bi se BDP povećao za 10 posto”, rekla je predsjednica Evropske komisije.
Pojasnila je kako se plan sadrži od četiri principa.
„Privreda BiH je na 35 posto europskog prosjeka i ima dosta neiskorištenog potencijala. Prva komponenta je otvaranje jedinstvenog tržišta privrednim subjektima sa Zapadnog Balkana. Drugo je da Zapadni Balkan otvara granice i treće je, ako otvorimo jedinstveno tržište i ako kompletirate regionalno, onda to povlači reforme koje se moraju provesti radi bolje integracije. To je bolje poslovno okruženje, digitalizacija i priprema privrede za zelenu tranziciju. Investicije su četvrti princip”, navela je von der Leyen.
Prema njenom mišljenju, ovo je prava ponuda za Bosnu i Hercegovinu koja dolazi u pravom trenutku.
„Ako uspijemo sa svim što namjeravamo, imamo mogućnost udvostručiti privredu u roku od jedne decenije”, zaključila je Ursula von der Leyen i potcrtala da je formiranje vlasti pokazalo da zemlja može ostvariti dobre rezultate.
„I kroz formiranje vlasti se pokazali da zemlja može ostvarivati rezultate. Riječ je o paketu mjera u oblasti vladavine prava i sada treba težiti ka napretku na realizaciji 14 prioriteta. To će vas približiti EU.”
Na pitanje da li će BiH morati ispuniti posebne uvjete za pristup sredstvima od 6 milijardi eura koja je EU namijenila zemljama Zapadnog Balkana, pojasnila je da sve zemlje imaju pristup novom planu rasta, ali ako ne budu provođene reforme, sredstva će biti prebačena na druge zemlje koje budu uspješnije u provođenju reformi.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto je kazala da je EU donijela paket pretpristupne finansijske pomoći za zemlje Zapadnog Balkana od 6 milijardi eura, od čega su 2 milijarde bespovratnih sredstava.
„Institucije BiH će uraditi sve kako bismo implementirali ova sredstva. Svjesni smo da se BiH nalazi pred izvješćem 8. novembra i uvjerena sam da će predsjednica EK učiniti sve da se prepozna naš trud, rad i iskorak na europskom putu. Otvaranje pregovora bi mnogo značilo za BiH. Pomoć koju imamo od institucija EU je nemjerljiva i nadamo se da ce tako i ostati, a početak pregovora bi nas doveo do novih iskoraka”, rekla je Krišto.
Navela je da su određeni zakoni s liste od 14 prioriteta, kao što je Zakon o sprječavanju pranja novca, skoro gotovi.
Ovo je njena treća posjeta BiH u tri godine, a dolazi uoči Izvješća o napretku BiH u ispunjavanju preuzetih obaveza na europskom putu koji će biti objavljen 8. novembra. Uoči dolaska, Zastupnički dom Parlamenta BiH je usvojio rezoluciju u kojoj je pozvao EU da otvori pregovore o članstvu BiH.
BiH je od EK 2019. godine dobila popis od 14 prioritetnih zadataka koje treba ispuniti kako bi dobila kandidacijski status. Usvojeno je samo pet zakona. O ključnim zakonima - o sprječavanju pranja novca, o sprječavanju sukoba interesa, te zakoni o Ustavnom i Sudu BiH, još uvijek nema dogovora.
Kada je riječ o neophodnoj reformi pravosuđa na kojoj insistira EU, vladajuća koalicija na državnom nivou nije se mogla dogovoriti u vezi sa sjedištem Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Ključni problem bio je hoće li sjedište biti u Banjoj Luci, kako to traže vlasti RS-a ili u Istočnom Sarajevu, na čemu insistiraju iz Federacije BiH argumentirajući to blizinom sjedišta Suda i Tužilaštva BiH.
Iz EU Delegacije u BiH trenutnu situaciju označavaju kao priliku da se dovrši proces proširenja, ali da BiH istovremeno bilježi stalno pogoršanje u brojnim oblastima kao što su vladavina prava i korupcija koja je zbog zarobljenosti pravosuđa i drugih institucija postala skoro nekažnjiva.
U zemlji su sve prisutniji autoritarni trendovi kroz zakone kojim se narušavaju osnovna ljudska prava i slobode što je najvidljivije u entitetu Republika Srpska gdje je kleveta vraćena u okvire krivičnog zakona. Postoje najave još rigoroznijih zakona koji će suzbiti rad medija, nevladinih organizacija i pojedinaca koji nisu pod kontrolom vlasti.
Sve ovo ukazuje da se BiH nalazi u stanju institucionalne zarobljenosti zbog čega je sposobnost odgovora na izazove pregovaračkog procesa sa EU dovedena u pitanje.
Iz Transparency Internationala ističu da će postojeća disfunkcionalna struktura upravljanja u BiH teško moći odgovoriti na izazove pregovaračkog procesa. BiH je 2016. podnijela zahtjev za članstvo u EU, a 2022. godine je dobila kandidatski status za članstvo u EU.
