Linkovi

Hašim Tači se izjasnio da nije kriv za ratne zločine


Hašim Tači u sudnici, 3. april 2023.
Hašim Tači u sudnici, 3. april 2023.

Bivši predsjednik Kosova Hašim Tači izjavio je pred međunarodnim specijalnim sudom u Hagu da nije kriv povodom optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti nekadašnje OVK, počinjene 1998. i 1999. godine.

„Razumijem optužnicu i kažem da apsolutno nisam kriv”, rekao je Tači.

Osim njega krivicu su negirala i ostala trojica optuženih – bivši portparol OVK Jakup Krasnići, Tačijev najbliži politički saveznik Kadri Veseli i Redžep Selimi.

Svaki od optuženih se suočava sa šest tačaka za zločine protiv čovječnosti i četiri tačke za ratne zločine, uključujući ubistvo, mučenje, prisilne nestanke, progon i okrutno postupanje.

Muškarac hoda pored transparenta sa bivšim predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem, u Prištini, Kosovo, 30. mart 2023.
Muškarac hoda pored transparenta sa bivšim predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem, u Prištini, Kosovo, 30. mart 2023.

Tužilac Alex Whiting je izjavio da su žrtve bili politički protivnici, kosovski Srbi i Romi, tokom i poslije ratnih sukoba.

Stotine ljudi je bilo zatvoreno širom Kosova u užasnim uslovima, a više od 100 je ubijeno. Većina žrtava su bili kosovski Albanci i razlog za zločine je bio dolazak na vlast, izjavio je tužilac.

Suđenje je počelo iznošenjem uvodnih reči tužilaštva i advokata žrtava. Advokati optuženih će govoriti od utorka.

Pred zgradom međunarodnog suda je organizovan protest, čiji su učesnici nosili Tačijeve slike, pružajući mu podršku.

Navodi iz optužnice

Tači je 2020. podnio ostavku na mjesto predsjednika i predao se Specijalizovanim komorama za Kosovo koje finansira EU u Holandiji nakon što je optužen.

Optužnica tereti Tačija i njegove saoptužene da su bili „dio široko rasprostranjenog i sistematskog napada na osobe osumnjičene da se suprotstavljaju OVK”, navodi se u saopštenju Suda.

Među žrtvama su „stotine civila i lica koja nisu učestvovali u neprijateljstvima”. Optužbe datiraju između marta 1998. i septembra 1999. i odnose se na nekoliko lokacija na Kosovu i u sjevernoj Albaniji.

„Potreba za pravdom”

Human Rights Watch je saopštio da je suđenje istaklo "stalnu potrebu za pravdom" skoro četvrt vijeka nakon završetka rata.

„Ono nudi šansu žrtvama nakon toliko godina da saznaju šta se dogodilo i naglašava rasprostranjenu nekažnjivost koja još uvek visi nad kosovskim sukobom”, rekao je direktor HRV za Evropu i centralnu Aziju Hugh Williamson.

Tačijeva pobunjenička OVK borila se protiv srpskih snaga za nezavisnost južne pokrajine u ogorčenom sukobu koji je odnio više od 13.000 života.

Vazdušna kampanja NATO konačno je primorala Srbe da se povuku.

Nakon što je odložio oružje, Tači se pridružio politici, navodeći tadašnjeg potpredsjednika SAD Joea Bidena da ga jednom pozdravi kao "Kosovskog Georgea Washingtona".

Pobunjeničke vođe OVK nastavile su da dominiraju političkim životom na Kosovu.

Kosovska specijalistička veća osnovana su 2015. nakon što je izvještaj Savjeta Evrope iz 2010. povezao Tačija sa organizovanim kriminalom tokom i poslije rata.

U godinama koje su uslijedile, on se također suočio sa optužbama za korupciju, klijentelizam i cinično politikanstvo koje su pokvarile prvu deceniju nezavisnosti Kosova.

Sud visoke bezbjednosti radi u skladu sa kosovskim zakonima, ali ima sjedište u Holandiji kako bi zaštitio svjedoke od zastrašivanja na Kosovu.

Tribunal je u decembru izrekao svoju prvu osuđujuću presudu za ratne zločine, osudivši bivšeg komandanta OVK Saliha Mustafu na 26 godina zatvora zbog vođenja improvizovanog centra za mučenje.

Također je zatvorila dvojicu bivših kosovskih pobunjenika, Hisnija Gučatija i Nasima Haradinaja, zbog zastrašivanja svjedoka.

  • 16x9 Image

    GLAS AMERIKE

    Glas Amerike pruža vijesti i informacije na više od 40 jezika procijenjenoj sedmičnoj publici od preko 326 miliona ljudi. Priče sa autorskim linijama GLAS AMERIKE djelo su više novinara VOA i mogu sadržati informacije iz izveštaja agencija vijesti.

  • 16x9 Image

    REUTERS

    Reuters je novinska agencija osnovana 1851. godine u vlasništvu Thomson Reuters Corporation sa sjedištem u Torontu, Kanada. Jedna od najvećih svjetskih agencija vijesti, pruža finansijske vijesti, kao i međunarodno pokrivanje na preko 16 jezika za više od 1000 novina i 750 emitera širom svijeta.

XS
SM
MD
LG