Linkovi

Top priča BiH

Sudija Kees van der Weide za BIRN BiH: Odnosi u postupcima protiv Debevca i Tadić alarmirajući

Sudija Kees van der Weide (Foto: Ron Magielse)

Nizozemski sudija nedavno je kritikovao način na koji Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), gdje je savjetnik već godinu dana, vodi disciplinske postupke protiv nosilaca najviših pravosudnih funkcija u zemlji.

Nakon bloga sudije Keesa van der Weidea koji je izazvao reakcije u pravosudnoj zajednici, u intervjuu za BIRN Bosne i Hercegovine on govori o nedostatku integriteta kod domaćih sudija i tužilaca, lošoj disciplinskoj praksi, izostanku odgovornosti i odgovarajućih kazni.

Godinu dana od kada je postao savjetnik u VSTV-u, nizozemski sudija Van der Weide javno je kritikovao disciplinske postupke protiv predsjednika Državnog suda, glavne državne tužiteljice i člana Vijeća. Na svom blogu na društvenoj mreži LinkedIn, gdje piše o problemima u domaćem pravosuđu, ovaj sudija je iznio mišljenje da nositelji pravosudnih funkcija koji se terete za disciplinske prekršaje, pokazuju tendenciju da se brane u skladu s motom “sve prolazi”, potpuno ignorišući granice pristojnosti koje treba poštovati sudija ili tužilac.

“Generalno, polaganje računa za ponašanje teško da je dio odgovora. Umjesto toga, čini se da je igra ubiti sve na nivou procedure, izbjegavajući što je više moguće da se uđe u ono o čemu se zapravo radi”, naveo je on u autorskom tekstu objašnjavajući da odluke protiv glavne državne tužiteljice i predsjednika Suda BiH pokazuju da u odlukama komisija u VSTV-u ne postoji nikakva usklađenost u sankcionisanju.

“Općenito uočavam ne tako oštre kazne i u slučajevima kada se radi o ne toliko visoko pozicioniranim nosiocima pravosudnih funkcija, pa postoji oklijevanje u izricanju oštrih kazni”, kaže on u razgovoru za BIRN BiH i pojašnjava da sudije i tužioci imaju tendenciju da štite jedni druge.

On je u tekstu naveo kako smatra da su tri odluke VSTV-a i Ureda disciplinskog tužioca (UDT) koje se odnose na Ranka Debevca, glavnu tužiteljicu Gordanu Tadić i člana Vijeća Mahmuta Švraku “daleko od primjene principa koji uči da visoki nivo nezavisnosti i visoka odgovornost trebaju ići zajedno s visokim kaznama kada se prekrše pravila integriteta”.

“U predmetima protiv predsjednika Suda BiH i protiv člana VSTV-a, komisije pokazuju da nisu voljne (ili sposobne?) biti stroge kada je to potrebno”, zaključio je.

On smatra da se pozicije disciplinskih komisija u predmetima protiv Tadić i Debevca mijenjaju u odnosu na druge nosioce pravosudnih funkcija.

“‘Ja nikad ne znam kako mi možeš naškoditi ili koristiti u budućnosti, pa nećemo onda kvariti naš odnos.’ To je nešto što sam općenito uočio u bosanskohercegovačkom društvu, da što se neko nalazi na višoj funkciji, toliko će drugi biti oprezniji u ophođenju s njim, i to je nešto što može biti i slučaj s disciplinskim odlukama”, kaže on.

Pozadina u slučajevima “Tadić” i “Debevec” jeste slab učinak obje institucije, što su, kako kaže Van der Weide, isticali i drugi, poput Misije OSCE-a i sutkinje Joanne Korner. Ali on kaže da javnost više zanimaju priče o “politici i etničkoj pripadnosti” nego o lošem radu “obje strane, koje odbijaju da razgovaraju jedna s drugom”.

“Nije tajna da postoji lični animozitet između Tadić i Debevca”, kaže Van der Weide.

Kritike disciplinskih postupaka protiv Tadić i Debevca

Ranko Debevec i Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)
Ranko Debevec i Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)

On je prisustvovao disciplinskim ročištima protiv Tadić i Debevca i analizirao dokaze u ovim nepravosnažno okončanim postupcima. Prvostepenim odlukama Tadić je razriješena dužnosti zbog nekorištenja sistema automatskog upravljanja predmetima i nepoštivanja sigurnosnih protokola, a Debevec je kažnjen javnom opomenom zbog neprijavljivanja imovine u Španiji, sastajanja s direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), kome se u tom trenutku sudilo.

Debevec je disciplinski kažnjen za disciplinske prekršaje “ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske funkcije i namjerno davanje lažne, obmanjive i nedovoljne informacije u vezi s bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Vijeća”.

On je oslobođen odgovornosti za slanje neprimjerenih poruka državnoj tužiteljici koja je protiv njega provodila istragu.

U svom tekstu Van der Weide je kritikovao odluke članova disciplinskih komisija, ali i ponašanje sudije i tužiteljice.

Kritikujući zahtjeve Tadić za izuzeće članova Drugostepene disciplinske komisije, on ih je nazvao nečuvenim, interpretirajući zahtjev Tadić tako da “bošnjački sudija ne može neovisno odlučivati jer mediji špekuliraju da je njeno (ona je Hrvatica) uklanjanje politički potez bošnjačke zavjere, tako da je on pod pritiskom odlučivati u skladu sa svojom etničkom pripadnošću”.

“Znači li to da sve bošnjačke sudije treba ukloniti ili je možda vrijeme da ova glavna tužiteljica nađe drugu poziciju?”, pita on.

Van der Weide je značajan dio teksta posvetio analizi disciplinskog postupka protiv Debevca, posebno se osvrćući na tačku po kojoj je predsjednik Suda BiH oslobođen – slanje poruka u kome komentariše istragu koju je protiv njega provodila državna tužiteljica.

Za njega je bilo čudno da je tužiteljica kao svjedokinja navela da se nije osjećala zastrašena njegovim porukama i da ga je komisija oslobodila ove tačke tužbe.

Analizirajući tačku optužbe protiv Debevca u vezi sa njegovom imovinom u Španiji, nizozemski sudija kritikovao je odluku disciplinske komisije da zatvori za javnost ovaj dio postupka zbog navodne zaštite privatnosti Debevca.

“Opet dokaz o udaljenosti bosanskog pravosuđa od transparentnosti, koje joj je očajnički potrebno”, naveo je on kritikujući činjenicu da Debevec nije dao nikakve potkrepljujuće dokaze o svom životu u Španiji i kako “promjena vlasništva jednostavno nikada nije upisana u službeni registar u Španiji”.

On je kritikovao i odluke Ureda disciplinskog tužioca u ovom predmetu navodeći da je disciplinski tužilac odlučio da ne optuži Debevca jer nije javno objavio činjenice o svom španskom državljanstvu, kao niti za boravak u Španiji sa uposlenicom Suda, pravdajući to svojim privatnim životom te kako se nisu dogodila nikakva krivična djela. Nizozemski sudija smatra kako ovakva ponašanja krše pravila ponašanja i dostojanstvo koje zahtijeva pozicija predsjednika Državnog suda.

Odlukom da se Debevec kazni javnim upozorenjem, najslabijom mjerom u disciplinskim postupcima, smatra Van der Weide, šalje se loša poruka da se skrivanje imovine ne sankcioniše.

“Blagim kaznama se potvrđuje da iako nije u redu postupanje sudije ili tužioca, ono se ipak toleriše, što stvara ozbiljne posljedice”, smatra ovaj sudija.

Kako dodaje, moguće je da su ponekad disciplinske prijave više lične nego profesionalne prirode i da se njima vode bitke unutar pravosuđa. Korištenje disciplinskih postupaka kao alata za upravljanje, sudija Van der Weide ocjenjuje kao lošu praksu te dodaje kako u ozbiljnijim slučajevima disciplinskih prekršaja izrečene sankcije su dosta blage.

On kaže da “disciplinski sistem cvjeta”, pojašnjavajući zbog čega je to loša stvar s obzirom da se sudije i tužioci “disciplinuju sve vrijeme”, a prijave UDT-u konstantno pristižu.

“Čim je neko nezadovoljan bilo čime, prvi refleks je podnošenje disciplinske prijave, a zatim započinje istraga i često se pretvara u predmete pred komisijom Vijeća. (…) To je hobi koji je široko rasprostranjen”, ističe Van der Weide.

Disciplinski postupci su nešto za čim treba posegnuti nakon što se više ništa drugo ne može uraditi, mišljenja je Van der Weide.

“Glavni tužioci i predsjednici [sudova] trebali bi mnogo bliže upravljati kolegama u svojim institucijama prateći njihov rad i aktivno pružajući podršku kada je to potrebno. Pristojnim upravljanjem spriječit će se mnogo toga što može poći po zlu”, kaže on.

Govoreći o pozivanju na privatnost u disciplinskim predmetima, savjetnik u VSTV-u kaže kako izlaganje javnosti jeste u opisu posla sudija i tužilaca, zato što javnost želi da im se opravda ukazano povjerenje.

“U slučajevima Debevca i Tadić znam da ima dosta oklijevanja i poziva na privatnost, ali kad ste pod vatrom i pod sumnjom, recimo da niste u skladu s pravilima pristojnosti i integriteta, trebali biste biti još otvoreniji, još otvorenije pokazati da nema ništa loše ili barem pokazati šta se dešava, a da zatim nadležni organi daju mišljenje o vama, ali i javnost putem medija. Igraju se skrivača i time podstiču nepovjerenje i način na koji se na njih gleda. Ako sakrijete svoju priču, svi će pomisliti da postoji nešto što treba sakriti, a to je opći stav, ne samo njihov već je široko rasprostranjen”, smatra on.

VSTV bi generalno trebalo da poboljša transparentnost, mišljenja je Van der Weide.

Loše rukovođenje sudovima i tužilaštvima

Sjednica VSTV-a (Foto: CIN)
Sjednica VSTV-a (Foto: CIN)

On također primjećuje kako iza OSCE-a, koji je međunarodni partner koji je određen kao monitor rada suda i disciplinskih postupaka, “nisu bili prisutni ili da nisu bili prisutni često, ili ne više nego što su bili”, što predstavlja “nedostatak koji bi se mogao staviti na tanjir međunarodne zajednice”.

Kako objašnjava, Evropska unija (EU) nema posao nadgledanja, ali kada se predsjednik Državnog suda disciplinski kažnjava, smatra Van der Wiede, “svi bi trebali skočiti” i pokušati naći mjesto na ročištu da čuju šta se dešava.

“Interes medija i međunarodne zajednice prilično je iznenađujuće nizak”, smatra on.

Govoreći o transparentnosti, on kaže da nivo otvorenosti sjednica Vijeća ponekad utiče na ponašanje članova VSTV-a.

“Cijela ova stvar s transparentnošću sa sjednica Vijeća sprečava Vijeće da s vremena na vrijeme uđe u stvarne rasprave jer znaju da ih ‘Veliki brat’ gleda i svaka će riječ biti stavljena na vagu, vagana i objavljena u medijima”, ukazuje on.

Tokom svog rada sudija Van der Weide uočio je da tužilaštva i sudovi u BiH imaju dobronamjerne i obrazovane profesionalce koji rade najbolje što mogu, ali da se mora prihvatiti činjenica da je fokus medija usmjeren na loš rad.

“Što više idemo prema gore, to je slika sve siromašnija. Općenito mogu slobodno reći da sudovi i tužilaštva nisu dobro vođeni”, ističe on te dodaje kako je uočio da su loši rezultati uglavnom posljedica lošeg upravljanja predmetima i lošeg vodstva prema nosiocima pravosudnih funkcija.

Stvaran problem predstavlja politizacija, pogotovo na entitetskom i državnom nivou, naglašava Van der Weide, koji smatra da političari upravljaju mnogim ljudima na visokim položajima i brinu se o časnom predstavljanju “tražeći od ljudi da rade nečasne stvari”. Vrlo često odluke na ovim nivoima donose se na osnovu “balansa moći između etničkih i političkih boja”.

Bosanskohercegovačkom pravosuđu, prema njegovom mišljenju, kako bi izronilo iz stanja u kojem se nalazi, potrebni su ljudi s postratnom historijom, a ne generacije koje su odrastale “u starim jugoslovenskim vremenima”.

U svakom pravosuđu, kako ističe on, treba vremena da se pronađu ljudi koji su zaista kompetentni za vodstvo budući da vođenje organizacije nije za svakoga.

“Ako nađete nekoga, trebali biste biti jako sretni i imenovati ga odmah, a ne svrstati kao ‘broj jedan’ zbog poželjne [političke] boje bez obzira na to što mislite o njihovim mogućnostima”, kaže Van der Weide.

On pojašnjava kako je prilikom sjednica VSTV-a viđao sudije u svojim 70-im godinama koji su dolazili da izlažu programe rada, te smatra “da ovu zemlju ne bi tebali voditi ljudi tih godina”.

Najvažnija stvar koju VSTV može uraditi za pravosuđe jeste “da se emancipuje iz tradicionalnih odnosa koji su bili dominantni”, smatra Van der Weide te pojašnjava kako pravosuđe predstavlja jedan od stubova svake zemlje.

Također navodi da se svaki problem s kojim se zemlja suoči servira pravosuđu.

“Svako veliko pitanje odmah se predstavlja problemom pravosuđa i služi u Sarajevu na pladnju VSTV-u. To je prljava igra, zapravo staviti pravosuđe do krajnje odgovornosti jer mislim da bi se trebalo obratiti onima koji su zaista odgovorni ili odgovorniji. Oni ne bi trebali skretati pažnju sa sebe tako što će se upirati prstom u pravosuđe. Ali onda se i pravosuđe osjeća dužnim da se povinuje i uđe u igru s političarima”, kaže Van der Weide.

Prva stvar koju, prema njegovom mišljenju, VSTV treba uraditi, jeste kloniti se politike.

“To je zapravo tijelo koje bi moglo pokazati da je moguće donošenje drugih odluka, a drugo donošenje odluka znači daleko od podjele zemlje”, kaže on.

Osvrćući se na rad na predmetima zločina, on smatra opravdanom percepciju da se predmeti ratnih zločina ne rješavaju onako kako bi trebalo, ali kaže da se uzroci ponekad nalaze i van BiH.

“Imamo optužene koji se kriju u susjednim zemljama, koje neće da sarađuju s BiH u precesuiranju. Ne možete optužiti bosanskohercegovačko pravosuđe za to. To je izvan njihovih mogućnosti”, kaže Van der Weide, pojašnjavajući da se često radi o političkom pitanju, odnosno o nedostatku volje susjednih zemalja.

Govoreći o izmjenama Zakona o VSTV-u, on objašnjava kako je trenutna situacija takva da će izmjena biti predstavljena Parlamentu BiH i ne zna šta će se dogoditi.

“Ako dobro slušam ljude s kojima blisko surađujem, trebali bismo biti spremni za odbijanje Parlamenta jer su određene stranke izrazile da nisu voljne prihvatiti ove amandmane koji će nas vratiti na početnu tačku donošenja zakona koji treba biti modernizovan”, navodi Van der Weide te dodaje kako strahuje da će se, kada se zakon izmijeni, naći neki drugi razlog zbog kojeg će se odbijati jer nije u skladu s principima koje određene osobe imaju na umu.

Iako je podnošenje imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija veliki zahtjev, Van der Weide smatra da je itekako potrebno s obzirom na stanje u BiH “kako bi se ljudi odvratili od korupcije”.

On zaključuje da je od velikog značaja da se VSTV stalno suočava sa stvarima koje se moraju poboljšati, te da ima veliko povjerenje u predsjednika VSTV-a.

“Jedino što mogu učiniti jeste dati mišljenje o tome šta vidim – šta se radi, a šta ne. I to je jako važno jer i ja osjećam da se to cijeni kao podrška, a ne kao kritika, pa sam zahvalan na tome”, kaže Van der Weide.

See all News Updates of the Day

RSE: BiH bi mogla ostati bez statusa Covid "bezbjedne zemlje" na EU listi

Sarajevo tokom Sarajevo Film Festivala, 13. august 2021.

Evropska unija (EU) će najvjerovatnije i Bosni i Hercegovini (BiH) ukinuti status Covid-19 "bezbjedne države", saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako tvrde naši izvori, u srijedu 22. septembra će ambasadori država članica EU glasati za novi prijedlog liste sigurnih zemalja koje je izradila predsjedavajuća Slovenija, a na toj listi osim BiH, neće biti ni Moldavije.

BiH je posljednja država regije kojoj se ukida status "bezbjedne zemlje" zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Ako se izglasa prijedlog Slovenije, to znači da građani BiH neće moći putovati u države EU bez važnog razloga.

COVID-19 "bezbjedne države" su one koje u posljednjih 14 dana bilježe maksimalno 75 pozitivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.

Ranije u toku mjeseca EU je ukinula status "bezbjedne zemlje" svim ostalim državama regiona.

EU na svake dvije nedjelje ažurira listu koje države se mogu smatrati bezbjednim u skladu s epidemiološkom situacijom u svakoj zemlji pojedinačno.

Restrikcije za putovanja za državljane takozvanih trećih zemalja je EU uvela na proljeće 2020. godine prilikom izbijanja pandemije Covid-19 u cilju smanjenja širenja zaraze.

BIRN BiH: Šta trebate znati o objavljenom razgovoru Tadić i Mehmedagića

Arhiv - Osman Mehmedagić dolazi na ročište u Sud BiH. (Foto: BIRN BIH)

Oko 80 minuta privatnog razgovora između glavne državne tužiteljice Gordane Tadić i direktora OSA-e Osmana Mehmedagića objavljenog u medijima otkriva nastojanja da se utiče na rad tužilaca, zaokupljenost rukovodilaca vlastitim problemima i nemogućnosti da se procesuira visoka korupcija.

Krajem prošle sedmice internet portal Dnevnog avaza obavio je dva snimka sastanka glavne državne tužiteljice i direktora obavještajne agencije koja traju nešto više od 80 minuta. Na snimku, za kojeg je Tadić u medijima potvrdila da je autentičan, mogu se čuti opažanja i zahtjevi koje rukovodioci dvije važne državne obavještajne odnosno pravosudne institucije teško da bi izgovorili javno.

Sastanku za koji se prema izgovorenim datumima pretpostavlja da je nastao sredinom 2019. godine je prisustvovala i Ozrenka Nešković, zamjenica Gordane Tadić.

Prema riječima Tadić sa početka snimka, sastanak je inicirao Mehmedagić kako bi pričao o istrazi u vezi sa ispravnosti njegove diplome. Na snimku se osim Mehmedagićevih zahtjeva o načinu istraživanja državnog tužioca mogu čuti brojni drugi detalji o radu obavještajne agencije i Državnog tužilaštva, načinu na koji se procesuira korupcija i nezadovoljstvo glavne državne tužiteljice izvještavanjem medija o njoj.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) detaljno je preslušala snimak. Evo šta trebate znati o sadržaju procurenog snimka razgovora Tadić i Mehmedagić.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)
Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)

Ko je napravio a ko objavio snimak?

Prema izgovorenom, sastanak se održao u zgradi Tužilaštva BiH i njemu su prisustvovale tri osobe. Još uvijek nije poznato niti je utvrđeno ko je snimak napravio a ko ga je objavio u javnosti. Snimke je prvi objavio Dnevni avaz navodeći kako je on dostavljen na adrese medija u BiH. BIRN BiH nije dobio ovaj snimak.

Avaz navodi da je snimak napravljen na zahtjev Mehmedagića ali ne navodi na koji je način potvrdio ovu informaciju.

Televizija FACE je u subotu objavila da je Tadić potvrdila autentičnost snimka navodeći kako “nije prvi put da sam lično izložena protuzakonitom praćenju i prisluškivanju”.

Iz OSA-e su dan ranije u petak, 17. septembra, poslali saopćenje za medije u kojem pozivaju sve relevantne institucije da izvrše provjeru ko je snimao sastanak u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i razgovor između osoba koje imaju pristup tajnim podacima.

“Vještačenjem snimka vrlo jednostavno se može utvrditi ko je osoba koja je nezakonito snimala sastanak koji je održan u zvaničnim prostorijama Tužilaštva BiH”, navode iz Agencije i dodaju kako ova institucija nije zloupotrebljavala resurse za lične svrhe.

Takvo vještačenje još uvijek nije napravljeno niti su institucije zvanično saopštile ko je odgovoran za objavu snimka.

Mehmedagić tražio reakciju prema državnom tužiocu

Prema vremenski odrednicama korištenim tokom razgovora u kojima se Tadić osvrće na tekst objavljen prije nekoliko dana, sastanak se vjerovatno desio u julu 2019. godine. Na početku razgovora Tadić objašnjava kako je pristala da se sretne sa Mehmedagićem na njegov poziv da razgovaraju o istrazi koju u tom trenutku provodi državni tužilac Oleg Čavka – provjeravajući diplomu koju je Mehmedagić stekao na banjalučkom fakultetu za poslovne studije.

Mehmedagić govori da Čavka zloupotrebljava svoj položaj i da radi stvari koje “ne bi trebao raditi” te da on ne može sjediti skrštenih ruku. On se žali Tadić da Čavka i dalje šalje naredbe policijskim agencijama za provjeru njegove diplome.

Tadić pristaje razgovarati o predmetu koji je u toku sa osobom koja se u tom predmetu istražuje.

“De mi reci Osmane je li u redu diploma, ima li kakvih problema”, upitala je Tadić Mehmedagića otvoreno, na što je on pružio dug odgovor i rekao da nema problema i ako je bilo nekog krivičnog djela ono je zastarilo jer se radilo o periodu 2003.–2006. godina.

Mehmedagić dalje govori da Čavka već 11 godina “upada” u njihove predmete i da će sve otvoriti s kim se Čavka sastaje.

“Ja nemam nikakvih problem sa diplomama. Znam odakle ta priča”, kaže kasnije Mehmedagić i dodaje da se Čavka sastaje sa ljudima koje OSA prisluškuje.

Kako kaže, ako prisluškujemo osobu “A”, na telefonu je on [Čavka] osoba “B”.

Njega Tadić pita šta Čavka želi da postigne sa slučajem diploma, a Mehmedagić odgovara da hoće da ga sruši te da za to koristi mehanizme tužilaštva.

Nešković je upitala Mehmedagića je li on “čist u tome”, ali nije dobila odgovor od njega.

“Prvo pitanje na osnovu čega, kojeg krivičnog djela. Kad je došao do toga da je kod mene regularna diploma, on ide dalje. Tu ima apsolutna zastara. Ide medijski ne bi li nešto diskreditirao na bilo koji način”, kaže Mehmedagić na konstataciju Tadić da Čavka provjerava validnost njegove diplome i dodaje da najviše informacija “curi” iz Tužilaštva BiH.

Tadić i Nešković su u razgovoru obećale da će provjeriti o čemu se radi.

Razgovor se odvijao u zgradi Tužilaštva BiH.
Razgovor se odvijao u zgradi Tužilaštva BiH.

Nema procesuiranja visoke korupcije

Mehmedagić je spomenuo i istrage ratnih zločina, te se moglo čuti kako govori da su “one grobnice od naših informacija i naših para”.

“Ja te pare dam, pravdam ih na crno”, kazao je on.

On je predložio da rade veće i jače predmete korupcije jer je “korupcija stala” te da “fali velikih stvari”.

“Visoka se ne može raditi”, konstatovala je Nešković, a Mehmedagić je odgovorio da može i da oni rade srednju korupciju “da bi narodu dali da se nešto radi”.

Tadić je navela da su iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) dali neke predmete koje će ona i Nešković pregledati i “da se ide u par nekih akcija koje će biti zapažene”.

Mehmedagić kaže da ima službu koja se bavi analizama i iz koje mu kažu ko sa kojim medijima komunicira, kad se zovu novinari i kad je određena informacija izašla u medijima.

On je navodio da je BiH društvo korumpirano i da najviše reketa ima u Sudu i Tužilaštvu BiH.

BiH se suočava s rizikom blokade državnog budžeta

Parlament i Vijeće minsitara BiH (Foto: BIRN BiH)

To se može dogoditi ukoliko se u narednih deset dana, preciznije do kraja septembra, ne usvoji budžet za 2020. godinu o čemu se saglasnost u državnom parlamentu ne postiže tokom čitave godine.

Od januara država je na privremenom finansiranju, koje može trajati do kraja tekućeg mjeseca. Situaciju dodatno komplikuje to što poslanici iz entiteta Republika Srpska bojkotuju centralne institucije, protiveći se tako zabrani negiranja genocida u BiH, a ne popuštaju ni kada je budžet u pitanju.

Sjednica bez poslanika iz RS

Poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine (PS BiH) u ponedjeljak, 20. septembra, nisu došli na sjednicu doma na kojoj je, između ostalog, trebao biti razmatran Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik izjavio je u ponedjeljak, 20. septembra, na konferenciji za novinare u Banjaluci, kako Savez nezavisnih socijaldemokrata ne blokira institucije Bosne i Hercegovine, jer dolaze na posao, ali ne učestvuju u radu državnih institucija.

“Mi ćemo se vratiti odlučivanju, ako se suspenduju izmjene Krivičnog zakona BiH”, rekao je Dodik, te dodao da nijedna odluka visokog predstavnika neće biti prihvaćena u Republici Srpskoj.

Dodik je prethodno najavio da je Vlada bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) planirala sredstva za isplatu plata državnim službenicima iz tog entiteta koji rade u institucijama BiH.

Kako je naveo Dodik, za potrebe isplate plata predstavnicima RS u državnim institucijama mjesečno je potrebno 21 milion konvertibilnih maraka (10,7 miliona eura).

Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke, izjavio je uoči početka sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH kako opozicione stranke iz Republike Srpske "samostalno donose odluke i pridržavaju se zaključaka Narodne skupštine RS-a".

"Očekujemo da pozicija ponudi rješenja. Odgovornost spram opozicije ne postoji, ali je potrebno otvoriti dijalog i rješenja, uključujući i za ovih 7000 ljudi iz Republike Srpske koji rade u institucijama i njihove porodice", kazao je Šarović.

Političari iz RS ne učestvuju u radu državnih institucija od kraja jula, bojkotujući rad državnih institucija nakon što je bivši vioski predstavnik u BIH, Valentin Incko, krajem jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BIH kojim se zabranjuje negiranje genocida.

Predstavnički dom ima 42 poslanika, od kojih je 13 iz RS. Odluke se donose većinom prisutnih poslanika, uz uslov da je prisutna najmanje po jedna trećina poslanika iz oba bh. entiteta.

Da li je moguće ispuniti Dodikovo obećanje?

Alma Čolo, članica Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma BiH, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da isplata plata državnim službenicima iz RS, na način koji najavljuje Dodik, zakonski nije moguća.

"Poslanici iz Republike Srpske su zasnovali radni odnos u Parlamentarnoj skupštini BiH i sva prava iz tog radnog odnosa proizilaze iz tog odnosa, a to su pravo na platu i druge naknade. Jedini koji to može po zakonu isplatiti je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine", kazala je Čolo.

Ona je navela da RS takvu isplatu to ne može napraviti na osnovu "nekog apstraktnog odnosa".

"Mislim da je to sve pusta priča ili možda neki politički trik", dodala je Čolo.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić izjavila je za RSE kako pravni osnov ne postoji da bi Republika Srpska isplaćivala plate.

"Bez obzira na kom nivou je budžet, postoji zakon o platama na svim nivoima, postoji zakon o budžetskom sistemu na svim nivoima i ovo nisu budžetski korisnici RS, nego su budžetski korisnici države, za šta već naravno postoji budžet i za šta se izdvajaju sredstva, najviše od indirektnih poreza, za šta je budžet dogovoren. Postoji i privremeno finansiranje koje se bazira na budžetu iz prethodne godine i taj se iznos izdvaja redovno za pokriće plata svih zaposlenih", kazala je Cenić.

Kada ističe privremeno finansiranje?

Institucije BiH trenutno funkcionišu na osnovu Odluke o privremenom finansiranju, koja važi do kraja septembra. Riječ je o trećoj takvoj odluci od početka 2021. godine.

Ovogodišnji budžet planiran je u iznosu od oko 900 miliona eura. Pored servisiranja vanjskog duga i isplate plata državnim službenicima, dio je namijenjen i za borbu protiv pandemije i povećanje najnižih plata policajcima na nivou države i vojnicima u Oružanim snagama BiH.

Predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH Denis Zvizdić trebao je 1. septembra održati konsultativni sastanak s članovima Kolegija i predsjedavajućim klubova ovog doma.

Iako se radilo konsultativnom sastanku na kojem se trebalo diskutovati o aktivnostima ovog doma u budućnosti s obzirom na bojkot predstavnika iz RS, predstavnici stranaka iz ovog entiteta nisu se pojavili na sastanku.

Da se predstavnici RS, za sada, neće vratiti da rade u institucije BiH, 31. avgusta potvrdio je i Milorad Dodik, nakon što je prisustvovao sjednici Kolektivnog šefa države u Sarajevu.

Dodik je fizički bio prisutan, ali nije glasao ni za jednu tačku koja je bila na dnevnom redu.

Kušljugić za Glas Amerike: BiH prijeti ekonomski cunami

Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli

Zarobljena u političkoj retorici 90-tih godina, BiH još jednu tranziciju dočekuje nespremna. Najnovija istraživanja stručnjaka pokazuju da je spremnost državnih institucija za tzv. četvrtu industrijsku revoluciju jako niska, a da odlaganje ovih procesa BiH vodi ka najcrnjem ekonomskom scenariju. 

Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli u razgovoru za Glas Amerike (VOA) kaže da već kasnimo u digitalizaciji, te da propuštanje prilike da se novim tehnološkim promjenama priključimo putem dekarbonizacije znači ekonomsko zaostajanje, dalje siromašenje i, što je najgore, nastavak odlaska ljudi.

VOA: Šta je ključna komponenta nove paradigme održivog razvoja, koja se često naziva četvrta industrijska revolucija?

KUŠLJUGIĆ: „Energetska tranzicija, odnosno dekarbonizacija. Koncept održivog razvoja je radikalno novi pristup korištenju energije, proizvodnji dobara i načinu života općenito, koji pri realizaciji ciljeva socio-ekonomskog razvoja uvažava okolinska i klimatska ograničenja. Dekarbonizacija se zasniva na povećanju energetske efikasnosti, korištenju obnovljivih izvora energije i elektrifikaciji transporta i grijanja. To je radikalno drugačiji koncept razvoja od postojećeg konvencionalnog, koji je baziran na korištenju fosilnih goriva. Tranzicija sa postojećeg na budući koncept razvoja, koja treba da se realizuje u narednih 30 godina, je najradikalnija tehnička, ekonomska, socijalna i politička promjena sa kojom se čovječanstvo ikada susrelo.”

Akcija COP25, Banja Luka 2019. godina (Foto: Centar za životnu sredinu)
Akcija COP25, Banja Luka 2019. godina (Foto: Centar za životnu sredinu)

VOA: Da li su zemlje Zapadnog Balkana pokazale neku stratešku inicijativu za naredni period?

KUŠLJUGIĆ: „Upravo se završava regionalno istraživanje u kojem učestvuje ReSET u okviru projekta 'Barometar spremnosti država za održivu energetsku tranziciju'. Preko stotinu pozvanih stručnjaka i eksperata iz BiH, Srbije i Crne Gore smatra da je spremnost državnih institucija u njihovim zemljama za tranziciju jako niska.

VOA: Prema Vašem mišljenju šta je najveći problem?

Dekarbonizacija u BiH će se vjerovatno događati pod uticajem tržišta i vanjskog pritiska. Dakle, domaći akteri će, nažalost, biti pasivni sljedbenici.
Mirza Kušljugić

KUŠLJUGIĆ: Nema javnog dijaloga, nema rasprava u parlamentima o trenutnom lošem stanju u elektroenergetskom sektoru, nema sagledavanja procesa u svijetu i u okruženju. Od takvih vlasti se ne može očekivati inicijativa za promjene.

VOA: Koliko je strateški okvir za energetsku tranziciju izazovan za BiH?

KUŠLJUGIĆ: „U elektroenergetskom sektoru u BiH najveći socijalni i ekonomski izazov je napuštanje korištenja uglja za proizvodnju električne energije, koje će se vjerovatno desiti u periodu 2040-2045. godina. Stoga se adekvatni programi 'pravične tranzicije', kao što je npr. nedavno pokrenuti projekt EU 'Ugljeni regioni u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini', moraju započeti prije procesa smanjenja korištenja uglja u termoelektranama.​”

VOA: Na koji način bi BiH najefikasnije mogla da se uključi u procese smanjenje emisija CO2?

KUŠLJUGIĆ: „Ekonomski najefikasniji način smanjenja emisija CO2 je tzv. sistem 'ograniči i trguj', koji je u EU poznat kao šema trgovanja emisijama Emission Trading Scheme (ETS). Ovaj sistem pokrenut je 2005. godine, a trenutno pokriva preko 15.000 fabrika i elektrana iz 31. zemlje Evrope i predstavlja najveći program trgovanja emisijama u svijetu. Koncept je da se ukupne dozvoljene emisije svake godine smanjuju i da se nakon alokacija na aukcijama može sa njima trgovati. Od početka ove godine cijena certifikata za emisije CO2 je narasla sa 35 na 55 (€/toni CO2). Poređenja radi, prosječna cijena struje na referentnoj regionalnoj berzi električne energije u Budimpešti u 2020. godini je iznosila 50 (€/MWh). Termoelektrane u BiH za 1 MWh proizvedene električne energije emituju u prosjeku 1 tonu CO2. Očigledno, kada bi imale obavezu plaćanja za emisije CO2, naše termoelektrane ne bi bile konkurentne u izvozu.”

Termoelektrana Ugljevik (Fotografija preuzeta sa Facebook strane Rudnik i Termoelektrana Ugljevik)
Termoelektrana Ugljevik (Fotografija preuzeta sa Facebook strane Rudnik i Termoelektrana Ugljevik)

VOA: Šta se dešava sa sredstvima koja se prikupe na aukcijama?

KUŠLJUGIĆ: „Ostaju u zemlji i obično se koriste za finansiranje programa energetske tranzicije. Postepeno uvođenje ETS šeme bi omogućilo prilagođavanje emitera - uglavnom operatora termoelektrana- i građana na rast cijene električne energije. Pri tome bi se prikupljena sredstva koristila za finansiranje socijalnih komponenti energetske tranzicije, npr. socijalnog zbrinjavanja radnika koji ostanu bez posla i restrukturiranja rudarskih područja. Ako se socijalno ugrožene kategorije stanovništva zaštite programima smanjenja energetskog siromaštva, mislim da bi ostale kategorije stanovništva mogle podnijeti takav rast cijena struje.​”

VOA: Zašto vlasti u BiH odlažu ove procese?

KUŠLJUGIĆ: „To se obično pravda neminovnim poskupljenjem cijene električne energije. Istovremeno stalno se povećava iznos naknada za subvencije obnovljivih izvora energije, koji takođe povećavaju cijenu struje. Suština je da bh. vlasti štite izvoznike električne energije u EU. Pošto se od iduće godine u EU počinje implementirati veoma ambiciozan plan dekarbonizacije - Zeleni plan EU - čija osnova će biti smanjenje dozvoljenih količina emisija za alokaciju, očekuje se da će do 2030. godine cijena certifikata narasti na 90 (€/toni CO2). Stoga, EU zahtijeva od članica Energetske zajednice da uvedu adekvatan sistem 'oporezivanja' emisija CO2 i da se u konačnici priključe EU ETS. O takvom prijedlogu će se raspravljati na redovnom sastanku ministarskog vijeća Energetske zajednice krajem ove godine. BiH će kad-tad morati uvesti šemu oporezivanja emisija CO2. Na to se konačno i obavezala potpisivanjem Sofijske deklaracije u novembru 2020. godine. Realne procjene su da će se ETS šema uvesti do 2030. godine.”

VOA: Šta će se desiti zemljama koje u međuvremenu ne prihvate postepeno uvođenje šeme plaćanja za emisije CO2?

KUŠLJUGIĆ: „Od 2030. godine EU će uvesti posebnu tarifu na uvoz struje iz takvih zemalja, tzv. Carbon Border Adjusment Mechanism (CBAM). Ovu mjeru EU uvodi da bi u ravnopravan položaj dovela domaće elektrane, koje plaćaju taksu za CO2, i uvoznike struje, koji ne plaćaju ovu taksu. Znači, ili ćemo uvesti ETS i prikupljene pare koristiti za dekarbonizaciju u BiH ili će sredstva od CBAM tarife prilikom izvoza struje kao 'carine' ići na račune u EU.”

RiTE Gacko (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)
RiTE Gacko (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)

VOA: Kako će to uticati na trenutne projekte izgradnje termoelektrana u BiH?

KUŠLJUGIĆ: „Bilo koliki troškovi za emitovanje CO2, čine planirane, nove termoelektrane u BiH, ekonomski neisplativim. Ilustrativan primjer je sudbina termoelektrane Šoštanj (600 MW), koja je puštena u rad 2016. godine. Očekivani gubici ove elektrane do 2030. godine, zbog izuzetno visokih troškova za emisije CO2, iznose 870 miliona €. Zbog toga vlada Slovenija razmatra mogućnost zatvaranje ove termoelektrane do 2033. godine. Znači da će ova elektrana vjerovatno raditi manje od 15 godina. Slična sudbina čeka i trenutne planirane projekte u BiH, ako bilo koji od njih bude realizovan. A planirana je izgradnja 1050 MW novih termoelektrana.​”

VOA: Ko će platiti cijenu promašenih investicija?

KUŠLJUGIĆ: „Ako budemo imali 'naših' termoelektrana Šoštanj, cijenu promašenih investicija će naravno platiti privreda i građani. Stoga sam zagovornik da privreda i građani treba da traže od politike da predstavi plan ekonomskog oporavka nakon pandemije. Osim 'zelenog oporavka', koji podrazumijeva energetsku tranziciju, ne vidim drugi plan. Dakle, do nas je - do preduzetnika i građana.”

Aktivistička akcija povodom klimatskih pregovora u Parizu, Banja Luka 2015. godine (Foto: Centar za životnu sredinu)
Aktivistička akcija povodom klimatskih pregovora u Parizu, Banja Luka 2015. godine (Foto: Centar za životnu sredinu)

VOA: Koliko realno vremena ima BiH da bi izbjegla najcrnji scenario?

KUŠLJUGIĆ: „Proteklih pet godina, od potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi, potrošili smo na 'simulaciju' tranzicije. Niti jednu od reformi na koje smo se obavezali prema Energetskoj zajednici nismo u tom periodu proveli. Obaveze smo prihvatali znajući da ih nećemo realizovati. Puno je bilo i političkog prepucavanja. Vremena za odlaganje i odugovlačenje više nemamo. Trebamo pod hitno, ove godine, otvoriti javni dijalog o viziji razvoja energetike i usvojiti plan dekarbonizacije, koji je u skladu sa energetskim i klimatskim politikama EU. To je i obaveza koju smo preuzeli da ugradimo u Nacionalni energetski i klimatski plan, kao krovni dokument dekarbonizacije, čije usvajanje se očekuje krajem ove godine. Tek tada možemo računati na tehničku i finansijsku pomoć EU preko inicijative Zelena agenda za Zapadni Balkan, za čiju realizaciju su odvojena značajna sredstva u narednih sedam godina. U suprotnom, cijeli svijet, a posebno EU, ide u energetsku tranziciju, mi zaostajemo sa nesagledivim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Da bismo izbjegli ovaj crni scenarij moramo djelovati odmah.”

VOA: EU, ipak, nikog neće „vući za rukav”. Koliku štetu će odlaganje ovih procese nanijeti BiH?

Mi se nalazimo na peronu gdje i posljednji vagon nove tehnološke revolucije, čija komponenta je i dekarbonizacija, prolazi pored nas.
Mirza Kušljugić


KUŠLJUGIĆ: „Situacija kada ne možete racionalno upravljati promjenama i kada se problemi kaskadno nižu se naziva 'savršena oluja'. Primjeri scenarija savršene oluje su: propadanje Aluminija Mostar i trenutni problemi u rudnicima uglja u Federaciji BiH. Od BiH se to očekuje, jer je potpisala Pariški klimatski sporazum i Sofijsku deklaraciju. Ali nametanja sigurno neće biti.​”

VOA: Kakve su Vaše projekcije kada su u pitanju naredne decenije?

KUŠLJUGIĆ: „U godinama koje dolaze očekuju nas veliki problemi. A kada govorite o decenijama koje dolaze, u tom slučaju, kako reče jedan vaš kolega nakon nedavnog intervjua sa mnom: 'Neka posljednji koji izađe ugasi svjetlo. Ako svjetla bude!'. I ne treba zaboraviti da vas niko ne može spriječiti da budete siromašni, ako vi to hoćete!”

Ćamil Duraković smijenjen za pozicije predsjednika Skupštine Opštine Srebrenica

Ćamil Duraković

Na mjesto smijenjenog predsjednika Skupštine Opštine Srebrenica Ćamila Durakovića u četvrtak, 16. septembra, glasovima 15 odbornika iz reda srpskog naroda izabran je Salko Tursunović.

Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Duraković, kojeg su smijenili odbornici iz reda srpskog naroda zato što je podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv novinara Radio-televizije Repubike Srpske (RTRS) zbog negiranja genocida.

Duraković je rekao da je Tursunović izabran nakon što je istupio iz kluba Bošnjaka.

Tursunović je izabran unatoč tome što je Duraković ranije izjavio da klub Bošnjaka neće predlagati novog kandidata za ovu poziciju.

„Očito se nekome jako žuri da destabilizuje političku situaciju. Što se tiče nas Bošnjaka mi nećemo nastaviti rad”, kazao je prije glasanja Duraković i potcrtao da pozicija predsjednika pripada Bošnjacima.

Mladen Grujičić, načelnik Opštine Srebrenica, izjavio je poslije sjednice da će pozvati sve bošnjačke odbornike da se vrate u Skupštinu.

Kazao je da je pokušao razgovarati o novom kandidatu sa odbornicima iz reda Bošnjaka, ali da razgovori „nisu urodili plodom“.

Kako je rekao, pokušaj ponovne kandidature Durakovića, mogao bi samo izazvati probleme.

Duraković je podnio krivičnu prijavu krajem jula protiv novinara RTRS Branimira Đuričića zbog, kako je naveo, poricanja genocida u Srebrenici.

”Osumnjičeni je na Twitter profilu svjesno i namjerno napisao objavu u kojoj se navodi: 'Od danas je i formalno na snazi Zakon o negiranju genocida u Srebrenici. Kazna zatvora do pet godina zatvora. Uz iskreno uvažavanje bošnjačkih stradalnika u Srebrenici, kao potomak žrtava istinskog, jasenovačkog genocida i borac za slobodu izražavanja kažem u Srebrenici nije bilo genocida'”, kazao je Duraković za Radio Slobodna Evropa (RSE) krajem jula.

Prethodno su bošnjački odbornici u Skupštini opštine Srebrenica u četvrtak, 16. septembra, napustili su sjednicu na kojoj je jedna od tačaka dnevnog reda smjena Ćamila Durakovića sa pozicije predsjedavajućeg Skupštine. Razlog napuštanja je što nijedan njihov prijedlog dopune dnevnog reda nije prihvaćen.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik je izjavio u Banjaluci 30. jula da će već u septembru tražiti smjenu Ćamila Durakovića sa pozicije predsjednika Skupštine Opštine zbog njegove krivične prijave protiv novinara Radio-televizije Republike Srpske.

„To je dogovoreno jučer (četvrtak, 29. jula) i zaključeno da na prvoj narednoj sjednici, nakon ljetne pauze, prva tačka bude smjena Ćamila Durakovića”, kazao je Dodik.

Dvadeset osmog jula stupile su na snagu dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula.

Dopune Krivičnog zakona BiH je 23. jula nametnuo visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko.

Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.

Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Udruženje novinara Republike Srpske (RS) pozvalo je 28. jula sve svoje članove, cjelokupnu novinarsku zajednicu u RS-u, ali i u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Federaciji BiH, da bez straha od povratka verbalnog delikta nastave da izvještavaju o svim pojavama u društvu po svojoj savjesti i uz primjenu profesionalnih standarda.

Skupštinu Opštine Srebrenica čini 21 vijećnik. Bošnjaci imaju šest mandata, a Srbi 15 mandata.

Predstavnici srebreničkih Bošnjaka su prihvatiti šest mandata koje su osvojili na izborima u Srebrenici, iako su bojkotovali ponovljene izbore održane 21. februara.

Sa liste "Moja adresa: Srebrenica", koju čine Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za BiH (SBiH), Savez za bolju budućnosti, Pokret demokratske akcije izabrano je pet odbornika, a s liste Demokratske fronte (DF)- Građanskog saveza izabran je jedan odbornik.

U Skupštinu su tako ušli Ćamil Duraković, Hamdija Fejzić, Salko Tursunović, Zulfo Salihović i Almir Dudić i Dželaludina Nukić.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG