1963. godine oko 250 000 ljudi je umarširalo u Washington zahtjevajući rasnu jednakost i slobodu. U to vrijeme, bili su to najveći protesti u američkoj povijesti.
Tijekom protesta lider pokreta za ljudska prava Martin Luther King je održao svoj znameniti govor o rasnoj harmoniji "Ja imam san.." .
Aktivista za ljudska prava Philip Randolph je bio organizator marša. Randolph i King su među desetinama lidera pokreta za ljudska prava koji su predstavljeni na novoj izložbi Nacionalne galerije portreta u Washingtonu.
Na postavci je izloženo 40 slika, fotografija i skulptura ključnih likova 19. i 20. stoljeća, koji su se borili za prava Afro-Amerikanaca, žena, Indijanaca, homoseksualaca i invalida.
Na izložbi se mogu vidjeti fotografije borca protiv ropstva Fredericka Douglasa, odgajatelja Bookera T. Washingtona, koji se digao iz ropstva i postao jednim do najvažnijih vođa Afro-Amerikanaca toga vremena.
Sociolog i povjesničar W.E.B. Du Bois, najpoznatiji je po svojoj inovativnoj knjizi Duše crnaca, u kojoj je opisao kako je bilo biti crnac početkom 20. stoljeća. Knjigu još uvijek čitaju studenti, crnci i bijelci, diljem Amerike.
Sidney Hart je viši povjesničar Nacionalne galerije portreta. On kaže da za razliku od Bookera Washingtona koji je zagovarao bolji tretman prema crncima, Du Bois je tražio pod hitno da se crncima daju civilna i politička prava.
"Ova dva čovjeka predstavljaju dvije različite grane afro-američke borbe za građanska prava. Obojica su važne ličnosti: Du Bois, Washingtonjanin, rođen kao rob, koji se sam uzdigao do školovanja na Harvardu. Htjeli smo obje strane polova građanskih prava na izložbi."
Rosa Parks je također predstavljena na izložbi. Ona je 1955. uhićena jer je u autobusu odbila ustati bijelcu u gradu Montgomery, u Alabami. Događaj je izazvao bojkot gradskog prijevoznog sustava. Sljedeće godine je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitom segregaciju u autobusima.
Cesar Chavez, meksičko-američki radnik na farmi, je poveo seriju protesta 60-ih godina prošlog vijeka protiv lošeg tretiranja radnika migranata. On je suosnivač organizacije Ujedinjenih farmerskih radnika, koja je povela nacionalni bojkot berača grožđa kako bi se unaprijedili radni uvjeti tih radnika.
Chavez i njegova partnerica Dolores Huerta su predstavljeni zajedno sa njihovim istaknutim aktivistima.
U indijanskom pokretu, Leonard Crowdog se smatra duhovnim vođom. On je također predstavljen u galeriji. Frank Goodyear, kustos za fotografije, kaže da Crowdog ne samo da je promovirao demonstracije za prava Indijanaca, nego je poticao taj narod da se vrati svojoj tradiciji.
"On je isticao koliko je važno da se Indijanci prisjete svog kulturnog nasljedstva, tradicija i da nađu snagu u povijesti.", kaže Goodyear.
Žene u Americi su dobile pravo na glasanje 1920. godine. Lucretia Mott, Elizabeth Cady Stanton, Susan B. Anthony i Carrie Chapman Catt su vodile borbu.
Zahvaljujući njihovoj borbi usvojen je 19. Amandman američkog ustava, koji ženama garantira pravo na glasanje.
Heroji predstavljeni na izložbi su se snažno borili za pravdu i jednakost svojih sugrađana Amerikanaca.Pamte se ne samo zbog borbi koje su dobili nego i za buduće borbe koje se tek trebaju dobiti.
