Tim naučnika je početkom avgusta ove godine objavio rad u Nature cell Biology o intermitentnom (intervalnom) postu. Ovaj post je način ishrane koji se zasniva na naizmjeničnom periodu posta i jela. Zbog perioda gladovanja, u organizmu se događaju metabolički i genetički procesi koji imaju neke povoljne učinke. Zato naučnici pokušavaju bolje shvatiti mehanizme intervalnog posta na molekularnom i genetičkom nivou.
U imenima članova tima nalaze se i dr. Jasna Friščić, te dr. Jelena Tadić, obje iz BiH. Friščić je rođena u Banjoj Luci, završila osnovne i master studije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjoj Luci i Sarajevu, a doktorirala u Njemačkoj. Trenutno radi kao istraživač na Univerzitetskoj klinici Schleswig-Holstein u Lübecku.
Dr. Jelena Tadić, doktorirala je u Gracu radeći na istraživanju Alzhajmerove bolesti. Njen rad je objavljen u „EMBO Molecular Medicine” i nagrađen Young Investigator Award priznanjem.
Zanimljivost je da su se Jasna i Jelena znale od prije, iz osnovne škole, a sticaj okolnosti i nauka su ih spojila u ovom naučnom radu.
Inače, rad je rezultat timskog rada od preko 50 naučnika iz 6 različitih država i preko 30 instituta.
Splet okolnosti i poznanstava doveo do saradnje
„Moja motivacija za istraživanje i rad na temi intervalnog posta bila je visoka od samog početka, s obzirom na to da se radi o izuzetno zanimljivoj i još uvijek nedovoljno istraženoj oblasti, koja je bliska i primjenjiva u svakodnevnom životu. Saznanje da poznajem pojedince iz djetinjstva i osnovne škole u Banjoj Luci koji su uključeni u ovo istraživanje dodatno je osnažilo moju motivaciju”, kazala je dr. Jasna Friščić.
Poseban poticaj, kako kaže, dobila je kada je naišla na publikaciju iz 2019. godine, gdje je prvi autor bio dr. Slaven Štekovic. U ovoj studije je bila uključena i dr. Jelena Tadić, te je kroz ovaj rad na kraju došlo i do saradnje s dr. Friščić
„Dok se naše istraživanje fokusira na značaj intervalnog posta u kontekstu oboljenja, njihovo istraživanje pristupilo je temi s druge strane, ističući značaj u unapređenju fizioloških i molekularnih markera kod zdravih osoba, kao i dugovječnosti. Ova otkrića su me inspirisala i dodatno usmjerila u daljnjem radu, jer su ukazala na širok i značajan potencijal ove teme”, dodala je Friščić.
Saradnja sa timom iz Graca bila je ključna za uspjeh studije.
„Radili smo kao dobro uigran tim, s čestim i kvalitetnim naučnim diskusijama”, objašnjava ona.
Ova saradnja se ne završava na trenutnom istraživanju, već nastavljaju zajednički rad na istraživanju uticaja intervalnog posta na metaboličke procese na ćelijskom nivou, posebno u kontekstu upalnih procesa.
Sistem ćelijske reciklaže: autofagija
Jedan od najznačajnijih nalaza studije jeste rasvjetljavanje mehanizma kojim intervalni post pospješuje autofagiju.
Dr. Tadić je istakla kako se prvoj studiji, pod vođstvom dr. Slavena Štekovica i dr Sebastiana Hofera, pokazalo da post ima pozitivan efekat na fiziološke markere kod ljudi.
„U drugoj studiji dokazali smo da je post usko povezan s proizvodnjom jednog metabolita, spermidina, u tijelu, koji je u stanju da aktivira proces reciklaže u ćelijama, poznat kao autofagija. Ovo saznanje postavlja temelje za dalji rad u geronauci s ciljem produženja našeg zdravog života”, objasnila je dr. Tadić.
„Tokom kalorijske restrikcije ili posta dolazi do povećanja nivoa poliamina spermidina, koji zatim aktivira transkripcioni faktor eIF5A, što dalje podstiče autofagiju. Kada je narušen put sinteze poliamina, svi pozitivni kardioprotektivni i antireumatski efekti posta se poništavaju”, pojašnjava Friščić, dodajući da su na ovaj način otvorili vrata daljim istraživanjima potencijalne upotrebe spermidina u terapijske svrhe, posebno u liječenju hroničnih inflamatornih bolesti.
Dr. Jasna Friščić za kraj naglašava da postoji još mnogo neistraženih aspekata u ovoj oblasti, uključujući uticaj na crijevni mikrobiom, te da vjeruje kako će tek godine pred nama otkriti puni potencijal modifikovanja prehrambenih strategija.
