Anita Đonlić, porijeklom iz Maglaja, je naučnica koja je za svoj rad , pručavanje razlika izmedju zdravih ćelija i ćelija raka, dobila niz prestižnih priznanja i nagrada. Ona je trenutno na prestižnom Univerzitetu Princeton u Sjedinjenim Državama, na postdoktorskim studijama.
„Moja trenutna pozicija na Princetonu se smatra prijelaznim periodom koji se preporučuje znanstvenicima koji žele jednog dana imati vlastiti istraživački laboratorij. Takva pozicija bi mi trebala pomoći da steknem dodatno znanje i vještine koje se razlikuju od onih koje sam stekla tokom doktorskih studija. U mom slučaju, to znači da sam željela proširiti ono što sam učila o biomolekulama u epruveti na učenje o biomolekulama u njihovom prirodnom okruženju, ljudskoj ćeliji. Konkretno, želim razumjeti kako se klasa molekula zvana RNK ponaša drugačije u zdravim i kancerogenim ćelijama”, kazala je dr. Đonlić.
Ona se bavi istraživanjem kondenzata nukleinskih kiselina u živim ćelijama, a ovaj rad ima značaj u razvoju potencijalnih aplikacije u biomedicini.
„Mnogo truda u istraživanju raka posvećen je otkrivanju procesa i biomolekula koji se razlikuju u kancerogenim i zdravim stanicama. To bi pomoglo u razvoju boljih lijekova za liječenje raka bez utjecaja na normalne fiziološke funkcije, jer bi bilo moguće ciljati i ubijati samo kancerogene ćelije bez uticaja na zdrave ćelije. Jedna vrsta ćelijskih organela, kondenzati, u kancerogenim ćelijama izgledaju puno veći i brojniji pod mikroskopom u usporedbi sa zdravim ćelijama. Moja želja je da razumijem kako RNK molekule u tim kondenzatima doprinose uočenim razlikama pod mikroskopom, te razviti lijekove koji ciljaju te kancerogene procese i molekule”, istakla je Đonlić.
Belma Kalamujić Stroil je naučna saradnica na Univerzitetu u Sarajevu i radi pri Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Jedna je od istraživačica koja učestvuje u COST akciji G-BiKE, gdje je voditeljica radne grupe „Diseminacija znanja”. G-BiKE i ova grupa su interdisciplinarna mreža istraživača i praktičara iz Evrope i šire, s više od 120 učesnika iz 42 zemlje.
Ima za cilj da osigura okvir za procjenu, praćenje i upravljanje genetičkom raznolikošću kako bi se održala otpornost i adaptivni potencijal divljih i uzgojnih populacija. Pored toga, misija G-BiKE je pomoći naučnicima i praktičarima širom EU da integrišu znanja iz oblasti genetke i evolucije u politike konzervacije prirode.
Kruna napora ove grupe desila se na nedavnom COP15 skupu u Montrealu kada je usvojena novi Globalni okvir za biodiverzitet, (GBF). Ovaj dokument osnovni je okvir jednog od glavnih globalnih mehanizama za očuvanje biodiverziteta - Konvencije o biološkoj raznolikosti, međunarodnog ugovora kojeg potpisuju gotovo sve zemlje svijeta.
„Nedavna istraživanja sugeriraju da je genetički diverzitet unutar IUCN ugroženih vrsta opao, u prosjeku, za 9 do 33% u posljednjih nekoliko decenija. Populacijska genetička teorija u kombinaciji s Living Planet Index predviđa da, osim ako se ne preduzmu intervencije da se zaustavi i preokrene smanjenje populacija vrsta, populacije mogu na kraju izgubiti u prosjeku 19 do 66% svoje genetičke raznolikosti”, kazala je dr. Kalamujić Stroil.
Gubitak genetičke raznolikosti nosi posljedice za sve vrste, uključujući određivanje stope reprodukcije i preživljavanja jedinki, ranjivost na klimatske promjene i rizik od izumiranja vrsta. Otpornost na sve intenzivnije promjene klimatskih uslova te otpornost na štetočine i bolesti počiva upravo na visokom genetičkom diverzitetu.
„Mi imamo sreću da živimo u zemlji koja se nalazi u srcu jednog od evropskih žarišta biodiverziteta i razmaženo smo naviknuti na sve blagodati koje proizlaze iz te biološke raznolikosti. Ali vidimo da ako nastavimo s nemarnim odnosom ni te blagodati neće biti dovijeka”, dodala je Kalamujić-Stroil.
Najcitiraniji rad u dosadašnjoj karijeri dr. Kalamujić-Stroil potekao iz saradnje u COST akciji DNAqua-Net, a za rad objavljen u sklopu saradnje G-BiKE je prošle godine dobila i federalnu nagradu za nauku iz oblasti prirodnih nauka. Rad koji je objavila s koleginicama iz Ocean4Biotech akcije dobio je status „Urednikov izbor” u časopisu Marine Drugs.
Na pitanje koliko se naučni rad razlikuje u BiH i u SAD, Anita Đonlić odgovara: „S obzirom da sam većinu svog istraživačkog obrazovanja i iskustva stekla u SAD-u, teško je usporediti naučni rad ovdje i u BiH. Ono što znam je da istraživanja kojima se ja bavim zahtijevaju mnogo novca i infrastrukturu koju čak i neke američke institucije nemaju.”
„Zapamtite da su neuspjesi normalni i nemojte gubiti nadu kada ne dobijete ono što želite – moja dostignuća možda zvuče impresivno, ali lista nagrada koje nisam dobila je mnogo, mnogo duža od onih koje jesam. Za žene u STEM poljima, okružite se ljudima koji vas bodre i podržavaju. Biti manjina u svijetu nauke je teško, ali uz odlučnost i pravi sistem podrške, možete prevladati bilo koju prepreku”, poručila je dr. Anita Đonlić.
Nemaju svi mogućnost da svoj rad proširuju i usavršavaju na najprestižnijimj svjetskim univerzitetima, medjutim, mlade znanstvene umove to ne smije obeshrabriti.
Stoga Kalamujić Stroil zaključuje: „Imala sam sreću da su predsjedavajući COST akcija čiji sam bila dio, ne samo sjajni naučnici, već i sjajni ljudi, veoma otvoreni i spremni na pružanje prilika dobrim idejama i uloženom trudu, bez obzira iz koliko male zemlje dolazite. U našem je mentalitetu da imamo nekakvu zadršku prema vlastitom kvalitetu, nekakav osjećaj da nismo dovoljno dobri, ali mi itekako imamo šta za ponuditi i ljudi to prepoznaju. Po meni, COST akcija je idealan početak za naše mlade istraživače jer pruža odličnu priliku da se stavite na evropsku istraživačku mapu. Program posebno podržava mlade naučnice iz Evrope, snažno potencirajući rodnu zastupljenost. A sve ostalo zavisi od vašeg rada i malo sreće.”
