Sastanak će se održati u glavnom gradu Litvanije Viljnusu, samo 35 kilometara od granice Prigožinove nove baze. To naglašava hitnost potrebe da se ojača istočni bok Alijanse i poveća potrošnja za odbranu.
Još uvijek nije jasno koliko će se pripadnika Prigožinove plaćeničke vojske pridružiti njemu u Bjelorusiji, ali pomisao da će postaviti kamp samo nekoliko sati vožnje uznemirava baltičke države Litvaniju i Letoniju, kao i u Poljsku - zemlje koje dijele kopnenu granicu sa Bjelorusijom.
Litvanija i Letonija brzo su pozvale članice NATO-a da pojačaju svoju odbranu, i ukazale na brzinu kojom su snage Wagnera napredovale prema Moskvi.
"Granice naših zemalja udaljene su samo po nekoliko stotina kilometara od te aktivnosti, tako da bi im moglo biti potrebno osam do 10 sati da se iznenada pojave negdje u Bjelorusiji, blizu Litvanije", rekao je u utorak litvanski ministar spoljnih poslova Gabrijelius Landsbergis.
Odmah su otpočele aktivnosti na jačanju odbrane. Njemačka je u ponedjeljak saopštila da će trajno stacionirati vojnu brigadu od 4.000 vojnika u Litvaniji, što je Vilnjus zahtijevao od početka ruske invazije na Ukrajinu. Do ustanka Wagnera, Berlin je bio voljan samo privremeno da rasporedi svoje trupe u Litvaniji.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u utorak da je prerano govoriti šta bi prisustvo Wagnera u Bjelorusiji moglo da znači za Alijansu, ali je obećao da će NATO zaštititi "svakog saveznika, svaki pedalj teritorije NATO" od prijetnji iz "Moskve ili Minska".
Efekti poteza Wagnera također potkrijepljuju argumente NATO da treba povećati izdatke za odbranu. Ranije ovog mjeseca, Stoltenberg je ponovio da je potrebno da svaka članica Alijanse odvoji najmanje dva odsto svog BDP-a za odbranu, što je dugogodišnji cilj NATO-a.
Izvještaj NATO-a objavljen u martu pokazuje da je potrošnja na odbranu u cijeloj Alijansi porasla za 2,2 odsto od 2021-22. i da je samo sedam od 30 država članica NATO u 2022. godini ispunilo cilj potrošnje od dva odsto – Sjedinjene Države, Estonija, Grčka, Letonija, Litvanija, Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
"Nestabilnost Rusije"
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden rekao je u srijedu da vjeruje da je Putin "apsolutno" oslabljen unutar svoje zemlje nakon sukoba sa Prigožinom, ali da je "teško reći" u kojoj mjeri.
Čim se dogodio haos u Rusiji, Biden je rekao da je uputio svoj tim za nacionalnu bezbjednost da se pripremi za "niz scenarija" i sazvao video konferenciju sa saveznicima iz NATO.
"Morali smo da budemo sigurni da Putinu ne damo izgovor da za to okrivi Zapad ili da okrivi NATO", rekao je Biden u ponedjeljak. "Jasno smo stavili do znanja da nismo umiješani. Nismo imali ništa s tim. Ovo je bio dio borbe unutar ruskog sistema."
Međutim, jasno je da će u Vilnjusu Biden i lideri NATO-a morati da se pozabave pitanjima šire prijetnje koju predstavljaju Rusija i njen saveznik Bjelorusija.
"Prešli smo od razmišljanja o Ukrajini kao o pomalo izolovanom sukobu do ponovnog razmišljanja o tome da NATO ima ovu nevjerovatno dugu granicu, hiljadama milja, sve duž Finske, Estonije, Letonije, Litvanije", rekla je Kristine Berzina, generalna direktorica njemačkog Marshallovog Fonda Sjever (GMF) i jedna od liderki GMF-ove Transatlantske inicijative za Rusiju.
"I Poljsku, zbog Kalinjingrada", rekla je ona za Glas Amerike, misleći na rusku enklavu u sendviču između Poljske i Litvanije gdje je Moskva stacionirala hiljade vojnika.
"Da li je Rusija nestabilna? Šta se dešava sa nuklearnim arsenalom ako Rusija bude nestabilna? Šta se dešava ako na vlast u Rusiji dođe neko ko je ratoborniji od Putina, a možda i manje predvidljiv? To su pitanja na koja sam NATO treba da odgovori", dodala je Berzina.
Zabrinutost zbog ruske nestabilnosti stara je decenijama, rekao je Michael McFaul, bivši američki ambasador u Rusiji, koji je sada direktor Instituta za međunarodne studije Freeman Spogli na Univerzitetu Stanford.
"Rusija ima nuklearno oružje i mi ne želimo da to nuklearno oružje dođe u ruke neodgovornih ljudi", rekao je on za Glas Amerike.
Diplomatski kraj
McFaul tvrdi da bi, pošto je pokušaj pobune vojnika Wagnera izazvan Putinovom invazijom na Ukrajinu, lideri zabrinuti zbog ruske nestabilnosti imali korist da pronađu diplomatski kraj prije nego kasnije.
"Bilo da ste predsjednik Bajden, ili Xi Jinping u Kini, mislim da je ovo vrijeme da se izvrši veći pritisak na gospodina Putina da okonča svoj rat u Ukrajini", rekao je on. "Jer što duže taj rat traje, veća je vjerovatnoća da ćemo vidjeti buduću nestabilnost unutar Rusije".
Zvaničnici administracije dugo su naglašavali da je način za okončanje sukoba jačanje ukrajinskih borbenih sposobnosti kako bi se ojačala pozicija Kijeva za pregovaračkim stolom.
Najveća prepreka postizanju diplomatskog rješenja za "pravedan i trajni mir" je Putinovo uvjerenje da može duže izdržati od Ukrajine i NATO, rekao je državni sekretar Antony Blinken tokom skupa u istraživačkom centru Savjeta za spoljne poslove u srijedu.
"Što više budemo u mogućnosti da ga razuvjerimo od te ideje, veća je vjerovatnoća da će u nekom trenutku doći za sto", rekao je Blinken.
Dok se lideri NATO-a sastaju u Viljnusu kako bi se pozabavili zabrinutošću oko Wagnera, oni takođe moraju da odluče o vrsti bezbjednosnih garancija koje će pružiti Kijevu. U srijedu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahtijevao da se razjasni budućnost njegove zemlje u alijansi tokom samita.
"Tokom rata ne možemo da postanemo članica NATO, ali moramo biti uvjereni da ćemo poslije rata biti", rekao je on. "I upravo to je signal koji želimo da dobijemo, da će Ukrajina poslije rata biti članica NATO."
