Biden je, prenosi Reuters, lako je pobijedio u Missouriju i Mississippiju, a iznenađenje je bila pobjeda u Michiganu - državi koja je u trci u utorak donosila najviše delegata.
Preliminarni rezultati pokazuju da bi Biden mogao da ima ukupno 731 delagata, a Sanders 593, prenosi Reuters. Ta prednost je velika, ali nije nedostižna s obzirom na to da se glasanje nastavlja do jula, a do kraja marta će glasati dvije trećine država. Ukupan broj delegata je 4.000, a za predsjedničku nominaciju je potreban 1.991 glas.
Sa mitinga u Philadelphiji Biden je zahvalio Sandersu i njegovim pristalicama na "energiji i strasti" i pozvao na jedinstvo unutar stranke.
"Imamo zajednički cilj, a to je da pobijedimo Donalda Trumpa", rekao je Biden i pomenuo svoje nekadašnje rivale koji su ga podržali i odustali od trke - senatorke Kamalu Harris i Amy Klobuchar, i bivšeg gradonačelnika South Benda Petea Buttigiega.
Senator Berni Sanders vratio se u utorak uveče u svoju državu Vermont i nije se obratio javnosti - što odstupa od njegove prakse. Reuters piše da bi poraz u Michiganu mogao dodatno da pritisne Sandersa da razmotri odustajanje od dalje trke za predsjedničku nominaciju demokrata.
Do “super utorka” kada je glasalo 14 država, senator iz Vermonta bio je u prednosti u odnosu na bivšeg potpredsjednika.
Zašto je Biden pobjednik “velikog utorka”?
Prema analizi agencije Reuters, ima pet mogućih razloga za to.
Prvi je razlika među polovima. Biden je dobio više glasova žena, posebno u Michiganu. Bivši potpredsjednik stoji dobro među Afroamerikancima, a pokazalo se da osim afroameričkih žena, za njega glasaju i bjelkinje – fakultetski obrazovane i one bez diplome.
Drugi razlog su glasovi radničke klase koji nisu išli u prilog Sandersu koliko se očekivalo. U Michiganu, u kojem ima mnogo fabrika, se projektovalo da će Sandersova antikorporativna retorika privući radnike bijelce, ali pokazalo se da je maltene jednak broj glasova te grupe dobio Biden.
Michael Ceraso, član Sandersove kampanje 2016. godine, kaže da poruka senatora iz Vermonta ovoga puta nije dobro primljena jer se na “ovim izborima glasa srcem, a ne glavom, a Biden je srce”.
Treći mogući razlog su glasači iz predgrađa koji su Bidenu omogućili dobar rezultat – mnogo bolji nego što je imala Hillary Clinton 2016. U odnosu na 2016. glasalo je pola miliona ljudi više, što je Bidenu išlo u prilog. Iako se projektovalo da će Sanders motivisati mlađe glasače da izađu na izbore, njihov odziv bio je ispod očekivanog.
Na ove izbore uticao je i koronavirus. Naime, pokazalo se da su u državi Washington, koja je najteže u Americi pogođena novim virusom, glasači zabrinuti zbog epidemije kao svoj izbor navodili Bidena. U Michiganu su birači na pitanje ko bi bolje upravljao krizom u slučaju epidemije odgovorili – Biden.
I konačno, faktor je bio i to ko može da ujedini zemlju. Reuters piše da se Bernie Sanders, koji sebe opisuje kao demokratskog socijalistu, imao problem da privuče glasače koji mu nisu ideološki bliski.
Prema predizbornim istraživanjima, samo oni glasači koji su sebe opisali kao “veoma liberalne” opredelili su se za Sandersa, dok su oni koji su se definisali kao “djelimično liberalni” u velikoj meri podržavali Bidena. Za one čiji je prioritet bio “ujedinjavanje zemlje” - izbor je bio takođe Joe Biden.
