Linkovi

Demografska kriza u Kini: Populacija opada prvi put od 1961.


Kina populacija
Kina populacija

Stanovništvo Kine opalo je prošle godine prvi put u šest decenija, što je istorijski preokret za koji se očekuje da će označiti početak dugog perioda pada broja njenih građana sa dubokim implikacijama na njenu ekonomiju i svijet.

Pad, najveći od 1961. godine, posljednje godine velike gladi u Kini, također daje težinu predviđanjima da će Indija ove godine postati najmnogoljudnija nacija svijeta.

Stanovništvo Kine smanjilo se za otprilike 850.000 na 1,41175 milijardi na kraju 2022. godine, saopštio je Nacionalni statistički biro te zemlje.

Dugoročno, stručnjaci UN-a smatraju da će se stanovništvo Kine smanjiti za 109 miliona do 2050. godine, što je više nego trostruko u odnosu na njihovu prethodnu prognozu za 2019.

To je dovelo do toga da domaći demografi žale da će Kina ostarjeti prije nego što se obogati, usporavajući ekonomiju kako prihodi padaju i državni dug raste zbog rastućih troškova zdravstva i socijalne skrbi.

"Kineski demografski i ekonomski izgledi su mnogo mračniji nego što se očekivalo. Kina će morati prilagoditi svoju socijalnu, ekonomsku, odbrambenu i vanjsku politiku", rekao je demograf Yi Fuxian.

Dodao je da bi smanjenje radne snage u zemlji i pad u proizvodnji dodatno pogoršali visoke cijene i visoku inflaciju u Sjedinjenim Državama i Evropi.

Kang Yi, šef nacionalnog statističkog biroa, rekao je novinarima da ljudi ne bi trebali brinuti o padu stanovništva jer "ukupna ponuda radne snage i dalje premašuje potražnju".

Stopa nataliteta u Kini prošle godine iznosila je samo 6,77 rođenih na 1.000 ljudi, što je pad u odnosu na stopu od 7,52 rođenih u 2021. i predstavlja najnižu stopu nataliteta u istoriji.

Broj kineskih žena u fertilnoj dobi, koje vlada definiše kao između 25 i 35 godina, pao je za oko 4 miliona, rekao je Kang.

Stopa smrtnosti, najveća je od 1974. Tokom Kulturne revolucije, iznosila je 7,37 smrtnih slučajeva na 1.000 ljudi, u poređenju sa stopom od 7,18 umrlih u 2021.

UTICAJ POLITIKE JEDNOG DJETETA

Veći dio demografskog pada rezultat je kineske politike jednog djeteta nametnute između 1980. i 2015. godine, kao i visokih troškova obrazovanja zbog kojih su mnogi Kinezi odbili imati više od jednog djeteta ili ga uopće imati.

Podaci su bili glavna tema na kineskim društvenim mrežama nakon što su brojke objavljene u utorak. Jedan hashtag, "#Da li je zaista važno imati potomstvo?" imao stotine miliona pogodaka.

„Osnovni razlog zašto žene ne žele da imaju djecu ne leži u njima samima, već u neuspjehu društva i muškaraca da preuzmu odgovornost za podizanje dece. Za žene koje rađaju to dovodi do ozbiljnog pada kvaliteta života i duhovnog života", objavio je jedan korisnik mreže sa korisničkim imenom Joyful Ned.

Stroga kineska politika nulte COVID-19 koja je bila na snazi tri godine nanijela je dodatnu štetu demografskim izgledima zemlje, rekli su stručnjaci za stanovništvo.

Lokalne samouprave su od 2021. godine uvodile mjere za podsticanje ljudi da rađaju više beba, uključujući porezne olakšice, duže porodiljsko odsustvo i stambene subvencije. Predsjednik Xi Jinping je također rekao u oktobru da će vlada donijeti daljnje politike podrške.

Dosadašnje mjere, međutim, malo su učinile da se zaustavi dugoročni trend.

Internetska pretraga dječjih kolica na kineskom pretraživaču Baidu 2022. godine pala je za 17% i smanjena je za 41% od 2018. godine, dok su pretrage za bočicama za bebe smanjene za više od trećine od 2018. Nasuprot tome, pretraživanja domova za starije osobe su prošle godine osmostruko porasle.

Obrnuto se događa u Indiji, gdje Google Trends pokazuje porast od 15% u pretraživanju flašica za bebe u 2022. godini, dok su se pretrage za krevetićima povećale skoro pet puta.

XS
SM
MD
LG