Rezultati ovogodišnjeg popisa stanovništva Sjedinjenih Država ukazuju na trendove koji bi mogli pogodovati Republikanskoj stranci. Naime, u saveznim državama na sjeveroistoku Amerike, kao i na Srednjem zapadu, postupno je sve manje stanovništva. Amerikanci se – kako se čini – sve više sele na Jug i Zapad, regije koje su tradicionalno uporišta republikanaca.
Popis stanovništva u Sjedinjenim se Državama provodi svakih deset godina. Jedna od svrha popisa je i dokumentirati demografske promjene na razini saveznih država. Na temelju njih 'prekrajaju' se i izborni okruzi. Savezne države u kojima je stanovništvo raslo dobivaju nova mjesta u Kongresu. One s manje stanovništva – gube ih.
Svaka savezna država ima po dva senatora, bez obzira na njezinu veličinu. No, mjesta u Zastupničkom domu – koji ima 435 članova – dijele se razmjerno prema napučenosti pojedine države. Tako Kalifornija ima 53 mjesta u Zastupničkom domu, a Wyoming samo jedno.
Kakvu ulogu u svemu tome ima popis stanovništva objašnjava demograf William Frey iz Instituta Brookings u Washingtonu: "Poanta je u tome da se prebroje stanovnici svih država, tako da svaka od njih dobije manje-više razmjeran broj mjesta u Zastupničkom domu."
Popis stanovništva, proveden ljetos, pokazuje da se nastavlja trend 'seljenja' s američkog sjeveroistoka i Srednjeg zapada prema Jugu i Zapadu zemlje. Zbog tih demografskih promjena, čak će 18 saveznih država od sada imati drugačiji broj svojih zastupnika u Kongresu – ili manji ili veći, ovisno o promjeni u broju stanovnika.
Teksas će dobiti četiri nova izborna okruga i četvoricu dodatnih članova Zastupničkog doma. Florida će dobiti dva nova zastupnika, a po jednog će dobiti Arizona, Georgija, Nevada, Južna Carolina i Utah. U svim tim državama dominira Republikanska stranka, dok su u saveznim državama koje 'gube' stanovnike jači demokrati.
Amy Walter, politička analitičarka televizijske mreže ABC komentira ove promjene: "Neki smatraju da bi, prema ovome, republikanci mogli dobiti deset ili više novih mjesta u Zastupničkom domu."
Uvođenje novih izbornih okruga, odnosno prekrajanje postojećih, u nadležnosti je lokalnih zakonodavnih tijela u saveznim državama i njihovih guvernera. A na Jugu i Zapadu Amerike republikanci su glavnom na vlasti na lokalnoj razini.
Demografske promjene vjerojatno će utjecati i na sastav tzv. elektorskog koledža, koji – prema američkom ustavu – izabire predsjednika države, a u skladu s rezultatom glasanja u svakoj od saveznih država. Svaka od njih u tom tijelu ima onoliko članova koliko ih ima u Senatu i Zastupničkom domu Kongresa.
O tome je na kanalu C-SPAN nedavno govorio Tim Storey iz Nacionalne udruge lokalnih zakonodavnih tijela: "Podaci iz popisa stanovništva ne određuju samo broj predstavnika u Zastupničkom domu, već i u elektorskom koledžu. Zbog toga, popis stanovništva iz ove godine utjecat će i na predsjedničke izbore 2012."
Prema popisu, glavni uzrok rasta stanovništva na Jugu i Zapadu je ne samo seljenje iz drugih krajeva Amerike, već i velika nazočnost hispanoameričke populacije u tim regijama. To bi, pak, na dužu stazu, moglo pomoći Demokratskoj stranci. Naime hispanici, kako pokazuju ankete, većinom glasaju za Demokratsku stranku, no za njihovu se podršku uporno bore i republikanci.
