Linkovi

Izdvojeno

Bošnjaci bojkotovali izbore u Srebrenici, Grujičić ponovo načelnik, u Doboju Jerinić

Ponovoljeni lokalni izbori u Srebrenici, 21. februar 2021.
Ponovoljeni lokalni izbori u Srebrenici, 21. februar 2021.

Bošnjaci Srebrence bojkotovali su ponovljene izbore u tom gradu na istoku Bosne i Hercegovine (BiH), u kojem su srpske snage jula 1995. počinile genocid nad bošnjačkim stanovništvom, a zajednički kandidat srpskih stranaka za načelnika Mladen Grujičić izabran je za načelnika Opštine.

Izbori su bojkotovani na poziv koalicije političkih stranaka Inicijativa "Moja adresa: Srebrenica" jer nije ponovljeno glasanje putem pošte za Srebreničane koji žive širom svijeta.

Grujičić, koji je bio načelnik i u prošlom mandatu (izabran na izborima 2016. godine) dobio je 67,62 posto glasova kao kandidat više srpskih stranaka u koaliciji pod nazivom“ Zajedno za Srebrenicu“. Alija Tabaković, kandidat koalicije bošnjačkih stranaka „Moja adresa: Srebrenica“ osvojio je 31,70 posto glasova. Nezavisni kandidat Mile Janjić 0,36 a Aleksandar Simić, takođe nezavisni kandidat, 0,31 posto glasova.

Za Radio Slobodna Evropa (RSE) Grujičić je izjavio nakon izbornog dana kako bi "i da nije bilo bojkota od strane bošnjačkih partija", opet razlika u njegovu korist "bila velika" i osvojio bi novi mandat za načelnika.

Mladen Grujičić je bio načelnik Opštine i u prošlom mandatu
Mladen Grujičić je bio načelnik Opštine i u prošlom mandatu

"Zato smatram da je bojkot izbora opravdanje za Bošnjake koji su znali da neće imati šansu da ostvare bolje rezultate od onih novembarskih, kada sam nad protivkandidatom Alijom Tabakovićem imao prednost od 1.200 glasova. Građani, Srbi i Bošnjaci su pokazali dostojanstvo. I oni koji su bojkotovali izbore, nisu pravili probleme“, rekao je Mladen Grujičić.

Zbog bojkota moglo bi se desiti da, osim načelnika opštine srpske nacionalnosti, i sastav opštinske skupštine bude jednonacionalni, odnosno bez Bošnjaka.

Izbori u Srebrenici, te u Doboju na sjeveru zemlje ponovljeni su nakon već održanih 15. novembra ove godine zbog brojnih nepravilnosti. Najčešće se radilo o glasanju bez važećih dokumenata države BiH ili o njihovom falsifikovanju, fiktivnim prijavama mjesta boravka, krivotvorenju potpisa, onemogućavanja prisustva posmatrača, itd.

Apelacija Ustavnom sudu

Sadik Ahmetović, predsjednik izbornog štaba Inicijative „Moja adresa: Srebrenica“, za RSE je rekao da su Bošnjaci poštovali odluku ove Inicijative i nisu izašli na izbore. Na pitanje, šta se dobilo bojkotom, Ahmetović je rekao:

„Mi nastavljamo svoju borbu u nekoliko pravaca. Očekujemo da Ustavni sud BiH uvaži našu apelaciju kojom se omogućava glasanje svim Bošnjacima iz Srebrenice, ma gdje bili. S tim u vezi očekujemo da se raspišu novi izbori na kojim bi svaki građanin Srebrenice imao pravo da bira svoje kandidate. Samo na taj način izbori u Srebrenici bi bili legitimni i demokratski“, rekao je Ahmetović.

Sadik Ahmetović: 'Očekujemo da se raspišu novi izbori na kojim bi svaki građanin Srebrenice imao pravo da bira svoje kandidate'
Sadik Ahmetović: 'Očekujemo da se raspišu novi izbori na kojim bi svaki građanin Srebrenice imao pravo da bira svoje kandidate'

On je dodao kako je uspjeh što su ponovljeni lokalni izbori u Srebrenici protekli u najboljem redu i nije bilo incidenata kojim bi se narušio uspostavljeni suživot između Srba i Bošnjaka.

Apelacija Ustavnom sudu predata je nekoliko dana prije ponovljenih izbora a zatraženo je da Ustavni sud donese mjeru kojom ponovljene izbore stavlja van snage.

Glasanje u Srebrenici 21. februara 2021
Glasanje u Srebrenici 21. februara 2021

Ove nedjelje u Srebrenici je na izbore za načelnika i Skupštinu Opštine izašlo 42,87 posto birača, a u Doboju na izbore za gradonačelnika i odbornike Skupštine Grada 55,43 posto, objavio je CIK. Podatak se odnosi na 26 od 28 redovnih biračkih mjesta u Srebrenici i na svih 89 biračkih mjesta u Doboju. Kompletan odziv za cijele izborne jedinice Doboj i Srebrenica će biti naknadno objavljen.

Na ulicama i parkiralištima u Srebrenici u nedjelju na dan ponovljenih izbora je bilo parkirano mnogo automobila s registarskim oznakama gradova iz Srbije. Veliki broj glasača iz Srbije na novembarskim izborima bio je jedan od povoda da se oni ponište i raspišu novi.

Na ulicama Srebrenice na izborni dan bio je veliki broj automobila sa registarskim tablicama iz Srbije
Na ulicama Srebrenice na izborni dan bio je veliki broj automobila sa registarskim tablicama iz Srbije

Dva biračka mjesta bez ijednog glasača

Kao efekat bojkota izbora na koji su pozvale partije iz koalicije „Moja adresa: Srebrenica“, na biračkim mjestima Luka i Osmače, nije se pojavio nijedan birač. Reporter RSE iz Srebrenice javio je da nije bilo gužvi na drugim glasačkim mjestima i da je očigledno da su izbore bojkotovali Bošnjaci, shodno pozivu na bojkot inicijative "Moja adresa: Srebrenica“.

Ta koalicija političkih stranaka je na novembarskim izborima imala zajedničkog kandidata za opštinskog načelnika.

Kako bi bojkot bio potpun, povučeni su članovi biračkih odbora kao i posmatrači koji su ranije delegirani iz koalicije koju čine Stranka demokratske akcije, Savez za bolju budućnost, Pokret demokratske akcije i Demokratska fronta. Od odbornika koji osvoje dovoljno glasova za novi saziv opštinske skupštine se traži da ne preuzimaju mandate.

Nekoliko dana prije održavanja ponovljenih izbora, predstavnici više probosanskih stranaka su u Srebrenici podržali odluku koju je donijela Inicijativa “Moja adresa: Srebrenica“.

„Političke stranke koje su podržale naš stav i zajedničkog kandidata za načelnika, pronašle su u vrijednostima ove ideje najmanji zajednički sadržilac: borbu protiv diskriminacije i segregacije, ustrajnost u djelovanju da se ostvari potpuna ravnopravnost svih građana, posvećenost obavezi ostvarivanja prava na povratak te stalno djelovanje protiv politika koje glorificiraju ratne zločince, negiraju presude Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Suda BiH te konačno, protiv onih koji negiraju žrtve i sam genocid u Srebrenici“, navedeno je tada u saopštenju Inicijative

Kako bi bojkot bio potpun, povučeni su članovi biračkih odbora kao i posmatrači koji su ranije delegirani iz koalicije koju čine Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnost (SBB), Pokret demokratske akcije i Demokratska fronta (DF). Od odbornika koji osvoje dovoljno glasova za novi saziv opštinske skupštine se traži da ne preuzimaju mandate.

Iz udruženja Srebreničanki podržan bojkot

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa, sa ostalim majkama Srebrenice podržala je bojkot izbora u ovom gradu.

„Naše opredjeljenje je da se borimo za pravdu, istinu i demokratiju u Srebrenici. Međutim, od svega toga, ostale su samo sjenke. Ovo što se dešava nije demokratija jer su našim sugrađanima oduzeta osnovna prava kroz genocid, a sada i putem izbora", rekla je za RSE Munira Subašić.

Ona kaže da je, prema njenim saznanjima, u Srebrenici glasalo "oko 60 Bošnjaka".

"Oni su bili ucijenjeni, morali su izaći na izbore jer su uposlenici javnih ustanova u Srebrenici", kaže Subašić.

U Doboju SNSD proglasio pobjedu

U Doboju, u kojem Srbi čine oko 70 posto stanovništva, Boris Jerinić, koji je bio gradonačelnik Doboja i u prethodnom mandatu ponovo je izabran.

Jerinić je dobio 67,44 posto glasova, kandidat Srpske demokratske stranke (SDS) Cvijan Filipović osvojio je 16,20 a Srđan Todorović iz Socijalističke partije (SP) 16,36 posto glasova.

Na konferenciji za novinare u Doboju nakon izbornog dana Jerinić je poručio da je njegova pobjeda ubjedljiva, navodeći kako „desant na Doboj koji je opozicija najavila nije uspio“.

Jerinić je za načelnika bio izabran i na prijevremenim lokalnim izborima u februaru 2019. godine, nakon što je dotadašnji gradonačelnik Obren Petrović dobio mandat poslanika u Parlamentu BiH.

Rezultati izbora za gradsku skupštinu Doboj i za opštinsku skupštinu Srebrenica biće objavljeni u ponedjeljak (22. februara) prijepodne.

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar je na konferenciji za novinare izjavio da ova komisija nije dobila ni jedan prigovor koji je odnosi na povrede izbornog procesa a koji su u prvostepenoj nadležnosti CIK-a. Stigla su tri prigovora od političkih partija ali su oni u nadležnosti Gradske izborne komisije Doboj, rekao je Bakalar.

Koalicija „Pod lupom“: Nagovaranje i pritisci

Predstavnici koalicije nevladinih organizacija „Pod lupom“ saopštili su na kraju izbornog dana da su njihovi posmatrači zabilježili otvoreno nagovaranje da se glasa za određenu partiju ili pojedinca, odnosno bilo je prisutno zastrašivanje i vršenje pritisaka na glasače na tri biračka mjesta u Doboju i dva u Srebrenici.

Sa konferencije za novinare koalicije 'Pod lupom' u Doboju
Sa konferencije za novinare koalicije 'Pod lupom' u Doboju

Glasanje bez važećih identifikacionih dokumenata je registrovano na osam biračkih mjesta, od kojih je pet u Doboju, a tri u Srebrenici, rečeno je na konferenciji za novinare u Doboju u nedjelju uveče.

Porodično glasanje primjećeno je na više od polovine biračkih mjesta i u Doboju i u Srebrenici. Na 22 biračka mjesta jedna osoba je pružala pomoć većem broju birača da glasaju u kabini, od kojih je 19 u Doboju.

Zabilježene su i primjedbe ili prigovori na petnaest biračkih mjesta u Doboju i na jednom biračkom mjestu u Srebrenici.

Za više od stotinu građanskih, nestranačkih posmatrača ove koalicije bio je omogućen nesmetan pristup svim biračkim mjestima za razliku od izbora 15. novembra prošle godine, kada im je u Doboju onemogućeno praćenje toka glasanja. To je bio jedan od razloga za poništavanje izbora u ovom gradu.

U Doboju je bila veća izlaznost
U Doboju je bila veća izlaznost

Za mjesto načelnika Srebrenice borila su se četiri kandidata dok su se na glasačkom listiću za opštinsku skupštinu nalazili kandidati 22 političke stranke, četiri koalicije i jedan nezavisni kandidat.

Na glasačkom listiću za izbor gradonačelnika Doboja bila su tri kandidata iz tri političke stranke, dok su na glasačkom listiću za gradsku skupštinu bili kandidati u ime 85 ovjerenih političkih subjekata (34 nezavisna kandidata, četiri koalicije i 47 političkih stranaka).

  • Skupština opštine Srebrenica – prethodni sastav

U prethodnom mandatu Koalicija SDA, SBB i Stranka za BiH imala je pet odbornika, SNSD takođe pet, Srpska demokratska stranka (SDS), Socijaldemokratska partija (SDP) i Demokratski narodni savez (DNS) imali su po dva odbornika, nezavisnih odbornika bilo je dvoje, a Partija demokratskog progresa (PDP), Srpska radikalna stranka Dr Vojislav Šešelj SRS i Narodni demokratski pokret (NDP) po jednog odbornika.

  • Skupština grada Doboja – prethodni sastav

U prethodnom sazivu većinu su činili odbornici iz SNSD-a, njih14. Socijalistička partija (SP) imala je tri odbornika. Po dva odbornika imali su SDA, SDP i Demokratski savez (DEMOS). Po jednog odbornika imali su SDS, PDP, DNS, NDP i Ujedinjena Srpska.

Na lokalnim izborima u novembru, građani u BiH su birali opštinske načelnike i gradonačelnike, te opštinske i gradske sazive skupština u Republici Srpskoj, odnosno vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori za gradonačelnika Mostara i Gradsko vijeće su provedeni 20. decembra 2020. godine.

See all News Updates of the Day

Obavještajni propusti Izraela i novi poredak na Bliskom istoku

Izraelske bezbjednosne snage na oprezu dok im se približava automobil na putu na prilazu Sderota, južni Izrael, 8. oktobra 2023.
Izraelske bezbjednosne snage na oprezu dok im se približava automobil na putu na prilazu Sderota, južni Izrael, 8. oktobra 2023.

Dok se Izrael se i dalje bori sa militanatima Hamasa koji su probili barijere oko Gaze i upadali u mjesta na jugu zemlje, ubijajući stotine civila u izraelskim gradovima, šefovi odbrane suočilli su se sa sve težim pitanjima o tome kako je takva katastrofa mogla da se dogodi.

Dan nakon 50. godišnjice početka rata na praznik Jom Kipur 1973. godine, kada su izraelske snage bile zatečene upadima sirijskih i egipatskih tenkovskih kolona, čini se da je vojska u subotu ponovo bila iznenađena napadom.

"Izgleda prilično slično onome što se dogodilo u to vrijeme", rekao je penzionisani general Giora Eiland, bivši šef izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost. "Kao što vidimo, Izrael je bio potpuno iznenađen veoma dobro koordinisanim napadom", rekao je on na brifingu za novinare.

Portparol vojske rekao je da će se razgovarati o obavještajnoj pripremi, ali da je za sada fokus na borbama. "Razgovaraćemo o tome kada bude vrijeme da se razgovara o tome", rekao je on na brifingu sa novinarima.

Izrael je oduvijek smatrao Hamas svojim zakletim neprijateljem, ali otkako je nanio veliku štetu Gazi u desetodnevnom ratu 2021. godine, usvojio je mješoviti pristup "štapa i šargarepe" kako bi održao stabilnost u blokiranoj enklavi.

Enklavi su nuđeni podsticaji, uključujući hiljade radnih dozvola kojima se omogućavalo građanima Gaze da rade u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, uz održavanje čvrste blokade i stalne prijetnje vazdušnim napadima.

Tokom proteklih 18 mjeseci, dok je nasilje bjesnilo širom Zapadne obale, Gaza je bila relativno tiha, osim sporadičnih prekograničnih sukoba koji su uglavnom uključivali manje pokrete Islamskog džihada, dok je Hamas uglavnom ostajao po strani.

Desničarska vlada premijera Benjamina Netanjahua je uvijek odlično igrala svoje bezbjednosne uloge i zauzimala beskompromisan stav prema palestinskim militantnim frakcijama, uključujući Hamas, koji kontroliše Gazu od 2007. godine.

Obavještajni neuspjeh

Međutim, čini se da je izraelski bezbjednosni aparat zakazao pošto su Hamasovi naoružani ljudi, čiju je brojnost vojska procijenila na stotine, probili bezbjednosne ograde i raspršili se po gradovima.

"Ovo je bio neuspjeh obavještajnih službi; drugačije nije moglo biti", rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik nacionalnog obavještajnog oficira američke vlade za Bliski istok, koji je sada u Atlantskom savjetu.

"To je bio bezbjednosni propust koji je potkopao ono što se smatralo agresivnim i uspješnim slojevitim pristupom Izraela Gazi", rekao je on.

Za Izraelce, slike mrtvih tijela koja leže na ulicama ili grupe civila koji su protjerani ili odvedeni u zatočeništvo u Gazi, ozbiljan su šok.

Više stotina Izraelaca je ubijeno i preko 2.000 ranjeno, što je neviđeni broj izraelskih žrtava u jednom danu. Vojska je pretrpjela značajne gubitke, a palestinske militantne grupe su izjavile da su zarobile desetine vojnika.

Naoružani napadači su također zauzeli bezbjednosne tačke, uključujući policijsku stanicu u južnom gradu Sderot i zauzeli su prelaz Erez, objekat visoke bezbjednosti koji kanališe ljude koji ulaze i izlaze iz Gaze podvrgavajući ih strogoj kontroli.

U subotu su Hamasovi mediji objavili snimke na kojima se vidi kako borci prolaze kroz napuštene kancelarije i trče pored visokih betonskih zidova lokacije.

"Oni su ovo planirali dugo vremena", rekao je bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Ejal Hulata. "Očigledno je da je ovo veoma koordinisan napad, i nažalost uspjeli su da nas taktički iznenade i nanesu razornu štetu".

Napadajući Izrael, Hamas ciljao i na planove za bezbjednosno preuređenje Bliskog istoka

Kada je islamistička grupa Hamas pokrenula napad bez presedana na Izrael, također je na meti imala napore da se stvore nova regionalna bezbjednosna usklađivanja koja bi mogla da ugroze palestinske težnje za državnošću i ambicije Irana, glavnog pobornika te grupe.

Subotnji napad, najveći upad u Izrael u decenijama, poklapa se sa potezima koje podržavaju SAD da se Saudijska Arabija pogura ka normalizaciji odnosa sa Izraelom u zamjenu za sporazum o odbrani između Washingtona i Rijada, što je potez koji bi stopirao nedavno približavanje kraljevstva Teheranu.

"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali sa (Izraelom) neće okončati ovaj sukob", rekao je Ismail Hanije, lider Hamasa koji upravlja Gazom, na televiziji Al Jazeera.

Regionalni izvor upoznat sa stavovima Irana i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran, dodao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja puzi prema Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci van jednačine".

"Ono što se dogodilo je iznad svakog očekivanja", rekao je izvor. "(Ovo) danas je prekretnica u sukobu".

Napad Hamasa pokrenut iz Gaze uslijedio je nakon višemjesečnog porasta nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, uz pojačane izraelske racije, palestinske ulične napade i napade jevrejskih doseljenika na palestinska sela. Uslovi za Palestince su se pogoršali pod tvrdo desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua. Mirovni proces je godinama u zastoju.

U međuvremenu, i Saudijska Arabija, i Izrael, nagovijestili su da se približavaju sporazumu o normalizaciji. Ali izvori su ranije rekli Reutersu da odlučnost kraljevstva da obezbijedi odbrambeni pakt sa Amerikom znači da se neće održati sporazum o normalizaciji kako bi se za Palestince dobili suštinski ustupci.

Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok u Školi za napredne međunarodne studije Johns Hopkins u Washingtonu, rekla je da je Hamas možda napao zbog osjećaja da se suočava sa irelevantnošću u situaciji dok napori napreduju ka širim izraelsko-arapskim odnosima.

"Dok je Hamas gledao kako se Izraelci i Saudijci približavaju sporazumu, odlučili su: nema mjesta za stolom? Otrovaćemo hranu" rekla je ona.

Trenutak u kom je napad izveden

Osama Hamdan, lider Hamasa u Libanu, rekao je za Reuters da bi subotnja operacija trebalo da natjera arapske države da shvate da prihvatanje izraelskih bezbjednosnih zahtjeva neće donijeti mir.

"Za one koji žele stabilnost i mir u regionu, početna tačka mora biti okončanje izraelske okupacije", rekao je on. "Neke (arapske države) su, nažalost, počele da zamišljaju da bi Izrael mogao da bude ulazna kapija za Ameriku za odbranu njihove bezbjednosti".

Netanjahu je obećao "moćnu osvetu za ovaj crni dan" nakon subotnjeg napada, koji je uslijedio skoro tačno 50 godina od početka Jom Kipurskog rata 1973. godine kada su Izrael napale egipatske i sirijske snage i borio se za opstanak.

Zvaničnik Hamasa Ali Baraka rekao je o subotnjem napadu: "Bilo je neophodno da vodstvo otpora donese odluku u odgovarajuće vrijeme, kada je neprijatelj ometen svojim gozbama".

On je rekao da je napad iz vazduha, kopna i mora bio "šok za neprijatelja i dokazao da izraelska vojna obavještajna služba nije uspjela da sazna za ovu operaciju", nakon što je Izrael, koji se ponosi svojom infiltracijom i praćenjem militanata, ostao iznenađen.

U godinama od 1973. godine, Egipat je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom, a nekoliko drugih arapskih država je također od tada normalizovalo veze, uključujući neke arapske države Persijskog zaliva pored Saudijske Arabije. Ali Palestinci se nisu približili svojoj težnji da obezbijede državu, koja izgleda kao daleka perspektiva kao i uvijek.

"Iako vjerovatno nije glavni pokretač napada, akcije Hamasa šalju jasan podsjetnik Saudijcima da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu podtemu u pregovorima o normalizaciji", rekao je Richard LeBaron, bivši američki diplomata na Bliskom istoku koji sada radi u Atlantskom savjetu.

Uticaj Irana

Visoki zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena rekao je novinarima da je "zaista preuranjeno spekulisati" o efektu koji bi sukob Izraela i Hamasa mogao da ima na napore ka saudijsko-izraelskoj normalizaciji.

"Rekao bih da za izvjesne, terorističke grupe poput Hamasa, neće poremetiti nijedan takav ishod. Ali taj proces ima više smjerova", dodao je zvaničnik, želeći da ostane anoniman.

Netanjahu je ranije rekao da Palestincima ne bi trebalo dozvoliti da stave veto na bilo koji novi izraelski mirovni sporazum sa arapskim državama.

Regionalni izvor upoznat sa saudijsko-izraelsko-američkim pregovorima o normalizaciji i odbrambenom paktu za kraljevstvo rekli su da Izrael čini grešku odbijajući da učini ustupke Palestincima.

U svom odgovoru na napade u subotu, Saudijska Arabija je pozvala na "trenutni prekid nasilja" između dvije strane.

Iran, u međuvremenu, ne krije da podržava Hamas, finansirajući i naoružavajući tu grupu i drugu palestinsku militantnu organizaciju Islamski džihad. Teheran je subotnji napad nazvao činom samoodbrane Palestinaca.

Jahja Rahim Safavi, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, rekao je da će Teheran stajati uz palestinske borce "do oslobođenja Palestine i Jerusalima".

Palestinski zvaničnik, blizak islamističkim militantnim grupama, rekao je nakon što je napad Hamasa počeo ogromnom baražom raketa ispaljenih iz Gaze: "Iran ima prste, a ne jedan prst, u svakoj raketi koja je ispaljena na Izrael".

"To ne znači da su oni naredili (subotnji) napad, ali nije tajna da su zahvaljujući Iranu, Hamas i Islamski džihad uspjeli da unaprijede svoj arsenal", rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.

Iranska podrška palestinskim grupama dio je šire mreže milicija i naoružanih grupa koje Iran podržava širom Bliskog istoka, što toj zemlji obezbjeđuje moćno prisustvo u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu, kao i Gazi.

Analitičari kažu da je Iran već poslao signal prošle nedjelje da će saudijski sporazum pogoditi poboljšanje odnosa Rijada sa Teheranom, kada je jemenska grupa Huti koju podržava Iran ubila četiri bahreinska vojnika u prekograničnom napadu u blizini saudijsko-jemenske granice. Taj napad je ugrozio mirovne pregovore o okončanju osmogodišnjeg sukoba u Jemenu.

Dennis Ross, bivši pregovarač za Bliski istok koji je sada u Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, dodao je: "Sve je ovo u vezi sprečavanja proboja SAD-Saudijska Arabija-Izrael".

SAD i Meksiko: Sigurnosni razgovori na visokom nivou, ublažavanje tenzija zbog izgradnje zida

SAD i Meksiko: Sigurnosni razgovori na visokom nivou, ublažavanje tenzija zbog izgradnje zida
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:42 0:00

Američki i meksički zvaničnici održali su razgovore o imigraciji, ilegalnoj trgovini drogom i drugim izazovima u Meksiko Cityju. Zbunjenost oko mogućeg proširenja graničnog zida natjerala je američkog ministra za sigurnost u zemlji da napravi pauzu tokom dnevnog reda i razjasni stav administracije.

Biden kaže da ne može zaustaviti izgradnju zida na granici sa Meksikom

Arhiv - Žena gleda kroz dio zida na granici SAD i Meksika, u istočnoj Tecati, Meksiko, 7. oktobra 2020.
Arhiv - Žena gleda kroz dio zida na granici SAD i Meksika, u istočnoj Tecati, Meksiko, 7. oktobra 2020.

Predsjednik Joe Biden u četvrtak je branio odluku svoje administracije da odustane od 26 saveznih zakona u Južnom Texasu kako bi se omogućila izgradnja dodatnog graničnog zida u dužini od oko 32 kilometra.

Biden je rekao da nije imao izbora nego iskoristi iz Trumpove ere za barijeru za zaustavljanje ilegalne migracije iz Meksika.

Upitan misli li da takvi zidovi funkcioniraju, otvoreno je rekao: "Ne."

"Novac je dodijeljen za granični zid", rekao je Bajden. "Ne mogu to zaustaviti."

To je inače prva upotreba ovlaštenja izvršne vlasti, koju je administracija ranije često koristila, tokom Trumpovog predsjedavanja.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavio je saopštenje u američkom Federalnom registru sa nekoliko detalja koji ukazuju na mogućnost izgradnje zida u okrugu Starr u Texasu, poznatom po "velikom broju ilegalnih ulazaka".

Prema podacima Vlade, od početka ove fiskalne godine zabilježeno je oko 245.000 ilegalnih ulazaka u sektor doline Rio Grande, koji obuhvata 21. okrug.

"Trenutno postoji akutna i neposredna potreba da se izgrade fizičke barijere i putevi u blizini granice Sjedinjenih Država kako bi se spriječio nezakonit ulazak“, izjavio je Alejandro Mayorkas, sekretar američkog Odjeljenja za domovinsku bezbjednost (DHS).

Zakon o čistom vazduhu, Zakon o bezbjednoj vodi za piće i Zakon o ugroženim vrstama bili su neki od akata od kojih je DHS odustao da bi se napravio prostor za izgradnju graničnog zida koji se našao među budžetskim stavkama Kongresa još 2019. Odricanjem se izbjegavaju dugotrajne revizije i tužbe kojima bi moglo da se osporava kršenje zakona o životnoj sredini.

U najavi nisu date nikakve mape, ali je Uprava carine i granične zaštite (CBP) napravila projekat u junu i augustu u toku javne rasprave podijelila nacrt dodatne konstrukcije dugačke 32 kilometra, koja bi trebalo da bude dodata postojećem sistemu graničnih barijera u toj oblasti.

Zagovornici zaštite životne sredine zabrinuti su da bi podizanje zida moglo da ugrozi staništa ugroženih divljih vrsta biljaka i životinja.

"Plan za izgradnju zida podići će nepropusnu barijeru pravo kroz srce tog staništa. To će zaustaviti migracije divljih životinja. Uništiće ogromnu količinu utočišta za divlje životinje. To je užasan korak unazad za pogranična područja", rekao je Laiken Jordahl, zagovornik očuvanja jugozapada iz Centra za biološku raznovrsnost.

Tokom Trumpove administracije, u periodu od 2017. do januara 2021, izgrađeno je oko 724 kilometara barijera duž jugozapadne granice sa Meksikom.

Odluka DHS-a je u suprotnosti sa stavom Bidenove administracije, koja je u proglasu o okončanju izgradnje zida od 20. januara 2021. navela da "izgradnja masivnog zida koji se proteže preko cijele južne granice nije ozbiljno političko rješenje".

Najava je izaizvala političku debatu demokratske administracije koja se suočava sa povećanjem broja migranata koji ulaze preko južne granice u posljednjih nekoliko mjeseci.

"Pogranični zid je rješenje iz 14. vijeka za problem 21. vijeka. To neće ojačati graničnu bezbjednost u okrugu Starr", rekao je kongresmen Henry Cuellar u saopštenju. "Nastavljam da se borim protiv svakog rasipničkog trošenja novca poreskih obveznika na neefikasan granični zid", dodao je on.

Politički zagovornici graničnog zida rekli su da bi ovakva odluka trebalo da bude polazna platforma za promjenu politike.

"Poslije godina poricanja da su granični zid i druge fizičke barijere djelotvorni, saopštenje DHS-a predstavlja ogromnu promjenu u razmišljanju administracije: Bezbjedan zid je efikasno sredstvo za održavanje kontrole naših granica", rekao je Dan Stein, predsjednik Federacije za američku reformu imigracije u svom saopštenju. "Administracija bi trebalo odmah da počne izgradnju zida preko granice kako bi spriječila da se ilegalni saobraćaj jednostavno preseli na druga područja granice", zaključio je on.

James Rubin: Srbija je tačka ulaza Rusije na Zapadni Balkan

James Rubin tokom posjete Crnoj Gori u aprilu 2023. (Foto: REUTERS/Stevo Vasiljevic)
James Rubin tokom posjete Crnoj Gori u aprilu 2023. (Foto: REUTERS/Stevo Vasiljevic)

Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan i postojanje medija pod kontrolom Moskve predstavlja veliki problem za region, izjavio je James Rubin, koordinator Centra za globalno angažovanje State Departmenta.

On je na konferenciji tog centra u Briselu govorio o ruskom i kineskom uticaju na Balkan, pogotovo nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

"Srbija je jedina zemlja u region koja nije zatvorila 'Russia Today (RT)' i Sputnjik. Oni misle da nekako mogu da to rade i da stignu do Evropske unije, što me zbunjuje. Svaka država EU je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ugasila RT i Sputnjik jer su oni suštinski oružje ruske vojne operacije tako što lažu o razlozima invazije, lažiraju izvještaje i negiraju očigledne istine. Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan", rekao je Rubin.

Evropska unija je ubrzo poslije početka ruske invazije na Ukrajinu obustavila distribuciju ruskih medija RT i Sputnjik, zato što smatra da su to sredstva Kremlja za dezinformacije i manipulaciju informacijama.

"Trenutno najveći problem je to što je Srbija portal za rusko zagađivanje informacionog okruženja. RT i Sputnjik čak postoje i na srpskom jeziku, što znači da su lako razumljivi i u zemljama u regionu", kaže Rubin.

Na pitanje novinara šta misli o uticaju Kine na prostor Zapadnog Balkana, Rubin je odgovorio: "Primijetio sam rastuću želju Kineza da igraju ulogu kupovinom medijskih organizacija. Nisam vidio vrstu direktne manipulacije koju sam naveo u drugim primjerima, ali imam sumnju da tako nešto predstoji. Sumnjam u spremnost Kine da dozvoli pošteno izvještavanje o tome šta se dešava širom svijeta".

Rubin je tokom diplomatske karijere, između ostalog, obavljao funkciju portparola Madeleine Albright, državne sekretarke SAD.

Tokom 1999, bio je i specijalni pregovarač za demobilizaciju Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), navodi se u njegovoj biografiji na sajtu State Departmenta.

Američka pomoć Ukrajini mogla bi zavisiti od toga ko će postati predsjedavajući Predstavničkog doma

Glasanje za smjenu republikanca Kevina McCarthyja sa pozicije predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa SAD.
Glasanje za smjenu republikanca Kevina McCarthyja sa pozicije predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa SAD.

Smjena predsjedavajućeg Kevina McCarthyja mogla bi signalizirati promjenu u Zastupničkom domu američkog Kongresa u pogledu pomoći Ukrajini, pri čemu su neki od njegovih mogućih nasljednika snažno za pomoć Kijevu, dok su se drugi odlučno protivili.

Predstavnički dom je u utorak prvi put u historiji smijenio svog lidera, jer je osam McCarthyjevih kolega republikanaca glasalo zajedno sa 208 demokrata protiv njega.

Nije bilo neposrednih naznaka ko bi mogao naslijediti McCarthyja, ali bi sljedeći predsjedavajući mogao ukinuti pomoć Ukrajini prije nego što prijedlog dođe u Dom ako bude protivnik takve ideje.

Glasanje za svrgavanje McCarthyja uslijedilo je samo tri dana nakon što je predvodio Predstavnički dom da usvoji nacrt zakona o stopi potrošnje kako bi se spriječilo zatvaranje vlade koje nije uključivalo novu pomoć za Ukrajinu, naglašavajući nevoljnost nekih članova njegovog poslaničkog kluba da podrže ukrajinska sredstva.

Republikanski protivnici pomoći smatraju je pretjeranom potrošnjom i pogrešnim prioritetom američke politike.

Republikanac Matt Gaetz je predvodio nastojanje da se McCarthy smijeni sa pozicije predsjedavajućeg.

Bijela kuća je u utorak saopćila da je uvjerena da će Sjedinjene Države na kraju nastaviti pomagati Ukrajinu, bez obzira na to ko naslijedi McCarthyja.

McCarthy početkom ove sedmice negirao je Gaetzove optužbe da je sklopio "tajni dogovor" s Bidenom kako bi Predstavnički dom glasao o pomoći Ukrajini. McCarthy je tada rekao da želi više informacija od Bidenove administracije.

Predsjednik Joe Biden zatražio je u julu od Kongresa da odobri još 24 milijarde dolara u vezi s Ukrajinom, za koje su se ukrajinske pristalice - republikanci i demokrate - nadali da bi mogli postati zakon kao dio zakona o potrošnji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG