"Predsjednici imaju pravo da imaju zatvorene sastanke... Mislim da je više nego prikladno to što se predsjednik Trump sastao sa Vladimirom Putinom", rekao je Pompeo tokom prvog pojavljivanja jednog člana Trumpovog tima za nacionalnu bezbjednost nakon samita u Helsinkiju, na kome je predsjednik doveo u pitanje američku obavještajnu službu po pitanju ruskog miješanja u izbore u SAD.
Trump je kasnije pokušao da pojasni svoju poziciju po pitanju ruskog miješanja. Pompeo je rekao zakonodavcima da je predsjednik bio apsolutno jasan po pitanju akcija Rusije u vezi sa predsjedničkim izborima u SAD 2016.
"On (Trump) ima poptuno i odgovarajuće razumijevanje onoga što se dogodilo. Ja to znam - brifovao sam ga po pitanju toga više od godinu dana", rekao je državni sekretar koji je bio direktor Centralne obavještajne agencije (CIA), nakon što je izlistao korake administracije preduzete protiv Rusije, od uvođenja sankcija do slanja vojne pomoći u Ukrajinu.
"Sjedinjene Države nisu i neće priznati navodnu aneksiju Krima od strane Kremlja", naglasio je Pompeo, dodajući da bi ekonomske sankcije protiv Moskve mogle da ostanu na snazi "dok teritorijalni integritet Ukrajine ne bude obnovljen".
Nešto ranije, Bijela kuća je saopštila da se planirani drugi sastanak Trampa i Putina neće dogoditi prije 2019.
Savjetnik za nacionalnu bezbjednost, John Bolton, rekao je da Trump želi da čeka dok ne bude okončana istraga specijalnog tužioca Roberta Mullera o ruskom miješanju u izbore 2016.
"Predsjednik vjeruje da bi naredni bilateralni sastanak sa predsjednikom Putinom trebalo da se održi nakon što lov na vještice po pitanju Rusije bude okončan, pa smo se složili da bi to bilo nakon kraja godine", rekao je Bolton u izjavi.
Video: Pompeo odbija da otkrije o čemu su Tramp i Putin raspravljali (engleski jezik)
Žučna rasprava u Senatu
U seriji čestih žustrih rasprava sa Pompeom, zakonodavci iz obje partije izrazili su dalju zabrinutost po pitanju samita u Helsinkiju, Trumpovog pristupa Sjevernoj Koreji, kao i NATO-u i cjelokupne strategije administracije za mjesto Amerike na svjetskoj sceni.
Predsjedavajući senatskog Komiteta za spoljne poslove, Bob Kroker, republikanac iz Tenesija, opisao je Trumpa kao "potčinjenog i snishodljivog" prema Putinu na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Prvi demokrata u Komitetu, Bob Menendez iz New Jersyja, rekao je da Kongres i američki narod imaju pravo da znaju šta su Tramp i Putin mogli da se dogovore iza zatvorenih vrata. On je optužio predsjednika zbog zbližavanja sa brutalnim diktatorima poput sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una.
"Iskreno, singapurski (Trump-Kim nuklearni samit) sporazum izgeda da je više umjestnost ustupaka, nego umjetnost posizanja sporazuma", rekao je Menendez.
Pompeo je rekao da je imao plodonosnu raspravu sa sjevernokorejskim zvaničnicima nakon samita u junu, ali je dodao da "dok Sjeverna Koreja ne eleminiše svoje oružje za masovno uništenje, naše sankcije i one koje su uvele Ujedinjene nacije ostaće na snazi".
Džravni sekretar takođe je branio stajalište admnistracije po pitanju Irana, rekavši: "Finansijski pritisak (na Teheran), naše povlačenje iz nuklearnog sporazuma i naša puna podrška iranskom narodu... imaju uticaja".
Pompeo je branio i Trumpovu raspravu sa protivnicima, poput Putina, rekavši: "Mi ne možemo da napravimo napredak po pitanjima koja nas zazjedno brinu ako ne razgovaramo".
Kroker je izrazio dvopartijski skepticizam u pogletu toga da li bi način na koji administracija vodi globalna pitanja mogao da bude nastavljen.
