Prije dva mjeseca činilo se da je pandemija poremetila planove organizatora polumaratona u Sarajevu i Banja Luci, koji su početkom godine najavili ujedinjenje i zajedničku organizaciju događaja u dva najveća grada BiH.
Nakon što je otkazan u aprilu, RMC Banja Luka polumaraton dobio je zeleno svjetlo za održavanje u julu, dok redovno teku i pripreme za septembarski Sarajevski polumaraton.
U vrijeme kada se mnogi veliki svjetski trkački događaji otkazuju po prvi put u istoriji, poput Bostonskog maratona, organizatori bh. trka ističu da su svjesni dimenzija pandemije i da će trke biti održane u nešto skromnijim uslovima uz preporuke zdravstvenih stručnjaka.
“Maratonci smo, moramo sve izdržati i biti uporni, te ponosno proći kroz cilj. Za sada smo morali otkazati školsku trku, a pod znakom pitanja je i dječija trka. Zbog pomjeranja datuma u ljeto polumaraton će ove godine biti noćna trka, a sve ostalo ostaje kako je i planirano”, kaže za Glas Amerike Goran Ćorić, organizator RMC Banja Luka polumartona, koji bi trebalo da bude održan 18. jula.
Prema njegovim riječima, sve trke su limitirane, pa će na startu polumaratona i trka na 5 i 10km biti maksimalno 2000 ljudi.
“To nam omogućava da se ispoštuje distanca, kako na startu, tako i na cilju. Ljudi već putuju, tako da očekujemo trkače iz BiH i regiona”, objašnjava on.
Dok za Banjalučane neizvjesnosti više nema, Sarajlije su još na oprezu. Pripreme za 20. septembar teku prema planu, a ishod će zavisiti od razvoja situacije nakon ljeta.
“Zbog novih okolnosti u cijelom svijetu nismo više 100 posto sigurni u bilo šta, međutim, obaveza i zadatak tima je da radi i da se priprema kao da je sve u potpunom redu”, kaže za Glas Amerike Erol Mujanović, suosnivač udruženja Marathon Sarajevo.
On ističe da situaciju otežava nekoliko faktora, kao što su reducirani marketing budžeti kompanija i brojnost planiranih trka u drugoj polovini godine. Sve ovo, kako kaže, stvara popriličan pritisak na organizaciju događaja, jer su tradicionalne proljetne trke na 5 i 10 km pomjerene za jul i avgust, a odmah nakon toga slijedi polumaraton u septembru.
“To su naši planovi, a kako će biti ostaje da vidimo. Uvijek smo optimisti sa snažnom motivacijom i prilagodićemo se svakoj situaciji. Razvoj rekreativnog trčanja u BiH je dosegao lijep stadij, jer mnogo ljudi trči i zdravije živi. Naša misija se ostvaruje svake godine i još jedna izazovna godina ne mijenja ništa. Razmišljamo i gledamo 5 do 10 godina unaprijed”, objašnjava Mujanović.
Tomislav Cvitanušić, takođe, jedan od osnivača Marathona Sarajevo ističe da su neki trkači iz izolacije izašli još jači i spremniji za nove izazove.
“Bilo je istrčanih polumaratona u dvorištima i baštama, a vježbe snage u zatvorenom su se radile kao nikada prije. Sada ponovo treniramo zajedno, držimo malo veću distancu i nema grljenja nakon super treninga ili najbržeg kilometra. Najvažnije je da se može trčati, trenirati i raditi na trkačkim putovanjima i druženjima, te odličnom zdravlju i super imunitetu”, kaže on.
Trkačka druženja i putovanja na relaciji Sarajevo-Banjaluka od ove godine mogla bi postati još intezivnija, jer organizatori polumaratonskih trka iz ovih gradova zajednički organizuju dva najveća trkačka festivala u BiH.
Kako kažu, ova saradnja je prirodan slijed događaja, jer su shvatili da zajedničkim snagama mogu postići mnogo više i ostvariti sve ono čemu teže kada je u pitanju trkačka zajednica u državi.
Ovo je, kako ističu, posebno važan aspekt u doba kada ljudi imaju tendenciju da podvlače međusobne razlike i traže razloge za nezadovoljstvo i nesuglasice.
“Na ovaj način, ne samo da pružamo još jedan primjer dobre prakse, nego ispunjavamo možda i najvažniju svrhu rekreativnog sporta, a to je zbližavanje ljudi i jačanje zajedništva”, objašnjava Cvitanušić.
On ističe da globalno gledajući, razdvojeno i podijeljeno društvo ne može napredovati ekonomski, društveno, a ni ljudski i da se Udruženje Marathon posljednjih 15 godina intenzivno trudi da poboljša situaciju na tom planu.
Prema riječima Mujanovića, ovakva udruživanja su važna i zbog hiperprodukcije trkačkih događaja na regionalnoj i globalnoj sceni, što će narednih godina dovesti do značajnih promjena.
“Održivost većine trkačkih događaja u regionu biće dovedena u pitanje i samo će najspremniji i najkvalitetniji moći rasti, manjina će stagnirati, a većina nestati sa mape”, objašnjava on.
S tim je sagalasan i Goran Ćorić koji smatra da će njihov primjer postati model ponašanja i šire od BiH, jer je teško održati kvalitet i izboriti se za svoje mjesto u kalendaru trka bez koordiniranog rada, podrške i pomoći.
“Posebno mi je drago zbog povezanosti sa sarajevskom ekipom, jer su oni u protekloj deceniji odradili sjajan posao i stvorili respektabilnu trkačku zajednicu. Sa druge strane, Banja Luka ima malo bolje organizacione kapacitete što nas upućuje da udružimo snage i zajedno budemo još bolji”, ističe on.
Prema njegovim riječima, u BiH nikad jedno zlo ne dolazi samo, pa smo uz koronu dobili i razne afere, svađe političara i ekonomsku krizu.
“Neophodno je da se što prije vratimo normalnom načinu života, sportu, koncertima, pozorištu i druženju kako ne bismo završili u još većoj depresiji”, zaključuje Ćorić.
