Sheikh Hasina osvojila je prošle subote peti mandat kao premijerka Bangladeša, prvi u nizu velikih izbora širom svijeta ove godine.
Tajvanska vladajuća Demokratska progresivna stranka osigurala je u subotu treći uzastopni predsjednički mandat bez presedana, a kandidat te stranke, aktuelni potpredsjednik Tajvana Lai Ching-te, osvojio je 40% glasačkih listića.
Pobijedio je Hou You-iha, predsjedničkog kandidata kineske opozicione stranke Kuomintang (KMT) i bivšeg šefa policije, kao i Ko Wen-jea, predsjedničkog kandidata Tajvanske narodne partije, koji je pokušao predstaviti svoju stranku kao alternativa dvema glavnim partijama.
Tokom svog pobjedničkog govora, Lai je rekao da je njegova pobjeda u subotu pobjeda za demokratije globalne zajednice.
„Poručujemo međunarodnoj zajednici da ćemo između demokratije i autoritarnosti stati na stranu demokratije”, rekao je on u prostoriji sa više od 100 domaćih i međunarodnih novinara.
Napomenuo je da su se Tajvanci uspješno oduprli pokušajima vanjskih snaga da se miješaju u izbore, nagovještavajući širok spektar taktika koje je Kina koristila tokom višemjesečne predsjedničke kampanje.
Indonezija će sljedećeg mjeseca izabrati novog predsjednika koji će vladati državom od 277 miliona ljudi, što će te izbore učiniti jednim od najvećih na svijetu održanih u jednom danu.
Pakistan će održati parlamentarne izbore u februaru, dok opozicioni lider i bivši premijer Imran Khan ostaje u zatvoru pod optužbom za odavanje državnih tajni, što on poriče.
Rusi će glasati na predsjedničkim izborima u martu, a sadašnji predsjednik Vladimir Putin će sigurno pobijediti.
„On ima kontrolu nad svim administrativnim mašinerijama koje su potrebne da bi se osiguralo da se obezbijedi veliki broj glasova u njegovu korist i da dobijemo još šest godina vladavine Putina, do najmanje 2030", objašnjava Ian Bond iz Centra za evropsku reformu.
Indija, najveća demokratija na svijetu, održaće parlamentarne izbore između aprila i maja, a u anketama vodi Bharatiya Janata partija (BPI) čiji je predsjednik premijer Narendra Modi.
Pushp Saraf, novinar, ističe da su to veoma značajni izbori, jer trenutno u zemlji postoje dva mišljenja.
„Jedno je da BPI polarizuje društvo duž linija podjele među zajednicama. A, sa druge strane, postoji mišljenje da se BPI više fokusira na nacionalnu bezbjednost.”
Meksiko 2. juna treba da održi predsjedničke izbore koji bi mogli da budu nova prekretnica.
Patricio Morelos, istraživač javnog mnijenja, dodaje da je "to takođe historijski događaj zbog mogućnosti da će, po prvi put, žena vladati Meksikom”.
Evropska unija treba da održi parlamentarne izbore u junu, koji će predstavljati više od pola milijarde ljudi, u trenutku kada jača podrška desničarskim populističkim strankama.
Britanija treba da održi izbore pred kraj godine, a ankete pokazuju da je lider laburističke stranke Keir Starmer na putu da okonča 14 godina burne vladavine konzervativaca.
Amerikanci će 5. novembra odlučiti da li će demokrati Joeu Bidenu dati drugi mandat kao predsjedniku Sjedinjenih Država ili će izabrati republikansku alternativu, sa Donaldom Trumpom kao naizgled najvjerovatnijim protivnikom. Oba ishoda će imati globalne posljedice.
Anand Menon, iz Kings koledža u Londonu kaže da u evropskom kontekstu, „postoje razne bojazni da bi Donald Trump mogao vrlo brzo da podrije NATO”.
Tokom ove godine birači će imati priliku da pokažu svoju demokratsku moć na nivou bez presedana, a posljedice će se vjerovatno osjećati tokom više narednih decenija.
