Linkovi

Izdvojeno

Policajci oslobođeni optužbi za skrivanje dokaza o ubistvu Davida Dragičevića

David Dragičević, mladić čije ubistvo nije razjašnjeno skoro četiri godine.

Osnovni sud u Banjaluci oslobodio je optužbe krim tehničare Policijske uprave Banjaluka Mikicu Marjanca i Zorana Bošnjaka sumnje da su počinili krivično djelo "sprječavanje dokazivanja" u slučaju smrti mladića Davida Dragičevića.

David Dragičević nestao je 18. marta 2018. godine, a njegovo tijelo pronađeno je šest dana kasnije na ušću rječice Crkvene u Vrbas. Okolnostismrti, koja je okarakterisana kao ubistvo, do danas nisu razjašnjene.

Sud je u presudi od četvrtka (27. januara) obrazložio da tužilaštvo nije dokazalo navode te da nije dokazan umišljaj, odnosno da su optuženi svjesno uništili dokaz.

Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci podiglo je u septembru 2018. godine optužnicu protiv Marjanca i Bošnjaka zbog nestanka donjeg veša (gaća bokserica), koje su bez objašnjenja nestale nakon obdukcije tijela stradalog mladića, 25. marta 2018. godine.

Bokserice su, zajedno sa ostalim odjevnim predmetima, prebačene nakon obdukcije u prostoriju za sušenje predmeta u Policijsku upravu Banjaluka, a optužnica tereti Marjanca i Bošnjaka da su bacilli, odnosno uništili taj dio odjeće.

“Dakle, u namjeri da spriječe ili otežaju dokazivanje uništili su predmet koji služi kao dokaz, čime su počinili krivično djelo “sprečavanje dokazivanja”, navodilo se u optužnici.

Suđenje je počelo u aprilu 2021. godine, dvije godine nakon što su se Marjanac i Bošnjak izjasnili da nisu krivi.

Razočaran presudom, otac stradalog mladića, Davor Dragičević protestvovao je u četvrtak, sa članovima grupe “Pravda za Davida” ispred zgrade Osnovnog suda u Banjaluci.

Davor Dragičević nedavno se vratio u Bosnu i Hercegovinu u nakon što mu je odbijen zahtjev za politički azil u Austriji.

Roditelji su ekshumirali tijelo Davida Dragičevića u martu 2019. i prebacili ga u Austriju, nezadovoljni istragom, pritiscima, te hapšenjima građana koji su ih podržavali.

Tužilaštvo BiH je 14. aprila 2021. godine odlučilo da preuzme predmet u vezi s nestankom i smrću Davida Dragičevića od Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka.

Davor Dragičević optužio je najviše funkcionere Ministarstva unutrašnjih poslova RS za umiješanost u ubistvo njegovog sina, a prijavu protiv njega podnio je entitetski ministar Dragan Lukač.

Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci donijelo je naredbu o obustavi istrage protiv Davora Dragičevića 13. septembra 2020. godine.

Od kraja marta 2018. godine roditelji Davida Dragičevića i grupa "Pravda za Davida" na banjalučkom Trgu Krajine organizovali su protestna okupljanja s ciljem otkrivanja istine o ubistvu.

See all News Updates of the Day

Da li se Amerikanci namjerno sele bliže ljudima sa sličnim političkim stavovima?

Naselje u Tucsonu u Arizoni (Foto: AP/Charles Rex Arbogast)

Demokrate i republikanci su manje skloni da žive blizu jedni drugih nego što su bili prije jedne generacije.

Ova politička segregacija je fenomen o kome je novinar Bill Bishop pisao u svojoj knjizi "The Big Sort" (Veliko razvrstavanje) u kojoj se nagovještava da se Amerikanci sve više sele u mjesta gdje susjedi dijele njihove političke stavove.

Ali, da li to rade namjerno?

"Moguće je da neki od njih to rade planski, ali na osnovu podataka mislim da nije samo u tome stvar. Kada se ljudi sele, obično traže zajednice koje imaju određene elemente, kao što su ulice sa galerijama, prodavnice oružja, veliki lanci ili mali, nezavisni kafići...", kaže JP Prims, predavač na katedri za psihologiju na Univerzitetu Illinoisa u Chicagu."Moguće je da pronalaze mjesta koja imaju stvari koje drugi liberali vole, ili stvari koje vole drugi konzervativci."

Prims je ko-autor izvještaja o političkoj segregaciji u kojem su ustanovljene značajne razlike koje nisu dubinski političke kada je riječ o vrstama zajednica koje se dopadaju liberalima i konzervativcima.

Joe Galli u šali pokriva lice prolazeći pored znaka Obama-Biden ispred kuće susjeda u Portsmouthu u New Hampshireu, 5. oktobra 2012.
Joe Galli u šali pokriva lice prolazeći pored znaka Obama-Biden ispred kuće susjeda u Portsmouthu u New Hampshireu, 5. oktobra 2012.

Liberali koji su učestvovali u istraživanju identifikovali su politički liberalizam, etničku raznovrsnost, javni prevoz i živahnu umjetničku scenu kao važne karakteristike svoje idealne zajednice. Za to vrijeme, konzervativci cijene politički konzervativizam, patriotizam, prisustvo više crkava, i ruralne predjele kada razmišljaju o idealnim mjestima za život.

"Već duže vrijeme znamo da liberali više vole urbanija mjesta, dok konzervativci žele da imaju osjećaj manjeg grada i da im okruženje bude malo više ruralno", kaže Prims.

Mit o političkom raspoređivanju?

Samuel Abrams, profesor politike i društvenih nauka na koledžu Sarah Lawrence College u Bronxvilleu, i saradnik instituta American Enterprise, ne vjeruje u koncept političkog samoraspoređivanja.

Ukazuje na veliki broj ljudi iz liberalnih država kao što su California, New York, Connecticut i New Jersey koji se sele u konzervativnije države kao što su Florida i Texas.

"Oni se sele jer su porezi niži, ograničenja su manja. Za pola miliona dolara, umjesto jednosobnog stana veličine ormara kakve imamo u New Yorku, možete da kupite prostranu kuću, moguće i sa bazenom, terenom za košarku i roštiljem", kaže on.

Znatan broj stanovnika Californije se seli u Texas u vrijeme kada ta država preduzima političke korake koji su razbijesnili liberale.

"Pogledajte restriktivne zakone o abortusu koje je uvela ta država. Pogledajmo njihov nedavni rad na zabrani abortusa, kontroli oružja pa i mijenjaju političkih mapa okruga", kaže Abrams. "Stavovi koje je zauzela ta država su direktno suprotni ciljevima svih tih progresivnih liberala koji se iznenada sele u nju u isto vrijeme. Zato ne mislim da je geografija pokretač."

Prema izvještaju Univerziteta Texas A&M, najveći dio ljudi koji se seli u Texas dolazi iz Californije, a većina se nastanila u liberalno orijentisanim okruzima Texasa.

Efekat Covida

Socijalni psiholog Jonathan Haidt kaže da je moguće da je pandemija Covida 19 dovela do pojačanog "političkog sortiranja".

"U New Yorku i Californiji, mnogo ljudi desno od centra napušta te države, jer ne mogu da podnesu njihovu socijalnu politiku i pandemijske mjere", kaže Haidt, profesor na Stern školi biznisa pri Univerzitetu New Yorka. "Tako da svakako postoji kretanje iz New Yorka i Californije ka Texasu i Floridi koje ne motiviše samo klima, već i politika, želja da se boravi u mjestu koje nije tako liberalno”.

Firma za nekretnine "Redfin" predviđa da će se tokom 2022. još više ljudi preseliti u mjesta koja su više u skladu sa njihovim političkim uvjerenjima. Istraživanje koje je obavila ta firma pokazuje da značajan broj kupaca kuća ne želi da se seli u mjesta gdje su zakoni suprotni njihovim političkim uvjerenjima.

Vlasnici ove kuće u Lovettsville u Virginiji kažu da su im znakovi podrške Trumpu nekoliko puta ukradeni iz dvorišta.
Vlasnici ove kuće u Lovettsville u Virginiji kažu da su im znakovi podrške Trumpu nekoliko puta ukradeni iz dvorišta.

Haidt kaže da očekuje više političkog razvrstavanja sada kada više Amerikanaca nego ikada ima opciju da radi od svojih kuća.

"Mnogo ljudi dovodi u pitanje svoj raniji način života. Mnogi sada imaju slobodu da rade daljinski, da žive gdje god žele. Zato je moje predviđanje da će se teza (novinara) Billa Bishopa o "Big Sort" (Velikom razvrstavanju) pokazati još tačnijom poslije Covida", ističe on. "Imajući u vidu koliko su se stvari intenzivirale proteklih godina, čak i prije Covida, za vrijeme (bivšeg predsjednika Donalda) Trumpa, a sada sa Covidom, koji utiče na naš život daleko više nego što su politički argumenti nekada uticali, predvidio bih da će se političko razvrstavanje i dalje povećavati."

Bishop je u svojoj knjizi istakao da, dok je Amerika raznovrsnija nego ikada, mjesta u kojima žive brojni Amerikanci zapravo postaju manje raznovrsna, kako se ljudi sele u zajednice u kojima žive ljudi koji razmišljaju i glasaju kao oni.

Ta segregacija bi mogla da dovede do još većeg neprijateljsva između konzervativaca i liberala.

"Budući da liberali ne susreću konzervativce tako često kao ranije, a konzervativci ne sreću liberale tako često, i uživo i na internetu, rekao bih da će to izvjesno doprinijeti političkoj polarizaciji, jer te ljude vidimo kao manje humane. Manje razumijemo njihov način razmišljanja, ili manje slušamo njihove argumente", ističe Prims."Znamo da smještanje ljudi u zajednice u kojima svi misle na isti način dovodi do 'eho-komora', odnosno zajednica istomišljenika, u kojima ljudi imaju tendenciju da postanu ekstremniji."

Predstavnički dom usvojio zakon o domaćem terorizmu 

Istražitelji na mjestu masovnog ubistva u supermarketu u Buffalu.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon kojim se jačaju federalni resursi u borbi protiv domaćeg terorizma, poslije rasističkog masovnog ubistva u Buffalu, državi New York.

Za zakon je glasalo 222 člana Predstavničkog doma, a 203 su bila protiv - uglavnom republikanci. Jedini republikanac koji je glasao za je Adam Kinzinger.

Nije prvi put da demokrate u Predstavničkom domu usvajaju ovakav prijedlog zakona. Sličan je usvojen i 2020, ali nije prošao u Senatu.

Demokratama generalno nedostaje podrška da usvoje zakone kojima bi se strože regulisala prodaja i nošenje oružja, čime bi se, kako smataju, smanjilo i oružano nasilje.

Oni koji podržavaju zakon smatraju da se njime pokrivaju "rupe" u dijeljenju obavještajnih podataka između Sekretarijata za pravosuđe i unutrašnje poslove i FBI-a, i da će boljim umrežavanjem biti olakšano i praćenje potencijalnih domaćih terorista.

Prema sadašnjim zakonima, federalne agencije mogu da prate one za koje sumnjaju da su teroristi, ali moraju da otvore posebne kancelarije za to, i da formiraju radne grupe. Ovim zakonom će biti obezbjeđeno oko 105 miliona dolara za narednih pet godina, a novac je namijenjen uglavnom za zapošljavanje potrebnog osoblja.

Demokrate u Senatu obećavaju da će o ovom zakonu glasati sljedeće nedjelje. Ali, šanse za usvajanje su neizvjesne jer demokrate imaju 50 od 100 mjesta u Senatu, i ne glasaju uvijek svi senatori za.

Republikanci su protiv ovog zakona jer smatraju da daje previše ovlaštenja Sekretarijatu za pravosuđe da može da sprovodi nadzor nad pojedincima. Također smatraju da se zakonom ne tretiraju ljevičarske ekstremističke grupe.

Zakonom je predviđeno da nadležne agencije svakih šest mjeseci podnose izvještaj i procene o domaćem terorizmu i prijetnjama koje šalju neonacističke i rasističke grupe.

"Ovaj zakon ignoriše terorističke prijetnje koje dolaze od radikalne ljevice i pretpostvlja da su odgovorni jedino bijelci i pripadnici desnice", rekao je republikanac Darrel Issa.

Demokrate i republikanci se ne slažu ni oko toga kako treba definisati slučajeve domaćeg terorizma u SAD, i kako treba krivično goniti odgovorne.

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

U sjeveroistočnoj Siriji, u logoru Al-Hol, gdje su zatočene hiljade članova porodica pripadnika takozvane Islamske Države, djeca su izložena ekstremističkoj ideologiji koju šire radikalizirane žene. Za Glas Amerike, logor je posjetila Zana Omar. Evo njenog izvještaja.

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Bjelorusija je polazna točka za ruske snage. Sada je na hiljade stanovnika Bjelorusije, koji su u 2020. godini ustali protiv lidera Aleksandra Lukašenka, odlučilo da se bori za Ukrajinu formirajući jedinice na poljskoj teritoriji.

Amerika relaksira ekonomske sankcije Venecueli

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro

Vlada Sjedinjenih Američkih Država povlači potez relaksiranja nekoliko ekonomskih sankcija Venecueli kao gest kojim se ohrabruje nastavljanje pregovora između opozicije koju podržavaju SAD i vlade predsjednika Nikolasa Madura, izvještava AP.

Ograničeno smanjenje sankcija će omogućiti korporaciji Chevron da pregovara sa državnom naftnom kompanijom PDVSA, ali to neće značiti da se može raditi na bušotinama ili izvozu venecuelanske nafte, rekla su dva viša zvaničnika State Departmenta za Associated Press, kasnije u ponedeljak 16. maja. Zvaničnici su govorili pod uslovom da ostanu anonimni jer još nema zvanične objave.

Chevron sa sjedištem u Kaliforniji posljednja je velika američka naftna kompanija koja posluje u Venecueli, gdje je prvi put investirala 1920-ih.

Četiri zajednička ulaganja s PDVSA-om proizvodila su oko 200.000 barela dnevno u 2019., ali američka vlada joj je 2020. naredila da obustavi proizvodnju i od tada joj je dopušteno da obavlja samo osnovne radove na naftnim bušotinama kako bi sačuvala svoju imovinu i nivo zaposlenosti u Venecueli.

Osim toga, Carlos Erik Malpica-Flores, bivši visokorangirani menadžer PDVSA-e i nećak prve dame Venecuele, biće uklonjen s popisa sankcioniranih pojedinaca, rekli su.

Ovi potezi dolaze nakon Madurovog gesta dobre volje poslije sastanka u martu s predstavnicima administracije predsjednika Joea Bidena i nedavnog sastanka u Centralnoj Americi između američkih zvaničnika i glavne opozicione koalicije Unitarne platforme kako bi se razgovaralo o daljem razvoju.

"To su stvari o kojima je Unitarna platforma pregovarala i došla je sa zahtjevom da to učinimo kako bi se oni mogli vratiti za pregovarački sto", rekao je jedan od zvaničnika.

Venecuela je među državama sa najvećim svjetskim rezervama nafte, ali političke turbulencije i ekonomski pad natjerali su više od šest miliona ljudi na migraciju posljednjih godina.

Otprilike tri četvrtine onih koji su ostali žive s manje od 1,90 dolara dnevno, što se smatra međunarodnim standardom za ekstremno siromaštvo, a mnogi nemaju pristup čistoj, tekućoj vodi i struji.

SAD i druge zemlje povukle su priznanje Madura nakon što su ga optužile da je lažirao ponovni izbor za predsjednika 2018. Prepoznali su Juana Guaidoa, koji je bio šef kongresa u kojem je tada dominirala opozicija koji je vođa Unitarne platforme.

U posljednjih pet godina, SAD su koristile kažnjavanje finansijskim i ličnim sankcijama, kaznene optužnice i podršku tajnim grupama u neuspješnoj kampanji za uklanjanje Madura i vraćanje onoga što se shvata kao ukradena demokratija Venecuele.

Međutim, u martu su američki zvaničnici otputovali u glavni grad Venecuele, Karakas, kako bi se sastali s Madurom nakon što je ruska invazija na Ukrajinu preokrenula svjetski poredak i prisilila Washington da preispita svoje prioritete nacionalne sigurnosti.

Nakon sastanka, Maduro je oslobodio dvojicu američkih zatvorenika i obećao da će nastaviti pregovore sa svojim protivnicima.

Visoki američki zvaničnici rekli su da će vlada kalibrirati sankcije na temelju konkretnih ishoda pregovora i da će ih ponovno uvesti u slučaju nazadovanja u procesu dijaloga.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG