Philip Gordon:Ne možemo mi formirati vladu BiH

Zamjenik američkog državnog sekretara, Dr. Philip Gordon je danas odgovarao na pitanja članova Kongresnog odbora za vanjske poslove o situaciju na Balkanu.Veći dio izlaganja se odnosio na odnose Srbije i Kosova, i mišljenje State Departmenta je da Srbija mora da se suoči sa realnošću nezavisnosti Kosova da bi krenula u dalje u euro-atlanske integracije. Hrvatska i Crna Gora su dobile dobre ocjene za borbu protiv korupcije. Izlaganje o Bosni i Hercegovini zamjenik državnog sekretara Gordon je počeo riječima da Bosna i Hercegovina je u posljednjih 15 godina postigla velike uspjehe, kao što su člansto u Vijeću Sigurnosti i učešće u savezničkim Afganistanu, ali je dodao : Jako sam razočaran da više od godinu dana nakon izbora Bosna i Hercegovina i dalje nije formirala vladu. Na pitanje naše novinarke Inde Swanke o tome ko u ovom slučaju treba da izvrši pritisak da bi do formiranje iste došlo, gospodin Gordon odgovara:

Kao što sam i ranije rekao, ne možemo mi formirati bh vladu nego oni sami. Dakle nije više u pitanju pritisak koji treba izvršiti na odredjenog lidera. Lideri moraju to učiniti pod pritiskom vlastitog naroda, jer narod je taj koji trpi. Sjedinjene države neće patiti ako se u BiH ne formira vlada, a njihov vlastiti narod hoće i oni se trebaju aktivno uključiti.

VOA:
Vi ste takodjer rekli da je Dayton neophodan ali nije dovoljan, možete li to opširnije objasniti?

Zamjenik državnog sekretara Philip Gordon:
Neophodan jer je Dayton temelj funkcionalne vlade, ali kao što smo vidjeli, Dayton se manje više poštovao 15 godina, iako postoje veliki nedostaci: ekonomija nije kakva bi trebala da bude i ne odgovara potrebama bosanskog naroda, medjunarodna reprezentacija je minimalna, desile su se neke reforme vojnih snaga ali i dalje nije došlo do dogovora oko vojne imovine i državne imovine. Dayton je minimalni uvjet, i nije dovoljan, a lideri moraju imati bolju viziju kojom će zemlju povesti u budućnost.


VOA:
Uzimajući u obzir da upravo Dayton zahtijeva etnički identifikaciju i podjelu na Bošnjake, Srbe i Hrvate, da bi uopšte ušli u političke krugove. Poznato je da je nedostatak zajedničke nacionalne vizije i identiteta Bosne i Hercegovine dio problema cijele zemlje, kako se ovo može prevazići?

Politka etničkih identiteta je bila problematična u prošlosti i prioritet je bio zaustaviti rat. Taj cilj je postignut. Tačno je da iako su samo tri konstitutivna naroda de fakto priznata, Evropska Unija je zahtijevala da bilo koji gradjanin bilo kojeg etniteta može biti izabran na političku funkciju. To će biti reforma koja će morati da se uradi.
Dugoročnije gledajući, iako niko ne očekuje da će etničke podjele nestati, očekuje se snažnija kooperacija i način rada u kojem će interesi zemlje biti uvijek prije etničkih interesa, ili će biti Evropljanin postati važnije od svega . To je dugoročna vizija koja treba da se desi, kazao je za naš program zamjenik američkog državnog sekretara Philip Gordon.