Podsjetimo – iRNK vakcine su one koje kao aktivnu tvar sadrže genetičku poruku (gen) za stvaranje onog proteina koji i prirodno (pri prirodnoj infekciji) prvi stupa u kontak s našim organizmom, pa ga tako i stanice imunološkog sistema i prvog detektuju kao strano tijelo (antigen). Na ovog tehnologiji se baziraju Moderna i Pfizer/BioNTech vakcine.
Treba dodati da to što se neka vakcina bazira na ovoj tehnologiji ne mora značiti i da su ove vakcine superiorne drugim tipovima i tehnologijama vakcina. Primjerice, CureVac je pokušao na istoj tehnologiji razviti vakcinu, ali nije koristio dizajn Moderne (koje su Pfizer-BioNTech također preuzeli) i CureVacova vakcine nije bila toliko uspješna.
Još u aprilu 2021. Moderna je imala preprint rad (nerecenziran rad, koji još nije objavljen u stručnim časopisima i pregledan od strane stručnjaka u oblasti) o tome kako su napravili booster dozu koja bi sadržala sekvencu jedne od varijanti virusa, i to na B.1.351 (sada poznatu kao Beta). Ova vakcina je zapravo sadržala u dozi pola količine sekvence RNK prvobitne varijante i pola nove. Premda Moderna nije uspjela „pogoditi“ varijantu koju će se raširiti svijetom – u vrijeme kada su razvijali ovu vakcinu nije bilo ni govora o Delta varijanti – uradili su nešto važno: dokazali su da je koncept „prekrajanja“ vakcine moguć.
Naravno, ova Modernina vakcina iz preprinta neće biti dostupna kao finalni proizvod, ali i Moderna i Pfizer-BioNtech su preduzeli korake u osvježavanju i prilagođavanju vakcina na novi soj, na Deltu.
„Dok Pfizer i BioNTech vjeruju da treća doza BNT162b2 ima potencijal očuvanja najveće razine zaštitne eikasnosti u odnosu na sve trenutno testirane varijante, uključujući Deltu, tvrtke su i dalje na oprezu i razvijaju ažuriranu verziju vakcine Pfizer-BioNTech protiv COVID-19 koja cilja na Spike protein varijante Delta. Prva serija mRNA za pokus već je proizvedena u BioNTech -ovom pogonu u Mainzu u Njemačkoj. Tvrtke predviđaju da će kliničke studije početi u avgustu, prema regulatornim odobrenjima.“, navodi se u saopštenju na stranicama kompanije BioNTech.
Zapravo za mRNA/iRNK vakcine je mnogo lakše i brže razviti ažurirane verzije vakcine, nego za inaktivne i adenovirusne vakcine. Naime, prije, prilikom izrade vakcina proitv sezonske gripe, naučnici ne samo da bi morali predvidjeti koje će to sojevi grupe oređene sezone biti dominantni (što će se morati, izgleda, raditi i sa SARS-CoV-2), nego bi morali uzgojiti velike količine virusa, kojeg će inaktivirati i od njega praviti vakcinu. Isto bi morali i sa inaktivnim vakcinama protiv COVID-19, ali i sa adenovirusnim vakcinama, kakve su AstraZenecina i J&J.
S mRNA vakcinama se uopšte ne mora uzgajati virus, što je znatna ušteda vremena. Osnovna „receptura“ mRNA vakcina ostaje ista i služi kao platforma za potrebna „prekrajanja“. Ova ažurirana sekvence koja će biti adekvatnija za novu Delta varijantu traju relativno kratko, oko par sedmica i zapravo više vremena oduzme regulatorna procedura odobravanja ažurirane vakcine. Sve ostalo u vakcini, osim sekvence, ostaje isto.
U Izraelu, zemlji s velikim postotkom vakcinisanih, bilježi se porast oboljelih i u nevakcinisanoj i u potpuno vakcinisanoj populaciji, zbog širenja Delta varijante, što zabrinjava. Ipak, porast hospitalizacija i smrtnih slučajeva nije toliko drastičan, što opet znači da vakcine štite i smanjuju opterećenje zdravstvenog sistema i smrtnost. Upravo stoga je prilagođavanje vakcina novim varijantama virusa - prije svega Delti – izuzetno važno kako bi se minimizirao i broj novih slučajeva.
Najvjerovatnije je da će vakcine protiv COVID-19 funkcionisati kao vakcine protiv gripe: pratiće se nove varijante i vakcine prema potrebi prilagođavati njima, samo još ne znamo koliko često.
