Riad Hajdarević, istraživač na Institutu za istraživanje raka pri Univerzitetskoj bolnici u Oslu, aktivno se bavi naprednim metodama imunoterapije, a njegova strast prema nauci i inovacijama u liječenju kancera vuče korijene iz dugogodišnjeg obrazovanja i neiscrpne znatiželje.
Hajdarević je doktorirao na Medicinskom fakultetu u Oslu iz oblasti imunologije, s fokusom na autoimune bolesti, a njegovo istraživanje danas obuhvata kompleksne imunološke pristupe u borbi protiv kancera, uključujući napredne tehnike korištenja imunoloških T regulatornih ćelija. Osim toga, predaje na Internacionalnom Burch Univerzitetu u Sarajevu, gdje, kako kaže, „nastoji prenijeti stečeno znanje na mlade ljude u Bosni."
Od autoimuniteta do kancera
Hajdarevićeva karijera u imunologiji započela je kroz istraživanje autoimunih bolesti, no brzo je prešao u područje istraživanja raka, koje, prema njegovim riječima, predstavlja svojevrsnu „inverziju autoimuniteta." Usmjerio se na redefinisanje imunog mikrookoliša limfoma, jednog tipa raka. U ovom pristupu se nastoje aktivirati regulatorne T ćelije i stvoriti okruženje u kojem će imuni sistem efikasnije prepoznati i uništiti ćelije raka. Ove ćelije su vrsta ćelija krvi koje imaju značajnu ulogu u imunološkom odgovoru.
„Za razliku od prijašnjih celularnih terapija, poput CAR-T, koje direktno napadaju ćelije raka, mi pokušavamo pomoću T regulatornih ćelija redizajnirati prostor u kojem tumor raste, tako što ćemo ga učiniti aktivnijim i omogućiti imunim ćelijama da vrše svoju prirodnu funkciju – pronalazak i uništenje malignih ćelija,” objašnjava Hajdarević.
Imunoterapija naspram tradicionalnih metoda
Jedan od ključnih aspekata istraživanja koje Hajdarević vodi odnosi se na imunoterapiju, pristup koji se sve više koristi u liječenju raka, ali koji se još uvijek razvija i unapređuje. Za razliku od hemoterapije i zračenja da bi direktno uništili ćelije raka, imunoterapija koristi vlastiti imuni sistem pacijenta kako bi ga potaknula na borbu protiv raka. Ova metoda, kako objašnjava Hajdarević, ima prednosti u preciznosti, smanjenim nuspojavama i sposobnosti da se tijelo samo izbori sa tumorom.
„Imunoterapija pomaže našem imunološkom sistemu, tj. odbrambenom sistemu tijela, da prepozna i uništi ćelije raka. Za razliku od tradicionalnih metoda poput hemoterapije i zračenja, koje često oštete i zdrave ćelije, imunoterapija omogućava preciznije liječenje s manjim štetnim efektima,” ističe Hajdarević.
Međutim, on naglašava da imunoterapija, iako obećavajuća, nije „magična terapija" i može izazvati teške nuspojave, posebno kod pacijenata s određenim vrstama tumora.
Napredak u personaliziranim terapijama
U okviru svojih istraživanja, Hajdarević koristi CRISPR tehnologiju kako bi dizajnirao T regulatorne ćelije. CRISPR je Nobelovom nagradom ovjenčana tehnologija koja omogućava uređivanja gena. Ovdje CRISPR tehnologija omogućava precizno genetičko modificiranje T-regulatornih ćelija kako bi one preusmjerile imunološki odgovor i stvorile prostor za druge imune ćelije da napadnu tumor.
„Potencijal ove tehnologije u borbi protiv solidnih tumora je ogroman," dodaje Hajdarević. Ova metoda još uvijek je u ranoj fazi istraživanja, ali obećava veliki napredak u liječenju tumora koji su otporni na tradicionalne terapije.
Izazovi i budućnost imunoterapije
Iako su napreci u imunoterapiji značajni, izazovi su brojni. Složenost tumorskog mikrookoliša i individualne razlike među pacijentima otežavaju prilagođavanje terapija pacijentu. „Tumori, posebno solidni, stvaraju okruženje koje otežava imunološkim ćelijama da efikasno djeluju, pa je promjena tog mikrookoliša ključna za napredak," kaže dr Hajdarević. Također, dodaje da je neophodno pronaći balans između aktiviranja imunološkog sistema i izbjegavanja nuspojava poput autoimunih stanja, koja se mogu javiti kod određenih terapija.
Budućnost imunoterapije, prema Hajdareviću, leži u kombinovanim terapijama koje će uključivati imunoterapiju, hemoterapiju i zračenje, čime će se povećati šanse za uspješno liječenje različitih vrsta raka, uključujući one koji su otporni na trenutne metode liječenja.
Doprinos za BiH
Iako radi u Norveškoj, Hajdarević aktivno planira projekte koji bi mogli unaprijediti zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini. „Jedan od ključnih projekata na kojem radim je Bosanski atlas raka, koji ima za cilj prikupljanje i analizu podataka o različitim vrstama kancera u Bosni i Hercegovini," otkriva on. Ovaj atlas će, prema njemu, omogućiti bolje praćenje učestalosti bolesti i razvoj personaliziranih terapija prilagođenih pacijentima u BiH.
„Važno je unaprijediti zakonsku regulativu oko tendera i olakšati uvođenje novih terapija i tehnologija, kako bi pacijenti imali pristup najnovijim oblicima liječenja“, kazao je dr. Riad Hajdarević.
Uz ulaganje u istraživačku infrastrukturu i laboratorije, Hajdarević vjeruje da će se u BiH stvoriti uslovi za primjenu najsavremenijih metoda liječenja, poput imunoterapije, čime bi se značajno unaprijedila zdravstvena zaštita i liječenje pacijenata koji boluju od raka.
