Linkovi

Penzije na ‘tankom ledu’ – Vlada RS stimuliše budžetske korisnike na dodatnu štednju


Bosnia and Herzegovina -- Government of Republic of Srpska (RS) in Banja Luka (Banjaluka), October 25, 2017.
Bosnia and Herzegovina -- Government of Republic of Srpska (RS) in Banja Luka (Banjaluka), October 25, 2017.

Penzijski sistem u Republici Srpskoj decenijama je na ‘tankom ledu’. Ekonomisti godinama upozoravaju da bez povećanja prosječne plate, novih investicija u privredi i borbe protiv rada na crno najstarija kategorija stanovništva teško može očekivati neko bolje vrijeme. Ovakve procjene značajno utiču i na odluku mladih ljudi da posao potraže u zemljama Zapadne Evrope.

Oni koji odluče da ostanu u RS, moraće da razmisle o dodatnoj štednji kako bi sebi u budućnosti obezbijedili pristojne prihode. Jedna od tih opcija odskora je i Evropski dobrovoljni penzijski fond (EPF) - prvi model trećeg stuba dobrovoljnog dopunskog penzijskog osiguranja u BiH, koji su osnovali Evropska banka za obnovu i razvoj, Skupna pokojninske družbe iz Slovenije, ENEF - Fond za razvoj preduzeća i Penzijski rezervni fond RS.

EPF je dobio ‘vjetar u leđa’ od Vlade RS, Saveza sindikata i poslodavaca, a od 1. januara 2020. godine svi radnici koji primaju platu iz budžeta RS imaju mogućnost da dobrovoljno štede, tako što će im Vlada RS dodatno uplatiti 20 KM mjesečno. Ova informacija do budžetskih korisnika stigla je preko noći. U veoma kratkom roku morali su da se odluče za dobrovoljni model štednje za koji prvi put čuju. Pitaju se i kako je moguće da im Vlada RS odjednom poklanja novac, a godina nema novca za povećanje plata, ali i kako će se doplata za dobrovoljnu štednju iz bruto plate odraziti na ionako malu obaveznu penziju. Stručnjaci ističu da je najveći problem nepovjerenje građana u nadležne institucije ističući da je u konkretnom slučaju sporno što Vlada RS budžetskim novcem ne stimuliše dodatnu štednju svih poreskih obveznika.

Kako funkcioniše Evropski dobrovoljni penzijski fond?

Osnivači EPF-a tvrde da će ovaj model štednje donijeti niz pozitivnih efekata, jer će zaposlenima omogućiti dodatne prihode za sigurniju starost, preduzećima jeftin sistem stimulacije radne snage, a državi smanjenje pritiska na budžet za isplatu penzija i kapital za ulaganje. Dobrovoljni sistem fukcioniše tako što će poslodavci koji na račun svojih radnika uplate 1.200 maraka godišnje, odnosno 100 maraka mjesečno, biti oslobođeni poreza i doprinosa na taj iznos.

Iz EPF-a ističu da je Vlada RS donijela ovakvu odluku kao odgovoran poslodavac, te da ne postoji nikakvo ograničenje ili zabrana da i ostali poslodavci formiraju planove na nivou svojih privrednih ili drugih društava, kao što i svaki punoljetni građanin mlađi od 70 godina može da štedi u EPF-u putem individualnog ugovora o članstvu.

“Penzijski plan Vlade ne dira stečena prava i ne smanjuje platu zaposlenima u javnoj upravi. Ovaj potez treba da motiviše sve zaposlene, a ne samo one koji primaju platu iz budžeta, da izdvajaju u štednju za penziju”, kaže za Glas Amerike Miloš Grujić, direktor Društva zа uprаvljаnje Penzijskim rezervnim fondom RS i član Upravnog odbora EPF-a.

On ističe da ovakvi planovi nisu nikakva novost u razvijenim zemljama i da je normalno da poslodavac jedan dio novca uplaćuje i u drugi i u treći stub penzijskog sistema, te da penzijski plan za sve zaposlene kojima se plata isplaćuje iz budžeta predstavlja iskorak u smislu razvoja i promovisanja dobrovoljnog penzijskog sistema.

“Poslodavcima je to zakonski najjeftinije zbog poreskih olakšica, a radnik može, uz to, dodavati i dio svoje bruto plate. Benefit je što je i dobrovoljno, nema obaveze redovnih uplata, niti ima ikakvih penala po tom osnovu. Najveći rizik je ne štedjeti, jer nam svi pokazatelji ukazuju na činjenicu da će se naša penzija kretati u visini trećine sadašnje plate”, objašnjava Gordana Drobnjak, izvršna direktorica Društva za upravljanje EPF-om.

Prema njenim riječima, u privatnim preduzećima već postoji interes i formirani planovi, a zakonski osnov za odluku Vlade RS nalazi u Zakonu o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima i on vrijedi, bez izuzetka, i za sve ostale poslodavce.

Budžetski korisnici skeptični

Iako ne gube ništa, jer imaju sigurnih 20KM koje će Vlada RS uplaćivati na njihove račune, mnogi budžetski korisnici kategorično su odbili da pristupe EPF-u. Prosvjetni radnici među prvima su reagovali, jer im je, kako kažu, bez ikakve najave iz Ministarstva prosvjete i kulture RS samo stigla odluka sa naznakom ‘hitno’.

“Odbila sam da potpišem zbog nedovoljne informisanosti i žurbe prilikom izjašnjavanja o tome da li želimo taj 'poklon' Vlade. Malo ko je uopšte čuo da postoji taj fond prije nego smo trebali da se izjasnimo pristajemo li da nam Vlada uplati 20 KM za neku dodatnu penziju. Uz potvrdan odgovor, trebao je i potpis kojim dajemo saglasnost da taj neki fond smije raspolagati našim ličnim podacima. I sve to u roku od danas do sutra”, kaže Milanka S. nastavnica u jednoj banjalučkoj osnovnoj školi.

Ona tvrdi da je tek kasnije iz medija saznala da su iz Ministarstva prosvjete i kulture i Generalnog sekretarijata Vlade RS pogriješili kada su stavili pomenutu oznaku ‘hitno’, ali joj takav rad ovako važnih institucija budi još veće nepovjerenje. Kako kaže, smeta joj i navodna dobrovoljnost koja se, kao i veliki broj drugih stvari tumači ‘na naš način’, jer taj ‘poklon’ Vlade RS može da se čuva samo u tom Fondu i dobra volja Vlade RS ne vrijedi ako biste željeli da štedite na nekom drugom mjestu. Pita se i zašto joj neko daje nešto što nije tražila.

„Poznato je da prosvjetni radnici godinama očekuju izjednačavanje platnih koeficijenata koji bi doveli do povećanja plate, ali to se ne dešava, jer valjda nema sredstava. Kako sada odjednom ima za neki Fond o kojem se tako malo zna. Krajnje je nejasno kako će se ovo izdvajanje odraziti na postojeći Fond PIO koji je odavno u veoma teškom stanju“, objašnjava ova nastavnica.

Naši sagovornici iz EPF-a, međutim, ne kriju da će dodatne uplate radnika zanemarivo uticati na iznos obavezne penzije.

„Iznos koji uplaćuje poslodavac ni na koji način ne utiče na redovnu, obaveznu, državnu penziju. Iznos koji bi dobrovoljno uplaćivao radnik (dio bruto plate), zavisno od visine pojedinačnih uplata i perioda uplata, sigurno bi zanemarivo uticao na iznos penzije“, objašnjava Gordana Drobnjak, ističući da su skeptičnost i nepovjerenje sasvim razumljivi.

“U pitanju je nešto novo i netestirano na našem prostoru. Motivacija može da bude u želji da budemo odgovorni prema sebi, da obezbijedimo dodatna sredstva za vrijeme kada nam najviše budu trebala. Sa stanovišta države, jedan od ciljeva je ulaganje u one koji se odluče za ovaj vid štednje i dugoročna relaksacija i smanjenje pritiska na Fond PIO”, ističe Gordana Drobnjak.

Novac se, prema njenim riječima, investira u najsigurnije dostupne finansijske instrumente, najviše u državne obveznice i depozite.

„Mogućnost gubitka, odnosno rizik EPF-a je rizik Republike Srpske. Po našim procjenama, on je prihvatljiv i nizak“, objašnjava Drobnjakova.

Rizik uvijek postoji

Ekonomista Damir Miljević za Glas Amerike objašnjava da su dobrovoljni penzijski fondovi jedan od uobičajenih instrumenata za ulaganje raspoloživih novčanih sredstava građana kojim oni sebi obezbjeđuju dodatni prihod tj. dodatnu penziju kada završe radni vijek.

“Ukoliko je fond uspješan ulagač će kada ode u penziju iz ovog fonda dobijati mjesečnu sumu novca koja bi, u realnim kategorijama, trebala biti veća od iznosa koji je mjesečno uplaćivao u fond. Ukoliko oni koji upravljaju fondom ne budu uspješni u ulaganju sredstava, bilo da ulažu u pogrešne instrumente ili da preuzimaju preveliki rizik, može se desiti da uloženi novac ostvari manji prinos nego da ste ga dali na običnu štednju u banci, a u pojedinim ekstremnim slučajevima čak i da ostanete bez uloženih sredstava”, ističe Miljević.

On smatra da je u konkretnom slučaju sporna odluka Vlade RS koja upravlja novcem građana tj. poreskih obveznika i dužna je da taj novac, koji nije njihov nego naš tj. javni, troši na transparentan i nediskriminirajući način.

„Odlučivši da našim novcem finansijski stimuliše samo budžetske korisnike Vlada RS diskriminira pravo svih drugih građana da i oni dobiju navedenu stimulaciju ukoliko ulažu u dobrovoljni penzijski fond. Po mom mišljenju Vlada RS ovom odlukom krši Ustav, jer diskriminira radnike po osnovu toga gdje su zaposleni. Ispravno je bilo da se sa po 20 KM iz budžeta stimulisao svako ko je uložio u dobrovoljni penzijski fond ili niko“, smatra Miljević, ističući da je veliki problem što građani generalno nemaju povjerenja u sistem, pa ni u investicione fondove.

„Samim tim što je fond dobrovoljni svako ima pravo da odbije da mu pristupi i da sam procijeni da li je to u njegovom interesu ili nije. Sve ono što se zadnjih dvadesetak godina ovdje dešavalo kada je u pitanju novac građana uložen u banke i privatizacione investicione fondove daje za pravo svakome ko nema povjerenje u institucije da izrazi svoju sumnju i u ovom slučaju“, kaže Miljević.

Za sada će procjenu da li na ovakav način dodatno da štede donositi poslodavci i građani u Republici Srpskoj, mada, prema riječima naših sagovornika iz EPF-a, postoje indicije da će i poslodavcima u FBiH biti uvedene poreske olakšice za ovaj vid uplata, te da će i oni biti motivisani da štede za svoje radnike na sličan način.

XS
SM
MD
LG