Najvažnije
Pence: Trump je pogriješio, nisam mogao da preokrenem rezultate izbora
Bivši potpredsjednik SAD Mike Pence javno se suprotstavio tvrdnjama svog bivšeg šefa Donalda Trumpa i kazao da je Trump pogriješio kada je rekao da je Pence, kao potpredsjednik, imao ovlaštenja da preokrene rezultate predsjedničkih izbora koje je dobio Joe Biden.
U govoru pred konzervativnim Federalističkim društvom na Floridi, Pence se osvrnuo na Trumpove konstantne pokušaje da izbore prikaže kao pokradene, te da okrivi svog nekadašnjeg potpredsjednika da nije učinio ništa da spriječi potvrđivanje Bidenove pobjede u Kongresu.
"Predsjednik Trump je pogriješio. Ja nisam imao pravo da preokrenem rezultate izbora", rekao je Pence.
Ovo je ujedno bilo i najsnažnije javno suprotstavljanje Pencea Trumpu, iako je bivši potpredsjednik nekoliko puta izjavljivao da Trump i on ne vide događaje od 6. januara 2021. istim očima.
Trumpove pristalice tada su upale u Kongres u pokušaju da spriječe potvrdu pobjede Bidena na izborima.
Pence bi mogao ponovo da se kandiduje 2024. godine, čime bi mogao da bude direktno suprotstavljen svom bivšem šefu - koji također nagoviještava kandidaturu.
Trump je u saopštenju izdatom početkom nedjelje naveo da kongresni odbor koji istražuje događaje od 6. januara treba da provjeri "zašto Mike Pence nije odlučio da vrati rezultate glasanja na potvrđivanje" i izjavio da je Pencemogao da preokrene izborni rezultat.
Potpredsjednik SAD, inače, ima ceremonijalnu ulogu u potvrđivanju glasova od strane Elektorskog koledža i svaki pokušaj miješanja u to bi bio raskid sa dosadašnjim pravilima.
Pence je ocijenio da je 6. januar 2021. bio "mračan dan u historiji američkog Kongresa" i rekao da je svoje dužnosti tog dana obavljao u skladu sa Ustavom.
"Amerikanci treba da znaju da smo vjerni Ustavu, čak i kada nam to ne daje političku prednost", rekao je bivši potpredsjednik. "Prema Ustavu, ja nisam imao pravo da promijenim rezultat izbora. Ni Kamala Harris neće imati pravo da to uradi kada ih pobijedimo 2024."
See all News Updates of the Day
SAD: Struja iz obnovljivih izvora prvi put nadmašila energiju iz uglja
Električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora prvi put je nadmašila onu iz uglja u Sjedinjenim Državama 2022. godine, saopštila je američka Uprava za informacije o energetici.
Obnovljivi izvori su takođe nadmašili nuklearnu generaciju 2022, nakon što se to prvi put dogodilo godinu dana ranije.
Rast solarne i energije vjetra je u značajnoj mjeri podstakao povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije i čini 14% struje proizvedene u Americi tokom 2022.
“Drago mi je što smo prešli taj prag, ali to je samo jedan korak u nečemu što mora da bude veoma ubrzani i mnogo jeftiniji proces", kaže Stiven Porder, profesor ekologije na univerzitetu Braun.
Kalifornija je proizvela 26% solarne energije na nacionalnom nivou, a slijedi Teksas sa 16% i Sjeverna Karolina sa 8%.
Najviše energije na vjetar proizvedeno je u Teksasu - 26% ukupne energije proizvedene u SAD, a slijede Ajova sa 10% i Oklahoma sa 9%.
“Ovaj procvat je u velikoj mjeri izazvan ekonomskim faktorima", kaže Gregori Vetstoun, predsjednik Američkog savjeta za obnovljivu energiju. "U proteklih 10 godina, troškovi proizvodnje energije vjetra su smanjeni za 70 procenata, dok su troškovi proizvodnje solarne energije opali za još impresivnijih 90 procenata."
"Obnovljiva energija je sada najpristupačniji izvor nove struje u većini dijelova zemlje", dodaje Vetstonu.
Uprava za informacije o energetici predviđa da će udei vjetra u proizvodnji električne energije u SAD porasti sa 11 na 12% od 2022. do 2023. godine, a da će udio solarne energije u istom periodu porasti sa 4 na 5 odsto. Očekuje se da će udio prirodnog gasa ostati na istom nivou - 39% dok će se udio uglja smanjiti sa prošlogodišnjih 20% na 17% ove godine.
“Vjetar i solarna energija će biti kičma rasta obnovljivih izvora energije, ali da li će oni moći da pruže 100% američke struje bez neke druge, rezervne varijante je nešto o čemu inženjeri trenutno razgovaraju", navodi profesor Porder sa univerziteta Braun.
U izvještaju je ustanovljeno da se zemlja ipak snažno oslanja na sagorijevanje fosilnih goriva koji utiču na promjene klime. Struja proizvedena sagorijevanjem uglja je činila 20% sektora električne energije 2022, što je pad sa 23% iz 2021. Prirodni gas bio je najveći izvor struje u SAD 2022, i prošle godine proizveo 39% ukupne električne energije u poređenju sa 37% 2021.
“Kad pogledate podatke, prirodni gas je bio veliki pokretač smanjenja emisije štetnih gasova prilikom proizvodnje struje jer je u velikoj mjeri počeo da zamijenjuje elektrane na ugalj", ističe Melisa Lot, direktorka za istraživanja u Centru za globalnu energetsku politiku na univerzitetu Kolumbija.
“U narednom periodu, ne smijemo da dozvolimo da emisija gasova kontinuirano raste, morate da je veoma brzo spustite", dodaje Lot.
Zakon o smanjenju inflacije (IRA) uticao je na broj projekata obnovljive energije koji su predloženi 2022. godine, ističe Melisa Lot, i očekuje se da će imati "ogroman uticaj na ubrzavanje projekata o upotrebi čiste energije.
Naoružana djevojka ubila troje djece i troje odraslih u osnovnoj školi u Nešvilu
28-godišnja naoružana žena ubila je troje dece i troje članova nastavnog osoblja u privatnoj hrišćanskoj školi u glavnom gradu Tenesija, prije nego što je i sama stradala u okršaju sa policijom. Vlasti navode da je napadačica nekada bila đak te škole.
Još nema zvaničnih informacija o mogućem motivu za nasilje koje se dogodilo ubrzo poslije početka nastave u prezbiterijanskoj školi Kovenant, koju pohađa oko 200 djece od predškoskog uzrasta do šestog razreda osnovne škole.
Međutim, djevojka je nacrtala detaljnu mapu škole, uključujući sve ulaze, i ostavila za sobom "manifest" i druge tekstove koje istražitelji sada pregledaju, saopštio je šef policije Džon Drejk.
Drejk je identifikovao osumnjičenu kao ženu po imenu Odri Elizabet Hejl, stanovnicu Nešvila i koristio ženske zamjenice. Međutim, odgovarajući na pitanja reportera, rekao je da se ona "predstavljala kao transrodna osoba."
Troje dece je proglašeno mrtvim nakon što su prebačena u lokalnu dječiju bolnicu u Vanderbiltu sa prostrelnim ranama, saopštio je portparol bolnice. Naoružana djevojka je takođe ubila troje odraslih članova nastavnog osoblja.
Policija je kasnije objavila imena žrtava. Ubijeno je troje devetogodišnjih učenika - Evelin Dikhaus, Heli Skrags i Vilijam Kini, kao i 61-godišnja Sintija Pik, 60-godišnja Ketrin Kuns i 61-godišnji Majk Hil.
Predsjednik Joe Biden je pucnjavu opisao kao "najveću noćnu moru svake porodice, i još jednom pozvao Kongres da usvoji njegov prijedlog zabrane automatskog oružja.
"Ovo je bolesno. Moramo da uradimo više da spriječimo epidemiju oružanog nasilja i zaštitimo naše škole, da se ne pretvore u zatvore", izjavio je Biden, koji je izrazio saučešće porodicama žrtava i pohvalio policiju Nešvila zbog brze akcije.
Smrtonosne masovne pucnjave postale su uobičajene u Sjedinjenim Državama, ali je veoma neobično kada je napadač - žena. Samo četiri od 191 masovne pucnjave od 1966. godine, iz evidencije neprofitnog istraživačkog centra Projekat protiv nasilja, izvršila je ženska osoba.
U SAD se od početka godine dogodilo 89 pucnjava u školama, prema bazi podataka o školskim pucnjavama K-12, vebsajtu koji je osnovao Dejvid Ridman. Prošle godine, dogodilo se 303 takvih incidenata, što je najviši broj od početka vođenja statistike 1970. godine.
Među novijim pucnjavama koje su potresle američku javnost su prošlogodišnji masakr u osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu, slučaj učenika prvog razreda koji je pucao na svoju učiteljicu u Virdžiniji, kao i prošlonedeljna pucnjava u Denveru, u kojoj je ranjeno dvoje članova školske administracije.
Škola je osnovana 2001. godine i nalazi se u imućnom kraju Nešvila zvanom Grin Hil, južno od centra grada, blizu najpoznatijih univerziteta u gradu i slavnog kafića Bluebird - popularnog mjesta za okupljanje muzičara.
SAD: Moguća zabrana pilule za abortus
Očekuje se da će federalni sudija uskoro odlučiti o sudbini pilule koja izaziva abortusa. Pilula o kojoj se radi, mifepriston, na tržištu je već 20 godina, ali protivnici prava na abortus kažu da nije sigurna.
Žena koju ćemo zvati Sara, živi u Teksasu. Kaže da ima stabilan posao, karijeru i dvije diplome.
Pošto su hirurški abortusi ilegalni u Teksasu, Sara je kontaktirala prijateljicu da bi dobila potrebne pilule i obavila medicinski abortus.
“To je bila kombinacija mifepristona i misoprostola, koji je 98 odsto efikasan", kaže Sara.
Međutim, o budućoj upotrebi jedne od tih pilula odlučivaće konzervativni federalni sudija u Teksasu kojeg je imenovao bivši predsjednik Donald Trump.
Ispred sudnice, okupili su se predstavnici obje strane. Ljekari i medicinske grupe iz Saveza za hipokratovu medicinu, koji se protivi abortusu, podnijeli su tužbu sa zahtjevom da se mifepriston ukloni sa tržišta. Oni tvrde da je pilula prvobitno odobrena bez dokaza da je sigurna.
Ingrid Skop, ljekarka kaže da izgleda da je proces politizovan od samog početka. "Kada je pilula odobrena 2000. godine, Federalna agencija za hranu i lijekove prekršila je nekoliko sopstvenih pravila."
Prošle godine, Vrhovni sud Sjedinjenih Država poništio je 50 godina staru odluku u slučaju Ro protiv Vejda koja je garantovala žensko pravo na abortus. Administracija predsjednika Bidena odgovorila je pružanjem većeg pristupa nehirurškim abortusima, tako što je apotekama dozvoljeno da prodaju više mifepristona i misoprostola.
Prije odluke Vrhovnog suda, Institut Gatmaher, grupa koja podržava prava na abortus, ustanovila je da se više od polovine svih abortusa obavlja pilulama, a ne hirurški.
Kada se uzmu zajedno, lijekovi koje je Sara koristila su skoro 100 odsto efikasni za okončanje trudnoće do 10 nedelja. Međutim, neki protivnici abortusa tvrde da ljekari ponekad moraju da spašavaju život ženama ugroženim zbog uzimanja tih pilula.
Kristan Hokins, iz organizacije Studenti za život Amerike tvrdi da pristalice zabrane abortusa znaju da "postoje značajni, realni rizici povezani sa hemijskim tabletama za abortus."
Bez obzira šta sudija odluči u ovom slučaju, druga pilula misoprostol, i dalje bi bila legalna. Međutim, stručnjaci kažu da je manje efikasna kada se uzima sama.
Aktivistkinja Džanda Rejker osjeća se veoma obeshrabreno. "Kao da smo se vratili u prošlost. Žene Amerike moraju da protestuju. Mladi birači moraju da izađu i promijene stvari.”
Džuli Sims, stanovnica Teksasa ističe da je bilo veoma zanimljivo čuti obje strane. "Zapravo sam se osjećala kao da smo čuli tri strane, jer smo čuli i farmaceutski ugao.”
Bez obzira šta sudija odluči, slučaj neće uskoro biti završen. Da bi zabrana lijeka koji je odobrila federalna agencija bila primjenjena, potrebno je više godina. Stručnjaci kažu da bi obje strane mogle da se žale, jedna zbog djelimične zabrane, a druga zbog pridržavanja postojećeg zakona, pa bi o cijelom slučaju na kraju mogao da odlučuje Vrhovni sud.
Biden širi mrežu na summitu Nove demokratije dok raste zabrinutost zbog Rusije i Kine
Sjedinjene Američke Države u utorak otvaraju svoj drugi Samit za demokratiju s pogledom na ostatak svijeta, tražeći ujedinjeni front protiv autoritarizma dok Rusija napada Ukrajinu i dok Kina pokreće diplomatsku ofanzivu.
Predsjednik Joe Biden preuzeo je dužnost obećavajući da će zagovarati demokratiju, a u svojoj prvoj godini poentirao je na inauguracijskom samitu, koji je nastojao reafirmirati američko vodstvo.
Ovog puta, u znak zabrinutosti da je prvo izdanje bilo previše fokusirano na SAD, Biden je pozvao ko-domaćine na svakom kontinentu - predsjednike Zambije, Kostarike i Južne Koreje i premijera Holandije.
Ukupno je pozvao 121 lidera na trodnevni, uglavnom virtuelni samit - osam više nego 2021.
Samit dolazi u trenutku kada prijetnje demokratiji evoluiraju "od onoga što se smatralo važnim pitanjem, premda kao prijetnja koja se sporo razvija, u ono koje je sada važno i izuzetno hitno", rekao je Marti Flacks, direktor inicijative za ljudska prava u Centar za strateške i međunarodne studije.
Na sesijama će se okupiti predstavnici civilnog društva koji će razgovarati o nizu izazova za demokratiju, uključujući tehnologiju nadzora, koju Sjedinjene Države vide kao rastuću prijetnju dok Kina ostvaruje brzi tehnološki napredak.
"U nedostatku neriješene akcije Kongresa u tom prostoru, važno je da se administracija bilateralno angažuje sa drugim zemljama, kao i sa kompanijama na dobrovoljnim akcijama koje se mogu preduzeti u međuvremenu", rekao je Flacks.
Izbjegavanje Turske, Mađarske
Samit će biti otvoren u utorak virtuelnim razgovorom o miru u Ukrajini s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Ne samo poruka, već i ambijent će biti upečatljiv kontrast u odnosu na prvi samit na kojem je Zelenski, sada ratni lider u vojnim uniformama, bio glatko obrijan i nosio oštro crno odijelo.
Iako je Biden održao svoje predizborno obećanje na samitu demokratije, razočarao je neke aktiviste za ljudska prava ublaživši svoja ranija obećanja da će se kloniti autokratskih lidera.
Biden je prošle godine posjetio i Saudijsku Arabiju, priznajući ulogu kraljevstva na naftnim tržištima, i Egipat, domaćina klimatskog samita i američkog partnera u regionalnoj sigurnosti, a sve više je radio s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom o Ukrajini.
Nijedna od te tri zemlje nije pozvana na samit, što je nepovratna kritika, posebno Erdoğana, koji se suočava sa reizborom 14. maja nakon dvije decenije na vlasti u kojoj ga optužuju za puzeći autoritarizam.
Jedinstveno među državama Evropske unije, Biden nije pozvao Mađarsku, gdje je premijer Viktor Orban prošle godine osvojio četvrti mandat, ali je optužen da je odstupio od liberalnih vrijednosti pritiskajući štampu, osuđujući neevropske izbjeglice i blagonaklono govoreći o Moskvi.
Američki partneri koji se izbjegavaju na samitu uključuju Singapur, čiji se izbori općenito smatraju slobodnim, ali koji ograničava slobodno okupljanje i regulira medije, i Bangladeš, gdje je stotine uhapšeno prema Zakonu o digitalnoj sigurnosti.
Američki State Department odbio je raspravljati o kriterijima za uključivanje na samit.
"Međutim, ponavljamo da za samit želimo da budemo inkluzivni i reprezentativni za regionalno i socioekonomski raznoliku grupu zemalja", rekao je glasnogovornik State Departmenta. "Ne tražimo da definišemo koje zemlje jesu, a koje nisu demokratije."
Sve veći američki partner Indija, proglašena najvećom svjetskom demokratijom, nalazi se na listi prisutnih nekoliko dana nakon što je opozicioni lider Rahul Gandhi izbačen iz parlamenta, što je posljednji korak premijera Narendre Modija koji je uzbunio grupe za ljudska prava.
Indijski susjed i najveći rival Pakistan, gdje je Imran Khan prošle godine svrgnut s mjesta premijera i kasnije optužen, također je na listi.
Pozvano više afričkih nacija
Od zemalja koje su dobile pozive nakon što su zadržane 2021. godine, pet je u Africi, uključujući Tanzaniju, gdje je predsjednik Samia Suluhu Hassan obećao da će obnoviti konkurentsku politiku, i Obalu Slonovače, gdje su se tenzije smanjile pošto su izbori 2021. također prošli mirno kao Gambija, Mauritanija i Mozambik.
U Latinskoj Americi, Biden po prvi put poziva Honduras, koji je dobio pohvale za bolje vođenje izbora 2021. godine, uprkos upornom nasilju i nedavnom odbacivanju tajvanskih veza s Kinom.
Samit dolazi kada se Sjedinjene Države fokusiraju na Afriku, gdje i Kina i Rusija napreduju.
Potpredsjednica Kamala Harris putuje ove sedmice u Ganu, Tanzaniju i Zambiju — čijeg predsjednika Hakaindea Hichilema Washington smatra uzorom za demokratiju i održava svoje događaje kao sudomaćin samita.
Freedom House, istraživačka grupa koju podržavaju SAD, u svom najnovijem godišnjem izvještaju uočila je sveukupno pogoršanje globalne demokratije, ali i sve veći broj svijetlih tačaka.
Katie LaRoque, koordinatorica grupe za samit, rekla je da, iako jedan sastanak sam po sebi nije odlučujući, skup daje priliku za jedinstvo.
Demokratije mogu "koordinirati promjene politike koje mogu sadržavati raširenu autoritarnu agresiju", rekla je ona.
Spasioci pohrlili u Mississippi nakon razornog tornada
Spasioci i volonteri pohrlili su u nedjelju u južnu američku državu Mississippi kako bi pomogli u velikom čišćenju nakon što je snažan tornado kasno u petak poharao jednu od najsiromašnijih regija u zemlji, usmrtivši najmanje 26 ljudi, uključujući jednu u susjednoj Alabami.
Tornado je sravnio domove i poslovne prostore u prizoru potpune devastacije.
Stotine ljudi ostalo je bez krova nad glavom u Mississippiju zbog tornada, iako je ista vremenska fronta izazvala nove žestoke oluje dalje na istoku u državi Georgiji, a dva su tigra nakratko pobjegla iz svojih nastambi u safari parku.
Američki predsjednik Joe Biden objavio je rano u nedjelju deklaraciju o katastrofi za četiri okruga Mississippija Carroll, Humphreys, Monroe i Sharkey. Gradovi Rolling Fork i Silver City bili su posebno teško pogođeni tornadom u petak.
Deklaracijom se oslobađa novac za pomoć ljudima u procesu oporavka, a uključuje i bespovratna sredstva i zajmove.
Ministar domovinske sigurnosti Alejandro Mayorkas i upraviteljica Federalne agencije za upravljanje u izvanrednim situacijama Deanne Criswell uputili su se u nedjelju u Mississippi kako bi pomogli u procjeni štete i nadgledali napore savezne vlade u pružanju pomoći.
Pogledajte povezani videozapis Arasha Arabasadija:
Gradonačelnik Eldridge Walker iz Rolling Forka, grada u kojem je živjelo 2000 ljudi, rekao je: "Okrug Sharkey, Mississippi, jedan je od najsiromašnijih okruga u državi Mississippi, ali još uvijek smo otporni. Uvjeren sam da ćemo vratimo se i izgradimo ovu zajednicu veću i bolju za naše obitelji i to je ono čemu se nadamo i to je ono što želimo učiniti."
“Nastavite moliti za nas”, dodao je. "Pred nama je dug put i svakako zahvaljujemo svima na njihovim molitvama i na svemu što će učiniti ili mogu učiniti za ovu zajednicu."
Nacionalna meteorološka služba u Jacksonu, Mississippi, glavnom gradu države, rekla je da je na temelju prvih podataka tornado koji je pogodio državu dobio preliminarnu ocjenu EF-4, što znači da je imao najveće udare vjetra između 265 i 320 kilometara na sat. Na temelju izvještaja o oluji i radarskih podataka, tornado je bio na tlu više od sat vremena i prešao je najmanje 274 kilometra.
"Ne znam kako je iko preživio", rekao je Rodney Porter, koji živi 32 kilometra južno od Rolling Forka. Kad je oluja pogodila petak navečer, rekao je da se odmah odvezao tamo kako bi pomogao. Rekao je da je stigao i zatekao "potpunu devastaciju" i rekao da je osjetio miris prirodnog plina i čuo ljude kako vrište upomoć u mraku.
Kuće su nestale, naslagane su na kuće s vozilima na njima, rekao je.
Guverner Mississippija Tate Reeves proglasio je vanredno stanje, ali je obećao pomoć u obnovi dok je promatrao štetu u regiji širokih prostranstava polja pamuka, kukuruza i soje i ribnjaka za uzgoj somova. Razgovarao je s Bidenom, koji je također razgovarao s izaslanstvom državnog Kongresa.
Dio materijala u ovom izvještaju došao je od The Associated Pressa.
