Linkovi

Najnovije

Pence vakcinu prima u petak, a Biden možda iduće nedelje

Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden greets Vice President Mike Pence at the 19th anniversary ceremony in observance of the Sept. 11 terrorist attacks at the National September 11 Memorial & Museum in New York, on Friday, Sept
Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden greets Vice President Mike Pence at the 19th anniversary ceremony in observance of the Sept. 11 terrorist attacks at the National September 11 Memorial & Museum in New York, on Friday, Sept

Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden i aktuelni potpredsjednik Mike Pence uskoro će primiti vakcinu protiv COVID-19.

Američki potpredsjednik Pence biće vakcinisan u petak 18. decembra na javnom događaju, saopštila je Bijela kuća u srijedu, a izabrani predsjednik Biden bi mogao biti vakcinisan u toku sljedeće nedjelje, prenosi Reuters.

Ranije je objavljeno da će najvišim zvaničnicima američke vlade, uključujući službenike Bijele kuće koji rade u blizini predsjednika Donalda Trumpa biti ponuđena vakcina protiv COVID-19 ove nedjelje.

Distribucija vakcina u SAD ograničena je na najizloženije zdravstvene radnike, njegovatelje i korisnike domova.

Sjedinjene Države započele su od ponedjeljka 14. decembra vakcinaciju protiv COVID-19 sa Pfizer/BioNTech vakcinom.

Distribucija vakcine koju su razveli američki Pfizer i njemački BioNTech počela je tri dana nakon što je odobrena njena hitna upotreba u Sjedinjenim Državama. Vakcinacijom se otvara novi front u borbi protiv pandemije koja dnevno oduzima više od 2.400 američkih života.

Inače, skraćeni režim ispitivanja vakcine izazvao je globalnu zabrinutost zbog preskakanja takozvanih sigurnosnih ispitivanja faze 3, koja obično traju mjesecima, a Evropska agencija za lekove (EMA) je 3. decembra upozorila da je protiv ishitrenih odobravanja vakcina protiv COVID-19.

EMA bi trebalo da se sastane najkasnije 29. decembra da odluči da li će dati uslovno odobrenje za vakcinu koju su razvili američki gigant Pfizer u partnerstvu sa njemačkom biotehnološkom firmom BioNTech.

See all News Updates of the Day

Očekuje se da Trump potpun fokus stavi na Harris na prvom skupu nakon Bidenovog povlačenja

Donald Trump
Donald Trump

Pred Donaldom Trumpom u srijedu je prvi javni skup otkako je predsjednik Joe Biden odustao od predsjedničke utrke za koju su se obje glavne stranke pripremale mjesecima, ostavljajući bivšem predsjedniku da svoj bijes usmjeri na svog vjerovatno novog protivnika, potpredsjednicu Kamalu Harris.

Očekuje se da će se Trump u potpunosti fokusirati na Harris dok se u srijedu bude govorio u Sjevernoj Karolini

Sa Bidenovim iznenadnim izlaskom iz predsjedničke utrke i Harris koja se sve više približava zvaničnom izboru demokrata na općim izborima, Trump je pojačao svoju kritiku potpredsjednicu, koju je okarakterizirao kao "istu kao Biden, ali mnogo radikalniju".

Okrivio ju je za ono što opisuje kao propuste Bidenove administracije, posebno za sigurnost duž granice između SAD-a i Meksika.

Trump se također zaštitio od planova za očekivanu debatu s Harris, rekavši da želi da Fox News, a ne ABC, bude domaćin debate koju je prvobitno zakazao za septembar sa Bidenom. U utorak se činilo da je Trump ponovo dotjerao tu poruku, rekavši u razgovoru s novinarima da bi želio raspravljati sa Harris "više od jednom", ali se nije obavezao da će se pojaviti na debati koja je trenutno zakazana i rekavši da je pristao samo raspravljati sa Bidenom dvaput, a ne sa Harris.

Tiho, republikanci su govorili o tome kako zamjena poništava dio argumenta njihove stranke u korist Trumpove vitalnosti i snage.

Sa 81 godino, Biden je bio najstariji kandidat koji je krenuo na opšte izbore. Sada, 78-godišnji Trump zauzima to mjesto. Harris, (59) pokrenula je kampanju za koju se čini da barem u nekim krajevima izaziva interes među mlađim glasačima koji bi mogli biti ključni u odlučivanju na izborima.

Skup u srijedu također je prvi nakon ostavke direktorice Tajne službe Kimberly Cheatle, koja je rekla da je preuzela "punu odgovornost za sigurnosni propust" koji je doveo do toga da se naoružani muškarac mogao toliko približiti Trumpu na događaju na otvorenom u Pennsylvaniji.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova traži "zajednički jezik" s Kinom u razgovorima o okončanju rata s Rusijom

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba se rukuje kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem prije sastanka u južnom kineskom gradu Guangzhouu u srijedu, 24. jula 2024.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba se rukuje kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem prije sastanka u južnom kineskom gradu Guangzhouu u srijedu, 24. jula 2024.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da traži "zajednički jezik" u razgovorima ove sedmice sa svojim kineskim kolegom o okončanju rata njegove zemlje s Rusijom.

Kuleba se u srijedu sastao s ministrom vanjskih poslova Wang Yijem u Guangzhouu, velikom komercijalnom i proizvodnom centru u južnoj Kini. To je prva posjeta ukrajinskog ministra vanjskih poslova zemlji od ruske invazije na Ukrajinu, koja je zategla odnose Ukrajine s Kinom.

"Uvjeren sam da je pravedan mir u Ukrajini u strateškim interesima Kine, a uloga Kine kao globalne sile za mir je važna", rekao je Kuleba.

Kina ima bliske veze sa Rusijom i zalagala se za prekid rata koji bi uzeo u obzir interese obje strane. Taj stav je doveo u konfrontaciju ne samo s Ukrajinom, već i sa zapadnoevropskim zemljama i Sjedinjenim Državama, koje traže povlačenje Rusije kao osnovu za bilo kakvo rješenje.

Kina nije učestvovala na mirovnoj konferenciji u Švicarskoj prošlog mjeseca koja nije uključivala Rusiju.

Očekivalo se da će Kuleba lobirati kod kineskih zvaničnika da prisustvuju još jednoj mirovnoj konferenciji planiranoj negdje prije američkih predsjedničkih izbora početkom novembra. Njegova posjeta odražava kalkulaciju da bi bilo koji mirovni sporazum povoljan za Ukrajinu vjerovatno bio neuspješan bez Kine.

Kineski zvaničnici tvrde da dvije zemlje imaju prijateljske i saradničke odnose. Konstatujući rast između Kine i Ukrajine, Wang je u svom uvodnom obraćanju rekao da su se veze nastavile normalno razvijati "uprkos složenim i stalno promjenjivim međunarodnim i regionalnim situacijama".

Kuleba je u Kinu stigao u utorak. U video snimku objavljenom u utorak kasno na svojim nalozima na društvenim mrežama, Kuleba je rekao da će imati opsežne pregovore kako bi potražio zajednički jezik u potrazi za mirom u Ukrajini.

"Moramo da krenemo ka pravednom i stabilnom miru", rekao je on, prema prevodu koji je objavio Euromaiden Press, novinski sajt na engleskom jeziku o Ukrajini. "Kina može igrati značajnu ulogu u tome. Idemo."

Njegova posjeta uslijedila je nakon rijetkog javnog prijekora Kine od strane ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u junu. Zelenski je optužio Kinu da pomaže Rusiji da blokira učešće zemalja u švicarskoj mirovnoj konferenciji. Kina je negirala da je vršila pritisak na druge.

Kina je objavila zasebni mirovni plan sa Brazilom u šest tačaka uoči konferencije. Taj potez i tajming vjerovatno su razbjesnili ukrajinske zvaničnike koji su usred traženja podrške za svoj mirovni prijedlog.

"Moramo izbjeći nadmetanje mirovnih planova", rekao je Kuleba u svom video snimku na društvenim mrežama ove sedmice.

Pred američkim glasačima nova kampanja. Kako reaguju na promjenu

Kamala Harris tokom predizbornog mitinga u Wisconsinu.
Kamala Harris tokom predizbornog mitinga u Wisconsinu.

Glasači u Sjedinjenim Državama suočeni su s novom predsjedničkom kampanjom nakon povlačenja aktuelnog predsjednika Joea Bidena iz predsjedničke utrke.

Potpredsjednica Kamala Harris vjerovatno će biti kandidat Demokratske stranke koja će se suočiti s Donaldom Trumpom u novembru. Dopisnik Glasa Amerike Scott Stearns pitao je neke birače kako reaguju na promjenu.

U rodnom gradu Joea Bidena, Scrantonu u Pennsylvaniji, glasač Eric Boylan kaže da demokrati nisu imali drugog izbora osim da istisnu Bidena iz predsjedničke utrke.

"Mislim da je bio veoma dobar vođa. Ali se isto tako slažem i da je vrijeme da se povuče", kaže on.

Glasačica Kristine Stoll kaže da bi, ako Biden nije sposoban da bude kandidat, trebao odstupiti s mjesta predsjednika.

"Trebao je da odustane odavno. Trebao bi napustiti Bijelu kuću. Nije dovoljno mentalno stabilan da vodi ovu zemlju", kaže Stoll.

Kandidiranjem potpredsjednice Kamale Harris poboljšavaju se šanse stranke protiv republikanskog kandidata Donalda Trumpa, kaže glasač Daniel Brennan.

"Harris ima dobre anketne rezultate protiv Trumpa. Dakle, mislim da ona ima prave šanse za pobjedu", kaže Brennan.

Tijekom posjete Washingtonu, glasač iz Pennsylvanije Bill Mills kaže da Harris dijeli odgovornost za Bidenove ekonomske neuspjehe.

"Primjećujemo porast cijena namirnica i goriva i troškova života, a život nam je sada gori", kaže Mills.

U Michiganu, glasač Jason Potts kaže da promjena daje Demokratskoj stranci priliku za povezivanje s mlađim biračima.

Kao potpredsjednica, Harris je radila na kontroli ilegalne imigracije.

Birač s Floride Christopher Ran Gil kaže da zbog neuspjeha na granici Harris nije dorasla funkciji predsjednika.

U Washingtonu, glasačica Alicia Jefferson nada se da ljudi ne vide potpredsjednicu samo kao crnkinju, već gledaju na njena postignuća.

"I nadam se da mogu da pogledaju mimo bilo čega drugog i pogledaju to. Ali u svijetu u kojem živimo, neki ljudi hoće, a neki neće. I nadam se da nije dovoljno ljudi koji stoje na putu ili koriste to kao prepreku da ona dođe na funkciju."

Njujorčanin Andrew Varshavsky kaže da će bilo kome biti teško pobijediti Trumpa.

"Ja sam demokrat. Mislim da će nam biti teško pobijediti u ovoj utrci bez obzira što se sada događa", kaže on.

Netanyahu će zatražiti dvostranačku podršku u obraćanju u američkom Kongresu

Demonstranti i članovi porodica Izraelaca koji su uzeti za taoce tokom napada Hamasovih militanata 7. oktobra održali su miting ispred američkog Kapitola u National Mall-u 23. jula u Washingtonu, DC.
Demonstranti i članovi porodica Izraelaca koji su uzeti za taoce tokom napada Hamasovih militanata 7. oktobra održali su miting ispred američkog Kapitola u National Mall-u 23. jula u Washingtonu, DC.

Očekuje se da će izraelski premijer Benjamin Netanyahu pokušati ojačati podršku izraelskom ratu protiv Hamasa u obraćanju u američkom Kongresu u srijedu.

Netanyahuova posjeta dolazi usred pritiska kod kuće da se osigura oslobađanje talaca koje Hamas još uvijek drži u Pojasu Gaze, kao i političke neizvjesnosti za najvećeg saveznika Izraela - Sjedinjenih Država - uoči američkih predsjedničkih izbora u novembru.

Sjedinjene Države, Egipat i Katar proveli su mjesece pokušavajući posredovati u prekidu vatre između Izraela i Hamasa koji bi uključivao pauzu u borbi, oslobađanje talaca i jaču isporuku humanitarne pomoći u Gazu. Ti napori nisu uspjeli postići dogovor, dok se borbe u Gazi nastavljaju, a opasnost od šireg regionalnog sukoba i dalje traje, sa sukobima duž izraelsko-libanonske granice i jemenskim militantima Huti koji napadaju brodove u Crvenom moru.

Netanyahu je rekao da će tražiti dvostranačku podršku za Izrael. Njegovo pojavljivanje u Washingtonu dalo je gorivo za podjele među demokratama i republikancima, a određeni broj demokrata je rekao da će bojkotirati Netanyahuovo obraćanje.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson, koji je pozvao Netanyahua da govori, kritizirao je odsustvo potpredsjednice Kamale Harris kao "neoprostivo".

Harris je započela kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju najavio da se više neće kandidirati za reizbor.

Demokratski senator Bernie Sanders rekao je da neće prisustvovati govoru i kritizirao Netanyahuovu politiku na Zapadnoj obali i Gazi.

Demokratski senator Dick Durban rekao je da, iako stoji uz Izrael, "neću stajati i bodriti njegovog sadašnjeg premijera".

Kritičari su krivili Netanyahuovu vladu za vođenje rata u Gazi, posebno tvrdeći da Izrael nije učinio dovoljno da zaštiti palestinske civile ili osigura protok humanitarne pomoći.

Izrael je odbacio kritike i okrivio militante Hamasa za djelovanje u područjima koja dovode civile u opasnost.

Višestruki protesti protiv Netanyahua planirani su za srijedu, nakon demonstracija u utorak u zgradi Predstavničkog doma SAD-a i ispred Netanyahuovog hotela.

U utorak su održane i demonstracije u National Mallu u Washingtonu, gdje su porodice nekih od talaca koji se još uvijek drže u Gazi zahtijevale od Netanyahua da pristane na sporazum o prekidu vatre kojim se taoci vraćaju kućama.

Rat je počeo napadom Hamasa na Izrael početkom oktobra u kojem je poginulo 1.200 ljudi. Izrael je odgovorio kampanjom kopnenih i zračnih napada u kojima je poginulo više od 39.000 ljudi, prema Ministarstvu zdravlja Gaze.

Neke informacije za ovaj izvještaj dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Američki predsjednici koji nisu tražili reizbor

Predsjednik Joe Biden prekinuo je u nedjelju spekulacije kada je najavio da će se povući sa izbora 2024.

Ta odluka, donesena samo nekoliko sedmica prije Demokratske nacionalne konvencije, dodaje Bidena na uži spisak predsjednika koji su imali pravo na ponovni izbor, ali su odlučili da se ne kandiduju.

James K. Polk

James Polk
James Polk

James K. Polk stupio je na dužnost 1845. godine sa specifičnim ciljevima, uključujući aneksiju Texasa i preuzimanje teritorije Oregon. U to vrijeme nije bilo ograničenja predsjedničkog mandata i bilo je uobičajeno da se kandidati obavezuju da se neće kandidirati za ponovni izbor kao znak lične poniznosti. Pošto je postigao svoje ciljeve, Polk je ispoštovao svoje obećanje da će služiti samo jedan mandat i nije tražio ponovni izbor 1848.

James Buchanan

Izabran 1856. godine, James Buchanan je također obećao da će služiti samo jedan mandat kao predsjednik, ali je na njegovu odluku da ispoštuje ovo obećanje 1860. vjerovatno uticalo burno stanje nacije i njegova vlastita nepopularnost. Buchananov mandat obilježio je njegov neuspjeh da efikasno riješi rastuću nacionalnu podjelu oko ropstva koja će na kraju dovesti do građanskog rata, i do kraja njegovog mandata, Demokratska stranka je bila rastrgana između svoje sjeverne i južne frakcije.

Rutherford B. Hayes

Nakon što je prihvatio nominaciju Republikanske stranke,

Rutherford B. Hayes
Rutherford B. Hayes

Rutherford B. Hayes se obavezao da će služiti samo jedan mandat kao predsjednik i da će ostati vjeran svojoj riječi, odbivši da traži reizbor 1880. godine. Na ovu odluku djelomično je uticala kontroverza oko njegovih prvih izbora 1876. godine. Izborne prijevare su ostavile nekoliko država sa spornim izbornim glasovima, i iako je specijalna dvostranačka komisija odlučila u korist Hayesa, mnoge demokrate nikada nisu u potpunosti prihvatile njegov legitimitet.

Calvin Coolidge

Godine 1927. predsjednik Calvin Coolidge iznenadio je mnoge izjavom "Ne biram da se kandidujem za predsjednika 1928." Coolidge je preuzeo predsjedničku funkciju nakon smrti Warrena G. Hardinga 1923. i pobijedio na izborima 1924. godine. Uprkos svojoj popularnosti i snažnoj ekonomiji, Coolidge je odlučio da ne traži još jedan mandat, a kasnije je u svojoj autobiografiji napisao da ga nikada nije zanimala moć ili slava i bio je spreman da bude "oslobođen pretenzija i zabluda javnog života".

Harry S. Truman

Harry S. Truman
Harry S. Truman

Nakon što je odslužio skoro dva puna mandata, predsjednik Harry S. Truman odlučio je da se ne kandiduje za reizbor 1952. Truman je postao predsjednik nakon smrti Franklina D. Roosevelta 1945. godine, osvojio je puni mandat 1948. i snažno je razmišljao o tome da se ponovo kandiduje. Međutim, suočen s niskim rejtingom zbog tekućeg Korejskog rata i korupcijskih skandala u njegovoj administraciji, Truman je najavio svoju odluku da se povuče iz utrke, dozvoljavajući Demokratskoj stranci da nominuje novog kandidata.

Lyndon B. Johnson

Godine 1968., usred sve većeg protivljenja Vijetnamskom ratu i izazova unutar svoje stranke, predsjednik Lyndon B. Johnson šokirao je naciju objavom da se neće ponovo kandidirati. Johnson je preuzeo funkciju nakon ubistva Johna F. Kennedyja 1963. i osvojio puni mandat 1964. Ali kako su antiratni osjećaji rasli, a rejting njegovog odobravanja opao, Johnson je odlučio da se povuče, slavno izjavljujući: "Neću tražiti, a ja neću prihvatiti nominaciju moje stranke za još jedan mandat za vašeg predsjednika."

Joe Biden

Joe Biden
Joe Biden

Kao odgovor na zabrinutost oko njegovih godina kao predsjedničkog kandidata 2020, Joe Biden je dao izjave u kojima sugerira da će se kandidirati za samo jedan mandat, nazivajući sebe "prijelaznim kandidatom". Međutim, 2024. godine, Biden je tražio nominaciju Demokratske stranke, objašnjavajući da su mu brojni izazovi s kojima se nacija suočavala ostavila još posla. Na predizborima demokratske države, gdje je osvojio većinu delegata, kandidirao se gotovo bez protivljenja. Iako se Biden (81) u početku opirao nagovještajima da bi njegova poodmakla dob i slabost u javnom nastupu naškodili izbornim šansama demokrata, na kraju je odlučio da se povuče i podrži potpredsjednicu Kamalu Harris za nominaciju.

Zaključak

Posljednjih decenija kandidiranje za reizbor postalo je uobičajeno za kandidate koji ispunjavaju uslove, zbog čega se Bidenova odluka da se povuče čini vanrednom. Ali tokom većeg dijela američke historije, traženje ponovnog izbora se nikako nije očekivalo, a ponekad i gledano s visine. Dok su političari često motivisani mnogim različitim faktorima, odstupanje od dosadašnje pozicije može se smatrati ili znakom krize ili odgovornim potezom koji omogućava da se pojavi novo rukovodstvo.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG