Posjeta, u utorak i srijedu, poklopit će se s 15. godišnjicom uspostavljanja "sveobuhvatnog strateškog partnerstva" između nominalno komunističkih jednopartijskih, autoritarnih država.

To će također doći samo tri mjeseca nakon što je Vijetnam unaprijedio svoje odnose sa Sjedinjenim Državama. Septembarska posjeta američkog predsjednika Joea Bidena Vijetnamu stavila je Washington u ravnopravan položaj s Pekingom u diplomatskoj hijerarhiji Hanoja.

Ali za razliku od njihovih odnosa sa SAD-om, Kina i Vijetnam dijele visok stepen ideološke konvergencije, pri čemu lideri obje zemlje često opisuju svoje bilateralne odnose kao "drugovi i braća".

Otkako je Xi postao generalni sekretar Komunističke partije Kine 2012. godine, njegov vijetnamski kolega, Nguyen Phu Trong, posjetio je Kinu tri puta, 2015, 2017. i 2022. godine.

Xi je također posjetio Vijetnam 2015. i 2017, ali je prestao putovati tri godine tokom pandemije COVID-19.

Trgovina

Tokom protekle decenije, ekonomski i trgovinski odnosi između Kine i Vijetnama postali su sve bliži. Kina je najveći trgovinski partner Vijetnama i drugo najveće izvozno tržište, a sada je glavni izvor stranih investicija u Vijetnamu. Vijetnam je najveći trgovinski partner Kine među zemljama u ASEAN-u, Asocijaciji nacija jugoistočne Azije.

Kineska Opća carinska uprava kaže da je trgovina između Kine i Vijetnama prvi put u 2021. premašila 200 milijardi dolara, što je povećanje od 19,7% u odnosu na prethodnu godinu.

Ured američkog trgovinskog predstavnika kaže da je trgovina između SAD-a i Vijetnama u 2022. godini iznosila ukupno 142 milijarde dolara, pri čemu je američki izvoz od 2021. porastao za 3%, a uvoz za 25%.

Uprkos bliskim političkim i ekonomskim vezama između Kine i Vijetnama, dvije zemlje imaju višedecenijski spor oko suvereniteta nad velikim dijelovima Južnog kineskog mora. Agresivna tvrdnja Pekinga o svojim tvrdnjama gurnula je Hanoi bliže Washingtonu.

Percepcija Vijetnamaca

Dok se većina Vijetnamaca pomirila s Vijetnamskim ratom koji je završio kada su SAD povukle svoje trupe 1975. godine, mnogi još uvijek oprezno gledaju na Kinu – džinovskog susjeda s kojim su vodili kratki rat 1979. Peking je pokrenuo tronedjeljni napad na Vijetnam da kazni Hanoi zbog invazije na Kambodžu kako bi istisnuo Crvene Kmere, a dvije strane su imale povremene granične okršaje u godinama koje su uslijedile.

Istraživanje koje je u februaru objavio singapurski institut ISEAS-Yusof Ishak pokazalo je da, iako je većina vijetnamskih stavova o američkom utjecaju bila pozitivna, sve više ljudi smatra kineski utjecaj negativnim.

Istraživanje je pokazalo da većina Vijetnamaca nije uvjerena da će Kina učiniti pravu stvar u smislu globalnog mira, sigurnosti, prosperiteta i upravljanja, dok 65% vjeruje da bi ekonomska i vojna moć Pekinga mogla biti iskorištena da ugrozi interese i suverenitet njihove zemlje.

Dok su demokrate ujedinjene u zabrinutosti oko drugog Trumpovog mandata, upozoravajući da bi to bilo ravno diktaturi, reakcija republikanaca je oštro podijeljena. Neki u Republikanskoj stranci su glasni oko toga, dok drugi umanjuju Trumpovu retoriku, smatrajući da je ta bojazan prenapumpana.

Ključna razlika je u tome što većina republikanaca koji izražavaju zabrinutost zbog Trumpovih autoritarnih tendencija ili više nisu na funkciji ili su najavili da se povlače, što znači da otpor prema ambicijama bivšeg predsjednika možda neće biti preovlađujuće mišljenje kod republikanaca.

Osveta i odmazda

Trump je obećao svojim pristalicama da će ih osvetiti ako ponovo uđe u Bijelu kuću, a koristio je rječnik koji podsjeća na najgori evropski fašizam 1930-ih i 1940-ih, nazivajući svoje političke protivnike štetočinama i upozoravajući da imigranti truju krv Sjedinjenih Država.

Trump je takođe zainteresovan za prekvalifikaciju širokog sloja federalne radne snage, desetina hiljada karijernih državnih službenika koje bi mogao da otpusti po želji. Koalicija konzervativnih istraživačkih centara, na čelu sa Heritage fondacijom, trenutno vrši provjeru hiljade Trumpovih pristalica koji su zainteresovani da rade u drugoj Trumpovoj administraciji i od kojih se može očekivati da vjerno izvršavaju njegove želje.

Trump je takođe obećao da će preduzeti konkretne korake, uključujući istragu predsjednika Joea Bidena i njegove porodice preko specijalnog tužioca, i predložio je da medije koji kritikuju njega treba ućutkati.

Trumpove najbliže pristalice ponovile su njegove prijetnje. U intervjuu sa bivšim Trumpovim savjetnikom u Bijeloj kući Steveom Bannonom, bivši zvaničnik Sekretarijata odbrane u Trumpovoj administraciji Kash Patel rekao je da će u drugom Trumpovom mandatu pronaći zavjerenike, ne samo u vladi, već i u medijima.

"Da, mi ćemo krenuti na ljude u medijima koji su lagali američke građane, koji su pomogli Joeu Bidenu da namješta predsjedničke izbore, dolazimo po vas. Bilo da je to krivično ili prekršajno, to ćemo ustanoviti."

"Ovo nije prazna priča, apsolutno smo mrtvi ozbiljni", dodao je Bannon.

Diktator na jedan dan?

U intervjuu Fox Newsu sa Seanom Hannityjem, Trump je dobio priliku da otkloni strah da će se ponašati kao diktator ako bude ponovo izabran.

"Da budemo jasni, imate li na bilo koji način ikakve planove ako budete ponovo izabrani za predsjednika, da zloupotrijebite vlast, da prekršite zakon, da upotrijebite vladu da biste krivično gonili ljude?" upitao je Hannity.

"Mislite kao što oni sada rade?", rekao je Trump i nije odgovorio na pitanje.

Nekoliko minuta kasnije, Hannity je ponovo pokušao: "Ni pod kojim okolnostima, večeras obećavate Americi, da nikada nećete zloupotrijebiti moć kao osvetu prema bilo bilo kome?"

"Volimo ovog tipa. On kaže: 'Nećeš valjda biti diktator?' Rekao sam, ne, ne, ne. Osim prvog dana. Zatvaramo granicu, i bušimo, bušimo, bušimo. Poslije toga, ja nisam diktator. U redu?", odgovorio je Trump.

Trumpova kampanja nije odgovorila na zahtjev u kojem se traži pojašnjenje njegovog odgovora.

Neki republikanci ipak upozoravaju

U predsjedničkoj debati republikanaca u srijedu, bivši guverner New Jerseyja Chris Christie dao je strašnu sliku o tome kako misli da bi izgledao još jedan Trumpov mandat.

"To je ljut, ogorčen čovjek koji sada želi da se vrati kao predsjednik jer želi da se osveti svakome ko se nije slagao sa njim, svakome ko je pokušao da ga pozove na odgovornost za sopstvena zlodjela, i svaka politika o kojoj on govori je o sprovođenju plana odmazde“, rekao je on.

"Da li mislim da se šalio kada je rekao da je diktator? Sve što treba da uradite je da pogledate unazad, i zato mu neuspjeli pokušaji da govorite protiv njega, pravdanje njega, pretvaranje da je na neki način žrtva, sve mu to daje moć. Da pojasnim, njegovo ponašanje je neprihvatljivo. On je nepodoban. I pazite dobro šta će biti ako ikada dobije još jedan mandat", naveo je Christie.

Trump je odbio da učestvuje u bilo kojoj od primarnih debata. Ostalih troje republikanaca, bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley, guverner Floride Ron DeSantis i biznismen Vivek Ramaswamy, izbjegli su bilo kakvu oštru kritiku bivšeg predsjednika, koji i dalje vodi u anketama.

Ulazak u diktaturu

Christievu zabrinutost ponovili su i drugi republikanci, kao što su senator iz Utaha i predsjednički kandidat iz 2012. Mitt Romney, koji je ove nedjelje za Washington Post rekao da izgleda da Trumpova baza želi da se ponaša da je autoritaran.

"Njegova baza voli autoritarnu crtu. Mislim da im se dopada ideja da on može da koristi vojsku u unutrašnjim prilikama, i da će tražiti osvetu i odmazdu. Zato on to govori i na korak je do republikanske nominacije", rekao je Romney. U septembru je Romney najavio da se neće kandidovati za ponovni izbor sljedeće godine.

Bivša članica Predstavničkog doma iz Wyominga Liz Cheney, koja je bila glasna Trumpova kritičarka i bila je u komisiji donjeg doma Kongresa koja je istraživala napad na američki Capitol 6. januara 2021, rekla je za CBS News da nema sumnje u to na šta bi drugi Trumpov mandat ličio.

"Jedna od stvari koje vidimo da se dešava sada je neka vrsta ulaska u diktaturu u Sjedinjenim Državama", rekla je ona.

"Neozbiljna prijetnja"

Aktuelni republikanski zvaničnici koji podržavaju bivšeg predsjednika često umanjuju njegove navode da će koristiti vlast da kazni svoje kritičare.

Tokom debate DeSantis je odbacio mogućnost da bi se Trump ponašao kao diktator tokom drugog mandata.

"Vidite, mediji prave veliku buku o tome šta je rekao. Samo bih podsjetio ljude da on nije bio takav na vlasti", rekao je DeSantis.

Senator Lindsay Graham je javno rekao da vjeruje da su Trumpovi komentari Hennityju trebalo da budu zabavni. U intervjuu za CNN, Graham je osporio tvrdnje Liz Cheney o tome kako će se Trump ponašati, jer smatra da to proističe iz njenog ličnog animoziteta prema bivšem predsjedniku.

"Mislim da bi nastavak Bidenovog predsjedavanja bio katastrofa za mir i prosperitet u zemlji i inostranstvu. Naša granica ne radi. Jedina osoba koja će zaista popraviti pokvarenu granicu je Donald Trump. Kada je on bio predsjednik, ništa od ovoga se nije dešavalo u Ukrajini. Hamas i sve te druge terorističke grupe su se plašile Trumpa", rekao je Graham.

Upitan da prokomentariše Trumpovu izjavu da će biti diktator na jedan dan, republikanski senator Thom Tillis je rekao: "Rekao je da će uraditi dvije stvari: zatvoriće granicu i bušiti. Svako bi mogao da kaže da je to zloupotreba moći. Ja mislim da je to pravedna upotrebu moći, a predsjednik Biden nije uspio u tome."

Autokrate se uvijek same pokažu

Ruth Ben-Ghiat, profesorica na Univerzitetu u New Yorku i autorica knjige o diktatorima, upozorila je na opasnost odbacivanja Trumpove retorike kao neozbiljne ili lakomislene.

"Sve što Donald Trump kaže treba shvatiti ozbiljno. Autokrate vam uvijek govore ko su i šta će da urade. U ovom slučaju, Trump jasno govori da ima namjeru da bude diktator, što nije iznenađujuće s obzirom na njegovo podsticanje na državni udar da bi ostao na vlasti nezakonito i s obzirom na njegovo otvoreno dodvoravanje drugima iz njegovog plemena, kao što su ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping", navela je u pisanom odgovoru Glasu Amerike.

Kurt Braddock, docent komunikacije na Američkom univerzitetu koji proučava vezu između političkog rječnika i nasilja, rekao je da umanjivanje Trumpove retorike omogućava da se većina onoga što bivši predsjednik kaže normalizuje u široj javnosti.

"Govore da se samo šali već sedam godina. Da li se samo šali ili ne, meni je nebitno. Kada postoje ljudi koji se nekome dive kao što se neki pojedinci dive Trumpu, normalizacija ove vrste rječnika promoviše pozitivne stavove o onome o čemu priča. Dakle, ako se šali o tome da je diktator, ili se šali o navodnom nasilju protiv političkih neprijatelja, što više to radi, to više postaje dio našeg normalnog rječnika", rekao je Braddock za Glas Amerike.

Čak Hoskin Mlađi, poglavica naroda Čiroki, jednog od najvećih starosjedilačkih plemena u SAD, govorio je za Glas Amerike o naporima ove administracije i temama iz istorije američkih Indijanaca koje su i danas u centru pažnje.

Glas Amerike: Koji su Vaši ciljevi za pola miliona Vaših građana na ovom samitu?

Hoskin: Cilj nam je da izvršimo pritisak na administraciju da se ispune obećanja američke vlade prema nama, ali i da saznamo više o njihovim planovima. Za narod Čirokija, a vjerujem i sva ostala plemena, najvažnije je efikasno raspoređivanje resursa i zatim dozvola plemenima da donose odluku kako da koriste te resurse. Dakle, efikasniji i jednostavniji proces kako da dođemo do sredstava.

Glas Amerike: Bidenova administracija kaže da će na samitu objaviti svojevrsnu "knjižicu sa ocjenama". Kako Vi procjenjujete uspjehe ove administracije i gdje bi mogla da se poboljša?

Hoskin: Ukupno, mislim da je njen rad bio veoma, veoma pozitivan. Dvostranački sporazum o infrastrukturi je bio važan za narod Čirokija. Omogućio nam je da radimo stvari koje možda djeluju malo ostatku svijeta, na primer da postavimo toranj za mobilnu telefoniju u zajednici koja prethodno nije imala signal za mobilne telefone, ili da popravimo lokalne vodene sisteme.

Glas Amerike: Imate li neke kritike?

Hoskin: Ukoliko je ovo kritika: federalna vlada je veliki, glomazni brod kojim je teško upravljati. Ono što sam vidio tokom godina je da kada dođe nova administracija, potrebno je vrijeme da se izgrade odnosi, vrijeme da se izvršne uredbe o konsultovanju sa plemenima prenesu na agencije koje treba da ih sprovode.

Glas Amerike: Predsјednik Bиden još nije, bar ne javno, govorio o pitanju zemljišta. Da li je to nešto što tražite?

Hoskin: Mislim da je važno da se zemlja podsјeti da su ovdјe živeli starosјedelački narodi mnogo prije nego što je iko čuo za Sjedinjene Države. Ali u smislu toga šta pripadnici plemena žele da vide, i šta žele plemenski lideri - to je veći pristup zemlji, kontrola resursa, izdvajanje više zemljišta koje će se povjeriti starosjediocima.

Glas Amerike: Rat Izraela i Hamasa u svom središtu takođe ima pitanje prava na teritoriju, na zemlju. Imate li neki savet za predsjednika Bidena, izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i predsjednika Palestinske uprave Mahmuda Abasa u ovom napetom momentu?

Hoskin: Vjerujem da postoje paralele. Govorite o ljudima koji kažu da su živjeli na nekoj zemlji od pamtivijeka. Nama, Čirokijima, je u prošlosti oduzeta zemlja. Podsjetio bih ljude da postoji način da se izbalansiraju prava. Mislim da pokušavamo da to uradimo u Sjedinjenim Državama, u smislu indijanske zemlje naspram ostatka zemlje. Nismo to usavršili ali mislim da postižemo napredak. Rekao bih da poštovanje i dostojanstvo koje zaslužuje svako ljudsko biće treba da budu u prvom planu svaki put kada imate takve situacije. To je međutim teško postići u vrijeme velikih teškoća.

Glas Amerike: Neprijatelji SAD koriste patnje američkih starosjedilaca, o kojima se mnogo zna, kao svoj argument i oružje, navodeći da SAD nemaju moralni autoritet na svjetskoj sceni.

Hoskin: Svakako je tačno reći da SAD imaju užasnu istoriju kada je riječ o postupanju prema starosjedilačkim narodima. Da li je sada situacija savršena? Ne, nije. Ali napredujemo. Pogledajte šta se još dešava u svijetu. Australija je nedavno odbila da prizna starosjedilačke narode. U Sjedinjenim Državama, mi smo priznati na federalnom nivou, imamo temelje na kojima smo izgradili mnogo toga. Kritičarima Amerike kažem - dođite kod Čirokija i pogledajte šta radimo, kako smo lideri u stvarima kao što je zdravstvena zaštita i unaprijeđenje ekonomskog položaja naših ljudi. To možda nije slika koju stvaraju neki od tih režima.

Glas Amerike: Vjerujem da ste dobro poznavali Vilmu Menkiler (bivšu poglavicu plemena Čirokija). Ispričajte nam nešto o njoj.

Hoskin: Svako na svijetu koga zanimaju ljudska prava, dostojanstvo drugih, građanska prava, treba da zna za nju... Ona nas je podsjetila ko smo i šta smo oduvek imali u sebi - a to je sposobnost da sami sobom upravljamo, da se štitimo, da razumemo svoju zajedničku istoriju i sudbinu. Podsjetila nas je da smo Čiroki, nakon što su nam generacije živjele pod represijom i pomalo im je slomljen duh. Ona nas je podigla. Činjenica da sada postoji Barbika sa njenim likom, da postoji novčić iz američke kovnice novca sa njenim likom - to pokazuje koliko je moćna osoba bila.

Glas Amerike: Kako se osjećate što niste bili konsultovani prilikom izrade te Barbike?

Hoskin: Mislim da je to bilo nepoštovanje nas, od strane fabrike Matel, ali takođe ću vam reći da su oni to vrlo brzo uvidjeli i u toku je komunikacija sa njima. Drago mi je što je Matel prikazao Vilmu Menkiler, veliku poglavicu Čirokija. Sveukupno, to je dobra stvar.

Glas Amerike: Šta za Vas znači biti Amerikanac?

Hoskin: Puno razmišljam o tome. Mogu da se vratim nekoliko generacija unazad, misleći o svojim precima koji su volontirali da se bore za ovu zemlju u Prvom i Drugom svjetskom ratu a sami su se sjećali vremena velike represije i zverstava koje je ova zemlja počinila prema njihovom narodu. Ali u smislu principa o tome šta želimo u ovoj zemlji, kao što su sloboda i prilike za sve, ako tome težimo, to je nešto što nam je svima zajedničko. Za mene - to znači biti Amerikanac.

Glas Amerike: Šta mislite o praznicima kao što su Kolumbov dan i Dan zahvalnosti?

Hoskin: Prezirem Kolumbov dan. Kristofer Kolumbo je neko ko je učestvovao u velikim zvjerstvima nad američkim starosjediocima. Ima mnogo toga što se može slaviti u američkoj istoriji a da se ne slavi on, i da se ne predstavlja pogrešno šta je radio. Što se tiče Dana zahvalnosti, mislim da je za narod Čirokija postao jednostavno dan kad slavimo nešto što spaja cijelo čovječanstvo, a to je da iskažemo zahvalnost za ono što imamo, i da pokušavamo da budemo još bolji.

Glas Amerike: Da li još nešto želite da poručite našoj publici? Emitujemo program na 48 jezika. Želite li nešto da kažete na svom jeziku?

Hoskin: Svakako: želim da kažem “osiyo,” što znači "zdravo" na jeziku Čirokija. I “donadagohvi,” što znači "videćemo se opet, doviđenja". Ne govorimo "zbogom", ne koristimo riječi za oproštaj. Samo se nadamo i radujemo što ćemo nekoga ponovo vidjeti. Do skorog viđenja.

Troje ljudi, među kojima i jedno dijete, poginulo je kada je tornado pogodio okrug Montgomeri sjeverno od Nešvila blizu granične linije sa saveznom državom Kentaki, objavili su lokalni zvaničnici.

Za sada se ne znaju detalji za još tri poginule osobe.

Operativni centar za hitne slučajeve Nešvila objavio je putem društvenih mreža da su tri osobe poginule u jakoj oluji u kvartu blizu centra grada, a da je još 23 primljeno u bolnice u okrugu Montgomeri zbog povreda.

U snimcima koje je objavila vatrogasna služba Klarksvila putem društvenih mreža vide se oštećene kuće i krhotine razbacane po dvorištima, prevrnut traktor sa prikolicom na autoputu i oštećenja na zidovima zgrada.

"Ovo su strašne vijesti. Grad je uz porodice koje su izgubile voljene, tu smo da im pomognemo", naveo je gradonačelnik Klarksvila, Džo Pits.

Iz kancelarije šerifa okruga Montgomeri navodi se da je tornado pogodio tu oblast u subotu oko 14.00 sati. Otvoreno je sklonište za ljude čiji su domovi oštećeni u lokalnoj školi.

Gradonačelnik Pits je rekao da je načinjena velika šteta i pozvao mještane da ostanu u svojim kućama ako mogu, a one kojima je potrebna pomoć da pozovu i ona će im odmah biti upućena.

Nacionalna meteorološka služba izdala je više upozorenja za tornado u Tenesiju i navela da planira da nadzire oblast u saveznoj državi Kentaki gdje je izgleda udario tornado.

Više od 80.000 domaćinstva ostalo je u subotu bez struje u Tenesiju.

“U mojoj zemlji nema sigurnosti”, rekao je 28-godišnjak iz Ekvadora, koji je ostao bez posla kada mu je poslodavac zatvoren zbog iznude od strane kriminalaca. “Bez obezbjeđenja ne možete raditi. Ne možete živjeti.”

Promjena krijumčarskih ruta dovela je do priliva migranata iz različitih zemalja poput Senegala, Bangladeša i Kine, što je navelo graničnu patrolu da zatraži pomoć od drugih saveznih agencija i privuče pitanje ključno na predsjedničkim izborima sljedeće godine.

Sa stotinama migranata koji svakodnevno prelaze u to područje, američka vlada je u ponedjeljak na neodređeno vrijeme zatvorila obližnji međunarodni prijelaz između Lukevillea u Arizoni i Sonoyte u Meksiku, kako bi oslobodila službenike carine i granične zaštite koji su raspoređeni u ulaznu luku da pomognu u transportu i drugoj podršci. Agencija je također djelimično zatvorila nekoliko drugih graničnih ulaza u posljednjih nekoliko mjeseci, uključujući pješački prijelaz u San Diegu i most u Eagle Passu u Teksasu.

Kritičari tog poteza, uključujući demokratsku guvernera Arizone Katie Hobbs; dva američka senatora te države, guverner meksičke države Sonora i vodstvo obližnje Tohono O'odham Nation, rekli su da bi to moglo naštetiti trgovini i turizmu. Hobbs je pozvao predsjednika Joea Bidena da prerasporedi 243 pripadnika Nacionalne garde koji su već u sektoru Tucson kako bi pomogli u ponovnom otvaranju prijelaza Lukeville.

Jutro nakon što je zatvoren, desetak agenata granične patrole u maslinastozelenim uniformama nadgledalo je oko 400 migranata koji su proveli noć kraj visokog zida čeličnih stubova, umotanih u sjajnu ćebad koju su kasnije bacili među saguaro kaktuse i drveće Palo Verdea.

Tri ili četiri puta više terenskih službenika CBP-a u tamnoplavim uniformama pomoglo je migrantima da uđu u bijele kombije za kratku vožnju do terenskog prihvatnog centra sa nadstrešnicom. Odatle su agenti odveli migrante na obradu u stanicu Ajo granične patrole, pola sata sjeverno, ili na druge lokacije kao što je Tucson.

Američkim vlastima u Arizoni je toliko nedostajalo da su koristile čarter letove za prebacivanje nekih migranata iz Tucsona u tri pogranična grada u Teksasu na obradu, prema Witness at the Border, zagovaračkoj grupi koja analizira podatke o letovima.

Federalni zračni maršali koji obezbjeđuju komercijalne letove, pa čak i službenici Federalne službe zaštite koji čuvaju zgrade američke vlade, bivaju preusmjereni na granicu, rekli su zvaničnici, ne navodeći gdje tačno idu.

"Vidimo mnogo različitih vrsta uniformi ovdje dolje", rekao je humanitarni radnik Tom Wingo u Lukevilleu.

Neprofitne grupe brinu za dobrobit migranata.

"Ovo je humanitarna kriza koja se dešava u našem dvorištu", rekla je Dora Rodriguez, predsjednica neprofitne organizacije Humane Borders u Tucsonu, koja drži rezervoare za vodu na granici za migrante. “Postoje stotine ljudi, uključujući novorođenčad i djecu, koji su danima zaglavljeni u udaljenim područjima pustinje.”

Popularnost oblasti Lukeville kao mjesta za prelazak granice između Meksika i SAD-a pojavila se posljednjih mjeseci. To je jedan od najupečatljivijih primjera migranata koji se sele u udaljeno područje, ostavljajući Graničnu patrolu za petama. Godine 2019. Antelope Wells, Novi Meksiko, postala je popularno mjesto. Ove godine smo također vidjeli stotine migranata koji su kampirali u planinama Jacumba Hot Springs u Kaliforniji, čekajući da ih agenti procesuiraju.

Budući da je Lukeville tako udaljen, osoblja granične patrole je malo, tako da trgovci ljudima u regiji koju kontrolira meksički kartel Sinaloa tamo usmjeravaju ljude. Među pridošlicama prošle sedmice bili su 41-godišnji Luiz Velazquez, njegova supruga i njihovo troje djece iz Zacatecasa, meksičke države pogođene nasiljem narko kartela.

Bolest uzrokovana vrućinom bila je glavna briga prije nekoliko mjeseci kada su se dnevne temperature popele. Sada zabrinjavaju temperature preko noći, na mjestu gdje su najbliže bolnice i neprofitna skloništa za migrante udaljeni skoro dva sata.

Chris Clem, penzionisani šef sektora Yuma, Arizona, rekao je da je dio strategije krijumčara da rastegnu agente što je više moguće, prisiljavajući kontrolne punktove na autoputu da se zatvore i drugi resursi da se preusmjere za obradu migranata. Udaljenost stvara "ogromnu naprezanje" za graničnu patrolu, rekao je on.

Art Del Kueto, potpredsjednik Nacionalnog vijeća za granične patrole iz Tusona, rekao je da sindikat želi strože mjere za odvraćanje migranata od dolaska. Rekao je da nije toliko stvar u premalom broju agenata, već o previše migranata.

Uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine, granica je glavno pitanje za birače, posebno republikance, a pitanja imigracije mogla bi biti obaveza za Bidena, demokratu, dok se kandiduje za reizbor.

Nacionalna anketa AP-NORC-a sprovedena u novembru pokazala je da oko polovina odraslih Amerikanaca kaže da bi povećanje sigurnosti na američko-meksičkoj granici trebalo biti "visoki prioritet" za saveznu vladu, a 3 od 10 ih je nazvalo "umjerenim prioritetom". Republikanci su češće nego demokrate to nazvali visokim prioritetom.

Bidenov pristup imigraciji kombinuje nove legalne puteve za ulazak u zemlju sa više ograničenja u pogledu azila za one koji ilegalno pređu granicu. Bivši predsjednik Donald Trump, kandidat GOP-a za nominaciju 2024., obećao je još oštriju politiku imigracije u drugom mandatu.

Dodatna sredstva za sigurnost granica zadržana su u Kongresu zbog paketa za pružanje dodatne pomoći Izraelu i Ukrajini u njihovim ratovima protiv Hamasa i Rusije.

Džon Modlin, šef sektora granične patrole u Tusonu, rekao je u petak da je agencija prošle nedelje uhapsila 18.900 zbog ilegalnih prelazaka u sektoru koji uključuje većinu granice Arizone sa Meksikom. To znači dnevni prosjek od 2.700 hapšenja, što je znatno iznad oktobarskog dnevnog prosjeka od manje od 1.800 i jedva 700 u decembru 2022.

Popis stanovništva iz 2020. godine navodi da Lukeville ima 35 stanovnika, ali park mobilnih kućica u kojem su živjeli mnogi stanovnici sada izgleda napušteno, sa zatvorenim zgradama i razbacanim starim kućama. Prethodno prometna benzinska stanica i prodavnica koja je putnicima prodavala led i grickalice zatvorena je u ponedjeljak na neodređeno vrijeme.

Granični prelaz Lukeville je takođe popularan među stanovnicima SAD koji voze od Arizone do popularnog letovališta Puerto Peñasco, ili Rocky Point. Nazvana "plaža Arizone", nalazi se 100 kilometara južno od granice na sjevernoj obali mora Kortez.

Amerikanci koji sada žele putovati u Puerto Peñasco moraju prijeći preko Nogalesa, tri sata vožnje na istok, ili San Luisa, dva sata vožnje na zapad.

Alfonso Durazo, guverner meksičke države Sonora, zamolio je zvaničnike obje zemlje da "preduzmu sve potrebne napore kako bi se što prije obnovio izvanredni komercijalni, turistički i društveni odnosi koji su povijesno razlikovali Sonoru i Arizonu".

“Rješenje nije zatvaranje graničnih prijelaza”, rekao je Durazo.