Linkovi

Najvažnije

update

Demokrate predstavile rezoluciju o Trumpovom opozivu, republikanci blokirali raspravu o 25. amandmanu

U.S. President Donald Trump and Vice President Mike Pence

Sjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa, na čijem dnevnom redu je inicijativa za opoziv odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa, prekinuta je nakon kratkotrajnog zasjedanja i biće nastavljena u utorak.

Članovi donjeg doma Kongresa iz redova demokrata predstavili su rezoluciju o opozivu odlazećeg predsjednika.

Prijedlog, između ostalog, sadrži i član kojim se Trump optužuje za podsticanje pobune i odnosi se na njegovu potencijalnu odgovornost za upad dijela pristalica u kompleks Capitol Hilla tokom kongresne potvrde rezultata glasanja Elektorskog koledža predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Joe Biden.

U rezoluciji se ističe da se Trump obratio protestnom skupu svojih pristalica neposredno prije nego što je dio njegovih pristalica krenuo prema Capitol Hillu.

Ukazano je da je način na koji im se obratio ohrabrio i očekivano rezultirao nezakonitim postupcima koji su se dogodili na Capitol Hillu.

Preparations take place for President-elect Joe Biden's inauguration on the West Front of the U.S. Capitol in Washington, Jan. 8, 2021, after supporters of President Donald Trump stormed the building.
Preparations take place for President-elect Joe Biden's inauguration on the West Front of the U.S. Capitol in Washington, Jan. 8, 2021, after supporters of President Donald Trump stormed the building.

Oni su zatražile saglasje za usvajanje rezolucije kojom bi se od američkog potpredsjednika Mikea Pencea zatražilo da pokrene 25. amandman na osnovu koga bi odlazeći predsjednik Trump bio razriješen dužnosti.

Republikanski članovi Predstavničkog doma odbacili su zahtjev demokrata za pokretanje 25. amandmana protiv Trumpa – čime su blokirali hitno razmatranje tog pitanja.

Članovi američkog Kongresa iz redova demokrata pokušaće da primoraju odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa da napusti funkciju tokom nedjelje - prije inauguracije izabranog predsjednika Joea Bidena 20. januara.

Planirano je da u okviru tog procesa u srijedu u Predstavničkom domu bude organizovano glasanje o njegovom opozivu – što će ga učiniti jedinim američkim predsjednikom koji je u donjem domu Kongresa opozvan dva puta tokom mandata.

“Važno je da učinimo nešto na ozbiljan i promišljen način. U srijedu očekujemo glasanje koje će proći uspješno”, izjavio je Jim McGover, predsjedavajući Odbora za zakonodavstvo Predstavničkog doma televiziji CNN.

On je rekao da očekuje da će se republikanski članovi Kongresa usprotiviti primjeni 25 amandmana kako bi se Trump uklonio sa funkcije. U tom slučaju, kako je objasnio, odbor kojim predsjedava će se postarati da se o tome glasa u Predstavničkom domu. Nakon toga, 24 sata kasnije, odbor će usvojiti još jednu rezoluciju u vezi sa procesom opoziva.

“To što je predsjednik učinio je nesavjesno i potrebno je da odgovara”, rekao je McGovern.

Zasjedanje Predstavničkog doma počinje u jedanaest ujutru po lokalnom vremenu. Njegovi članovi će tokom sjednice tražiti od američkog potpredsjednika Pencea pokretanje, do sada nikada upotrijebljenog 25 amandama, koji mu omogućava da sa predsjednika za koga se smatra da je nesposoban za obavljanje funkcije. Planirano je da glasanje o tome bude održano u utorak.

Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.
Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.

Inicijativu je u u nedjelju uveče iznijela predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi. Demokrate smatraju da Trump treba da odgovara zbog nasilja svojih pristalica u Kongresu, iako mu je ostalo manje od 10 dana na vlasti.

U pismu demokratama, Pelosi je najavila da će demokrate prvo glasati o rezoluciji kojom se Pence poziva da aktivira 25. amandman, odnosno proglasi Trumpa nesposobnim da obavlja dužnost.

Ako Pence ne odgovori, demokrate će nastaviti sa procedurom opoziva Trumpa, drugi put za vrijeme njegovog mandata.

"Da bismo zaštitili ustav i demokrateiju, djelovat ćemo brzo, jer ovaj predsjednik prijeti da ugrozi i jedno i drugo", napisala je Pelosi. "Kako vrijeme prolazi, užas zbog napada koji je podstakao ovaj predsjednik sve je veći, i zahtijeva da se momentalno nešto uradi".

Pence se već usprotivio pozivanju na 25. amandman.

Demokrate su već izrazile zabrinutost da bi Trump mogao još nešto da uradi dok je na vlasti, pa je Pelosi razgovarala sa američkim vojnim komandantima da se Trumpu onemogući da naredi nuklearni napad prije isteka mandata.

Tokom nasilnog upada u Kongres stradalo je pet osoba, a pokrenute su i istrage o domaćem terorizmu protiv najmanje 25 Trumpovih pristalica.

“Tokom nasilnog upada u Kongres stradalo je pet osoba, a pokrenute su i istrage o domaćem terorizmu protiv najmanje 25 Trumpovih pristalica.

Tužioci su podnijeli desetine krivičnih prijava državnim i lokalnim sudovima protiv onih koji su učestvovali u neredima, a FBI je saopštio da je dobio više od 40 hiljada dojava - uključujući fotografije i snimke sa društvenih mreža - na kojima se vide učesnici nereda.

Trump, koji bez dokaza tvrdi da je pokraden na izborima, podstakao je svoje pristalice da marširaju do Capitola, gde je Kongres držao sjednicu o potvrdi rezultata izbora na kojima je pobijedio Joe Biden.

An explosion caused by a police munition is seen while supporters of U.S. President Donald Trump gather in front of the U.S. Capitol Building in Washington, U.S., January 6, 2021. REUTERS/Leah Millis/File Photo
An explosion caused by a police munition is seen while supporters of U.S. President Donald Trump gather in front of the U.S. Capitol Building in Washington, U.S., January 6, 2021. REUTERS/Leah Millis/File Photo

Sjednica je prekinuta, a predstavnici u Kongresu su morali da bježe i sakrivaju se pred nasillnom ruljom koja je savladala i policiju Capitol Hilla.

Stradalo je pet osoba, među njima i jedan policajac koji je prebijen dok je pokušavao da spriječi gomilu da uđe.

Još jedan policajac, koji je učestvovao u odbrani zgrade, preminuo je nekoliko dana poslije nereda.

See all News Updates of the Day

Senat potvrdio imenovanje novog načelnika Združenog generalštaba oružanih snaga SAD

General vazduhoplovstva Charles Brown

Američki Senat potvrdio je imenovanje generala Charlesa Q. Browna mlađeg za sljedećeg načelnika Združenog generalštaba SAD, postavljajući ga na mjesto kao nasljednika generala Marka Milleyja kada se on bude povukao krajem mjeseca.

Potvrđivanje imenovanja Browna na glasanju sa 83:11, mjesecima nakon što ga je predsjednik Joe Biden predložio za tu funkciju, događa se u trenutku kada demokrate pokušavaju da manevrišu nakon pokušaja senatora iz Alabame Tommyja Tubervillea da blokira stotine nominacija zbog politike Pentagona o abortusu.

Očekuje se da će Senat ove nedjelje potvrditi i postavljenje generala Randyja Georgea za načelnika Generalštaba Vojske SAD i generala Erica Smitha za komandanta Marinskog korpusa SAD.

Tuberville je u Senatu blokirao rutinski proces odobravanja vojnih nominacija, frustrirajući demokrate koje su rekle da neće prolaziti kroz dugotrajan proces iznošenja pojedinačnih nominacija za glasanje. Više od 300 nominacija je u zastoju usljed Tubervilleove blokade, a njihovo potvrđivanje jednog po jednog trajalo bi mjesecima.

Lider većine u Senatu Chuck Schumer razgovara sa novinarima nakon nedjeljnog sastanka kokusa, na Capitol Hillu, 19. septembra 2023.
Lider većine u Senatu Chuck Schumer razgovara sa novinarima nakon nedjeljnog sastanka kokusa, na Capitol Hillu, 19. septembra 2023.

Ali, lider većine u Senatu Chuck Schumer, demokrata iz New Yorka, u srijedu je promijenio kurs i prešao na prisilno glasanje o Brownu, Georgeu i Smithu.

"Senator Tuberville nas tjera da se suočimo sa njegovom opstrukcijom", rekao je Schumer. "Želim da jasno stavim do znanja republikanskim kolegama - ovo se ne može nastaviti."

Tuberville se nije protivio glasanju za potvrđivanje, rekavši da će ostati pri stavovima, ali da se slaže sa iznošenjem nominacija pojedinačno za glasanje prozivkom.

Portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je da je potvrđivanje Browna, zajedno sa očekivanim glasanjem o Smithu i Georgeu, pozitivna vijest. Ali da "nije trebalo ni da dođemo u ovu poziciju", rekao je on.

"Iako je dobro za ova tri oficira, to ne rješava problem niti obezbjeđuje put naprijed za 316 drugih generala i viših oficira koji su zadržani zbog ovog smiješnog držanja", rekao je Kirby novinarima.

Brown, karijerni borbeni pilot, bio je prvi crnac na poziciji komandanta Pacifičkih vazduhoplovnih snaga u Vazduhoplovstvu SAD, a postaće drugi Afroamerikanac na mjestu načelnika Združenog generalštaba vojske SAD.

Njegovo potvrđivanje će također biti prvi put da dva najviša mjesta Pentagona zauzimaju Afroamerikanci, sa sekretarom za odbranu Lloydom Austinom kao najvišim civilnim liderom.

Šezdesetogodišnji Brown je zamijenio generala Marka Milleyja, koji odlazi u penziju poslije četiri decenije vojne službe. Njegov četvorogodišnji mandat na mjestu predsjednika ističe 30. septembra.

Tuberville je u srijedu rekao da će nastaviti da blokira druge nominacije osim ako Pentagon ne prekine svoju politiku plaćanja putovanja kada neka pripadnica službe mora da ode van države da bi izvršila abortus, odnosno kad pripadnici odlaze na zahvate u sklopu druge mjere reproduktivnog zdravlja.

Bidenova administracija je uvela ovu politiku nakon što je Vrhovni sud poništio nacionalno pravo na abortus, a neke države ograničile ili zabranile proceduru.

"Hajde da radimo jednu po jednu ili da Pentagon promijeni politiku", rekao je Tuberville nakon što je Schumer stavio tri nominacije na glasanje. "Hajde da glasamo o tome."

Glasanje se događa nakon što je mnogo vojnih oficira progovorilo o šteti po pripadnike zbog odlaganja procesa. Dok su Tubervilleovi potezi usredsređeni na sve generale i više oficire, oni imaju uticaj na karijeru mlađih kadrova u usponu. Dok se ne potvrdi svaki general ili admiral, to blokira priliku da se drugi mlađi oficiri uzdignu na više pozicije.

To utiče na plate, penzije, način života i buduće zadatke - a u nekim oblastima u kojima privatni sektor nudi više zarade, postaje teže ubijediti te visoko obučene mlade lidere da ostanu u oružanim snagama.

Blokada je frustrirala članove obje stranke, a još uvijek nije jasno kako će se riješiti veći sukob. Schumer nije rekao da li će staviti dodatne nominacije na glasanje.

Garland: „Naš posao nije da primamo naređenja od predsjednika koga da istražujemo”

Merrick Garland, državni sekretar za pravosuđe, tokom ispitivanja u Kongresu. (Foto: REUTERS/Evelyn Hockstein)

Američki državni sekretar za pravosuđe Merrick Garland rekao je u srijedu članovima odbora Predstavničkog doma američkog Kongresa, koji kontrolišu republikanci, da on vodi nepolitičko odjeljenje koje ne ispunjava naloge predsjednika ili poslanika.

U svom svjedočenju, Garland je uzvratio protiv zakonodavaca koji su kritikovali Sekretarijat za pravosuđe (DOJ) zbog postupanja po optužnicama protiv bivšeg republikanskog predsjednika Donalda Trumpa i sina demokratskog predsjednika Joea Bidena, Huntera Bidena.

„Naš posao nije da primamo naređenja od predsjednika, Kongresa ili bilo koga drugog o tome koga ili šta da krivično istražujemo”, rekao je Garland pred Odborom za pravosuđe Predstavničkog doma.

„Ja nisam predsjednikov advokat. Dodaću da nisam ni tužilac Kongresa. Ministarstvo pravde radi za američki narod.”

To je Garlandovo prvo od dva svjedočenja pred Kongresom u periodu koji su obilježile optužnice koje je podiglo federalno tužilaštvo, a imaju epitet historijskih. Prva je optužnica protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, a druga protiv sina aktuelnog šefa države, Huntera Bidena.

Također dolazi nedjelju dana pošto je Predstavnički dom predvođen republikancima pokrenuo istragu o opozivu predsjednika Bidena, u vezi sa poslovima u inostranstvu njegovog sina Huntera.

Bijela kuća je odbacila tu istragu kao politički motivisanu i nepotkrijepljenu dokazima, a demokrata u Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma Jerrold Nadler optužio je republikance da troše „ogromne količine dolara poreskih obveznika” na istrage o Bidenu „kako bi pronašli dokaze za apsurdni opoziv”.

Specijalni tužilac Jack Smith, kojeg je Garland imenovao prošle jeseni, dva puta je obezbijedio optužnice protiv Trumpa zbog njegovog navodnog lošeg upravljanja povjerljivim dokumentima i navodnih napora da poništi rezultate predsjedničkih izbora 2020.

Trump, favorit za republikansku predsjedničku nominaciju 2024, izjasnio se da nije kriv po tim optužbama i po još dvjema državnim optužnicama sa kojima se suočava u New Yorku i Georgiji.

Trump je u više navrata verbalno napao Smitha, potencijalne svjedoke i američku okružnu sutkinju Tanyju Chutkan, koja predsjedava slučajem podrivanja izbora, rekavši da su krivična gonjenje sa kojim se suočava politički motivisana.

Republikanci su također kritikovali ponašanje tužilaštva u petogodišnjoj poreskoj istrazi protiv Huntera Bidena.

Mlađi Biden je u julu trebalo da se izjasni krivim po dvije tačke optužnice za prekršaje i pristane da učestvuje u programu zbog optužbe za posedovanje oružja, a sve u sklopu nagodbe sa Davidom Weissom, tadašnjim tužiocem za državu Delaware.

Dogovor je propao pošto je savezni sudija doveo u pitanje njegove uslove. Neposredno prije toga, uzbunjivač iz Poreske službe (IRS) koji je radio na istrazi o krivičnom djelu utaje poreza rekao je da je Ministarstvo pravde spriječilo Weissa da podnese ozbiljnije optužbe tako što ga nije ranije imenovalo za specijalnog tužioca kako bi mogao da vodi slučajeve u Washingtonu ili centralnoj Kaliforniji.

Usred sve glasnijih kritika republikanaca, Garland je imenovao Weissa za specijalnog tužioca kako bi mogao da nastavi da istražuje i eventualno traži poreske prekršaje u drugim saveznim okruzima.

Weissova kancelarija je ovog mjeseca optužila Huntera Bidena po tri tačke u vezi sa kupovinom i posjedovanjem vatrenog oružja dok je koristio ilegalne droge. Mlađi Biden namjerava da se izjasni da nije kriv.

Republikanci su u srijedu ispitivali Garlanda o slučaju Huntera Bidena.

„Da li je neko iz Bijele kuće u bilo kom trenutku dao uputstva vama lično ili bilo kom višem zvaničniku Sekretarijata za pravosuđe o tome kako je trebalo da se sprovede istraga o Hunteru Bijdenu“, upitao je republikanski kongresmen Mike Johnson.

„Ne”, rekao je Garland.

Sekretar za pravosuđe je također branio kako je istraga sprovedena pod Weissom, rekavši da se nikada nije miješao u njegov rad.

Članovima Kongresa je kazao da je Weiss uvijek imao „puna ovlaštenja da vodi sopstvenu istragu” onako kako je smatrao prikladnim i da je tek nedavno tražio status specijalnog tužioca.

Pored toga, Garland je branio Sekretarijat od optužbi da slučaj Biden predstavlja primjer dvostrukih standarda pravosuđa, rekavši članovima Kongresa daSekretarijat „tretira sve podjednako, bez obzira na stranku, etničku pripadnost ili bogatstvo”.

Kongresmen Turner: Posjetio sam BiH kada je Dodik prijetio nasiljem i kada su bili protesti i blokade

Predsjedavajući Odbora Predstavničkog doma za obavještajne poslove i republikanski kongresmen iz države Ohio Mike Turner. (Foto: Zoom)

Američki Kongres prati šta se dešava na Zapadnom Balkanu, jer ne želi još jedan konflikt u Evropi, a administracija predsjednika Joea Bidena i State Department trebalo bi da daju veći prioritet rješavanju odnosa Kosova i Srbije i situaciji u Bosni i Hercegovini, rekao je u ekskluzivnom intervjuu za srpski servis Glasa Amerike kongresmen Mike Turner, predsjedavajući Odbora Predstavničkog doma za obavještajne poslove.

Turner, republikanski kongresmen iz savezne države Ohio, koji je nedavno boravio u posjeti regionu, rekao je da bi premijer Kosova Albin Kurti trebalo da ispuni preuzete obaveze kada je riječ o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, te da je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću uputio poruku da Vašington i Brisel žele da Beograd primjenjuje sankcije protiv Rusije, zbog njene agresije na Ukrajinu.

Glas Amerike: Nedavno ste posjetili region Zapadnog Balkana. Kakvi su vam utisci, šta vas je najviše zabrinulo kada je riječ o regionu?

Turner: Područje Balkana posjećujem već oko 28 godina. Bio sam gradonačelnik Dejtona, Ohio, tokom pregovora o Dejtonskom mirovnom sporazumu, i tadašnji predsjednik (Bill) Clinton tražio je od mene da posjetim region i uspostavim bratske odnose između mog grada i područja u Bosni i Hrvatskoj da bi se istinski započeo proces izgradnje demokratskih institucija. I moja zajednica ima mnogo afiniteta prema regionu, zato što tamo imaju prijatelje, lične odnose i zainteresovani su za uspostavljanje snažnih demokratskih institucija. Kao što znate, cilj Dejtonskog sporazuma - kada je riječ o Bosni i svakako regionu - od početka je bio uspostavljanje snažnih vlada ukorijenjenih u demokratiji, koje bi zatim mogle da počnu proces ponovne integracije u Evropu kroz NATO i Evropsku uniju.

I kada idete u region, razmatrate koliki je napredak postignut u te dvije oblasti. Nažalost, u regionu trenutno nema mnogo napretka da bi se preduzeli bilo kakvi dodatni koraci. Region je i dalje stabilan, svakako postoje isti ukorijenjeni problemi koji su postojali i nakon što je Dejtonskim mirovnim sporazumom okončan rat i konflikt. Međutim, mislim da međunarodna zajednica, Evropska unija, Sjedinjene Države, ne obraćaju dovoljno pažnje na region koji svakako zaslužuje da bude u našem fokusu da bi se osiguralo da postoji demokratija koja bi ga stabilizovala.

Glas Amerike: Pomenuli ste da nije postignut dovoljan napredak. Šta vas je najviše zabrinulo kada ste bili u posjeti regionu? Gdje vidite najveću nestabilnost?

Turner: U Bosni naravno imate poteškoće između Republike Srpske i Federacije koje su i dalje neriješene. Međutim, postoji značajan dio stanovništva u Bosni koji želi tranziciju ka integrisanijoj, suverenijoj naciji. Još imate problem tročlanog Predsjedništva, koje, prema Ustavu iz Dejtonskog sporazuma, i dalje veoma otežava upravljanje nacionalnom integrisanom državom, da funkcioniše na način koji bi omogućio tranziciju na EU ili NATO. Nastavlja se i konflikt između Kosova i Srbije. To je veoma zabrinjavajuće i postavlja se pitanje kako možemo da dođemo do rešenja. Ima mnogo stvari na stolu koje obje strane i dalje nisu obavile, koje i Srbija i Kosovo moraju da riješe. I tu sam poruku uputio dok sam bio u obje zemlje.

Glas Amerike: Prošle nedelje je održana još jedna neuspješna runda dijaloga između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Albina Kurtija, i to poslije porasta nasilja i sukoba na Kosovu. Da li je došlo vrijeme da SAD udvostruče napore da riješe to pitanje i možda razmotre novi pristup u rešavanju tog problema?

Turner: Mislim da postoji određeni nemar Sjedinjenih Država i u Bosni i Hercegovini i u vezi sa pitanjem Kosova i Srbije, kada je riječ o pokušajima da se pronađe rešenje. Naši ambasadori u tom području obavljaju odličan posao i svakako rade sve što je u njihovoj moći. Mislim da bi State Department i svakako Bidenova administracija mogli da tome daju veći prioritet. U svjetlu ruske agresije i njenih brutalnih poteza u Ukrajini, ne želimo da imamo još jedno područje u Evropi koje je destabilizovano, u konfliktu, ili je nerješivo.

Glas Amerike: SAD i EU za neuspjeh dijaloga trenutno najviše okrivljuju premijera Kosova i njegovu, kako smatraju, nespremnost da formira Zajednicu opština sa srpskom većinom. Kurti pak optužuje izaslanika EU Miroslava Lajčaka da je pristrasan u korist Srbije. Kako to komentarišete?

Turner: Kada sam se sastao sa predsjednicom (Kosova, Vjosom) Osmani, jasno sam stavio do znanja da je potreban napredak u pogledu zajednice. Kosovo još nije ni iznijelo prijedlog. I to je obaveza koja je rezultat dijaloga, uz evropsko posredovanje, i koji su Sjedinjene Države podržale, ali nisu bile dio toga. Međutim, ta obaveza je preuzeta i premijer mora da je ispuni i napravi prijedlog, kako bi ljudi barem uvidjeli da on nije neiskren, da ovi razgovori u stvari imaju kao cilj rešavanje konflikta.

Glas Amerike: Američki zvaničnici upozorili su na posljedice i po Prištinu i Beograd ako ne primijene dogovoreno. Kosovo, kako navode, već se suočava sa nekima. Koje bi mogle da budu posljedice po obje strane ako ne primijene dogovoreno?

Turner: Prije posljedica, trebalo bi barem doći do tačke gdje postoje aktivni diplomatski napori i podrška za rešenje. Ovdje bi Bidenova administracija zaista trebalo da intenzivira napore State Departmenta, iako naše ambasade rade punom parom na ovom pitanju. Ima još toga što bi moglo biti urađeno kada je riječ o diplomatiji.

Glas Amerike: Na koji način bi trebalo intenzivirati diplomatske napore?

Turner: Problem širom Balkana, kada je riječ o svim neriješenim pitanjima, jeste da svi ljudi koji su odgovorni da ih riješe imaju tendenciju da sjede i upiru prste jedni u druge i govore da ne moraju da urade nešto zato što druge osobe nisu. Mora da bude jasno da je pitanje kredibiliteta kada preuzmete obavezu da postignete napredak. Nemate izgovor da druga strana ne reaguje brzinom kojom biste željeli ili da navodite kako ste vi blizu rešavanja svojih obaveza. SAD moraju da stave do znaja da ovo nije samo bilateralno pitanje između Kosova i Srbije, već je primjena dogovorenog multilateralnog pitanja, između EU, SAD i Kosova i EU, SAD i Srbije.

Glas Amerike: Srbija u međuvremenu i dalje odbija da primijeni sankcije protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu. Da li ste razgovarali o tome sa predsjednikom Srbije kada ste bili u Beogradu? Da li ste ga ohrabrili da preispita odluku o sankcijama?

Turner: Sastao sam se sa predsjednikom Vučićem i poruka je bila jasna, svakako u našim razgovorima, da bi EU i SAD voljele da Srbija primijeni sankcije. Predsjednik Vučić svakako pokušava da balansira svoju poziciju. I jedno od pitanja koje mora da rešava jeste kako će napredovati kada je riječ o ulasku u EU, prepoznajući njene investicije u Srbiji koje su izazvale takav ekonomski rast, a da ipak zacrta nezavisni kurs. Na kraju će morati da se opredijeli.

Glas Amerike: Već ste govorili o situaciji u Bosni i Hercegovini. Kakve sve opasnosti vidite u BiH, naročito kada je riječ o separatističkoj retorici predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegovim kritikama na račun visokog predstavnika Christiana Schmidta?

Turner: Kada sam bio tamo, on je prijetio nasiljem. Na dan kada sam bio tamo, bili su protesti, blokade, zatvoreni dijelovi unutrašnje granice. On je, očigledno, veoma destabilizujuća snaga u bilo kojim naporima Bosne da postane više funkcionalna država koja vidi u budućnost u EU i NATO. Međutim, ima više strana koje i dalje pokušavaju da ohrabre smanjenje konflikta tamo.

Glas Amerike: Šta Amerika može da uradi da umanji tenzije, da osigura da se historija ne ponovi, da se spriječi još veća nestabilnost?

Turner: Biće potrebno da se SAD i EU udruže i da razmotre da okupe međunarodnu zajednicu za pronalaženje rješenja za Bosnu. Nažalost, sa agresijom na Ukrajinu, Rusija svakako nije partner u pokušajima da se riješe problemi u regionu, ali su dodatni konflikti u Evropi svakako u Putinovom interesu. Međutim, ako okupimo međunarodnu zajednicu da razmotri kako Bosna može da obavi tranziciju na funkcionalnu strukturu, i kako njeni stanovnici da to izaberu, onda bi mogli na to da se usredsredimo.

Glas Amerike: Koliko je interesovanje u Kongresu trenutno za Zapadni Balkan, imajući u vidu aktuelna unutrašnja pitanja u Americi, te činjenicu da ona ulazi u izbornu godinu?

Turner: Mislim da Kongres prati Balkan zato što razumije da ako se tamo ne riješe neka pitanja, da biste onda mogli da imate dva konflikta u Evropi. I ti konflikti bi bili rezultat gubitka diplomatskih opcija i rada na diplomatskim rešenjima, a ne samo zato što su neizbježni.

SAD: Radnički pokreti ponovo pokazuju snagu

Članovi sindikata "Ujedinjeni automobilski radnici" marširaju ulicama Detroita, 15. septembra 2023. godine.

Prošlonedjeljna najava da će sindikat Ujedinjeni automobilski radnici stupiti u štrajk protiv tri najveća proizvođača automobila u SAD doprinijela je tome da 2023. godina postane jedna od najaktivnijih u skorijoj američkoj historiji kada je riječ o borbi radnika za svoja prava.

Štrajk radnika automobilske industrije protiv Forda, Genral Motorsa i Stellantisa počeo je u petak napuštanjem nekoliko fabrika. Ipak, obim štrajka bi mogao postati mnogo veći ako se u njega ukljući većina ili svih 146.000 članova sindikata.

U štrajku su već i destine hiljada članova Saveza američkih pisaca i Saveza filmskih glumaca-Američke federacije televizijskih i radijskih umjetnika, čiji je zajednički prekid rada doveo do zaustavljanja većine filmskih i televizijskih produkcija.

Iako su štrajkovi automobilskih i hollywoodskih radnika privukli najviše pažnje medija, daleko od toga da su bili jedini ove godine u kojima su radnici tražili veća primanja ili bolje uslove rada.

Tokom ljeta, zaposlenici pošte (UPS) prijetili su opštim štrajkom kako bi se izborili za povoljnije ugovore. Zaposlenici kafeterija Starbaks organizovali su nekoliko akcija tokom 2023. godine, dok su bili aktivni i pokreti radnika u skladištima Amazona.

Prekretnica

Štrajkovi i druge akcije radničkih sindikata u SAD su daleko rjeđa pojava nego u prethodnoj generaciji, uglavnom kao rezultat višedecenijske kampanje za donošenje zakona koji su ograničavali mogućnost sindikata da se organiziraju i jačali položaj rukovodilaca kompanijia u pregovorima. Ali 2023. godine sindikati su ponovo aktuelni.

„U proteklih godinu dana se dešavalo mnogo više toga nego što smo vidjeli u veoma dugom vremenskom periodu, kada je riječ o sindikalnom organizovanju, štrajkovima ili pretnji štrajkovima”, kaže Susan J. Schurman, profesorica studija rada i radnih odnosa na Univerzitetu Rutgers.

„Tržište rada ostaje relativno tijesno, a kada je to tako, radnici dobijaju polugu u odnosu na poslodavca”, rekla je ona za Glas Amerike. „Ovo je prvi put u decenijama da imamo ovu okolnost, a sindikati to iskorištavaju, kako da se organizuju, tako i da pokušaju ostvariti dobitke u kolektivnom pregovaranju.”

Sindikati su također našli zainteresovanu publiku među američkim radnicima.

Schurman kaže a su američki radnici „već dugo ljuti, jer prosječne plate stagniraju decenijama”. Dodaje da su kombinacija malih, ali značajnih organizacionih uspjeha u kompanijama koje su dugo bile otporne na sindikalizaciju, kao i velika vidljivost štrajkača u Hollywoodu, podigli profil radničkog pokreta, posebno među mlađim radnicima.

Štrajk u Hollywoodu

Pisci i scenaristi su stupili u štrajk u maju, dok su im se glumci i drugi filmski radnici pridružili u julu. Oba sindikata zahtijevaju da filmski i televizijski studiji koji ih zapošljavaju ažuriraju ugovore kako bi odražavali promjenjivu dinamiku poslovanja, uključujući novu dominaciju video streaminga i višestruke prijetnje koje vještačka inteligencija predstavlja za ljude u kreativnim profesijama.

Glumica Jennifer Van Dyck tokom protesta glumaca, koji su se u štrajku pridružili scenaristima.
Glumica Jennifer Van Dyck tokom protesta glumaca, koji su se u štrajku pridružili scenaristima.

Nije bilo velikog napretka u pregovorima pisaca i scenarista sa filmskim studijima i produkcijama, te su oni propali tokom ljeta, ali je planirano da se nastave ove sedmice.

Pregovori o štrajku glumaca su takođe prekinuti, a nastavak nije ni na vidiku. U međuvremenu, izgleda da će se štrajkačka aktivnost sindikata proširiti. Predsjednik sindikata Fran Drescher nagovijestio je da bi sindikat uskoro mogao ciljati na industriju video igara, koja se oslanja na njegove članove prilikom snimanja glasova i pokreta.

Rovovski rat

„Napreduju veoma sporo, ako uopšte napreduju”, kaže za Glas Amerike Jonathan Handel, medijski advokat i novinar. „Iskreno, pregovori sindikata pisaca bili su rovovski rat. Svaki centimetar pokreta sa bilo koje strane dobija se uz ogromni trošak i uloženo vrijeme, te uz ogromnu cijenu patnje za one koji su bez posla.”

Hsndel, autor knjige „Hollywood u štrajku!: Industrija u ratu u doba interneta”, koja govori o štrajku glumaca iz 2007. godine, navodi da bi najnoviji štrajkovi mogli ući i u narednu godinu.

„Mislim da se vrlo definitivno zatvara prozor za sklapanje poslova ove godine”, rekao je on. “Ako ne vidite da se dogovori sa oba sindikata sklope u narednih četiri ili pet sedmica, onda dolazimo do perioda praznika, a ugovore ćete vidjeti tek negdje sljedeće godine.”

Ukoliko se to dogodi, dodao je, pritisak na filmske studije će rasti, jer na red dolaze i pregovori o ugovorima sa sindikatom koji predstavlja veliki broj ranika iz ostalih grana produkcijsko-scenske inustrije.

Štrajk automobilskih radnika

Štrajk Ujedinjenih automobilskih radnika je počeo u petak, napuštanjem tri fabrike, po jedne u vlasništvu Forda, General Motorsa i Stellantisa. Do sada je samo oko 13.000 od 146.000 članova sindikata obustavilo rad. Međutim, predsjednik tog sindikata, Shawn Fain, jasno je stavio do znanja da je mogućnost šireg prekida rada jedna od opcija.

"Ujedinjeni automobilski radnici" tokom štrajka u Detroitu, 15. septembra 2023.
"Ujedinjeni automobilski radnici" tokom štrajka u Detroitu, 15. septembra 2023.

Zvaničnici kompanija su rekli da bi, budući da su komponente napravljene u fabrikama koje štrajkuju neophodne za rad u drugim pogonima, uskoro mogle početi otpuštati radnike koji ne štrajkuju aktivno.

Sindikat aktivno pregovara sa proizvođačima automobila, ali to izgleda drugačije nego u prošlosti, kada se veći dio razgovora odvijao u privatnosti. Korupcijski skandal u sindikatu Ujedinjeni automobilski radnici doveo je do potresa ne samo u rukovodstvu sindikata, već i u načinu na koji se to vodstvo bira.

Istraga Sekretarijata za pravosuđe iz 2020. godine dovela je do presuda protiv 12 službenika sindikata i tri rukovodioca kompanije Fiata Chryslera (prethodnika Stellantisa) na osnovu optužbi o reketiranju, utaji poreza i pronevjeri. Slučaj je uključivao više od 15 miliona dolara u nepropisnim naplatama za programe obuke radnika koje su finansirali "Ujedinjeni automobilski radnici".

„Ono što je bez presedana je način na koji se odvijaju pregovori”, rekao je za radio stanicu WWJ Jeff Gillbert, izvještač o automobilskoj industriji iz Detroita. „Nekada su se vodili iza zatvorenih vrata. Ništa ne biste saznali. Sada predsjednik sindikata obrazlaže šta oni žele, automobilske kompanije iznose neke od svojih ponuda, predsjednik sindikata se ljuti i baca te ponude u smeće, a to je sve pomalo i predstava za javnost.”

„Oni su mnogo više u javnosti, a to je zato što imate drugačiji sindikat nakon korupcijskog skandala“, rekao je Gillbert za Glas Amerike. “Počeli su direktno birati predsjednike, a Shawn Fain se kandidovao na platformi da bude stroži prema auto kompanijama, tako da on u osnovi piše nova pravila igre.”

Biden pred UN-om: Zajedništvo, klimatske promjene, podrška Ukrajini

78. Generalna skupština Ujedinjenih Nacija
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:56 0:00

"Mi znamo da je naša budućnost vezana uz vašu," rekao je američki predsjednik Joe Biden Generalnoj skupštini UN-a, naglašavajući globalno jedinstvo.

Biden je rekao da su Sjedinjene Države ojačale G20 kao "vitalni forum, pozdravivši pristup Afričke Unije kao stalnog člana."

Pitanja vezana uz klimatske promjene bila su motiv velikog dijela govora, gdje je Biden poimenično naveo valove vrućina u Sjedinjenim Državama i Kini, suše na Rogu Afrike, te nedavnu poplavu u Libiji.

"Uzeti zajedno, ovi događaji iznose veoma hitnu priču o tome što nas čeka ako ne uspijemo smanjiti našu ovisnost o fosilnim gorivima i ne počnemo osiguravati naš svijet od klime."

Američki predsjednik je stavio snažan naglasak na zajednički rad sa saveznicima - po pitanjima klime, umjetne inteligencije, infrastrukture i sigurne opskrbe hranom - ostavivši govor o ratu i konkurenciji uglavnom za kasniji dio svog govora.

"Ljudi - kooperacija, partnerstvo: to su ključevi progresa po pitanjima koja su izazov za sve nas."

On je spomenuo i napore njegove administracije da potakne arapske države na normalizaciju odnosa sa Izraelom. Glavne diskusije se trenutno vode između Sjedinjenih Država i Saudijske Arabije koja traži, između ostalog, sigurnosni sporazum sa Sjedinjenim Državama, kao i više i bolje oružje, u zamjenu za normalizaciju diplomatskih veza sa Izraelom.

Rusija - Ukrajina

No, dok je prošle godine Biden i počeo svoj govor i dugo govorio o obrani Ukrajine, ove godine to nije bio slučaj. Tek u završnom dijelu govora našle su se riječi o obrani suvereniteta Ukrajine, njenog teritorijalnog integriteta i slobode, izazvavši pljesak delegata skupštine.

U obraćanju Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda u utorak, američki predsjednik Joe Biden ponovo je osudio rusku invaziju na Ukrajinu kao kršenje osnovnih načela Povelje UN-a – jasne zabrane nasilnog zauzimanja teritorija druge nacije.

Rusija vjeruje da će se svijet umoriti i dozvoliti mu da brutalizira Ukrajinu bez posljedica. Ali ja vas pitam ovo: ako odustanemo od osnovnih principa Povelje UN-a da bismo umirili agresora, može li se bilo koja država članica osjećati uvjerenom da je zaštićena? Ako dozvolimo da se Ukrajina rascijepi, da li je neovisnost bilo koje nacije sigurna? Odgovor je ne. Moramo se suprotstaviti ovoj otvorenoj agresiji danas kako bismo odvratili druge buduće agresore sutra”, rekao je Biden.

"Zato će Sjedinjene Države zajedno sa našim saveznicima i partnerima širom svijeta nastaviti da stoje uz hrabre ljude Ukrajine dok brane svoj suverenitet i teritorijalni integritet - i njihovu slobodu", dodao je Biden.

Kako su primljene Bidenove poruke

Dok je američki predsjednik Joe Biden obećavao podršku Ukrajini, upozoravajući da nijedna nacija ne može biti sigurna ako "dopustimo da se Ukrajina rascijepi", u sali Generalne skupštine odjeknuo je aplauz.

Kamere UN-a su pokazale kako ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski sjedi u sjedištu Ukrajine u Generalnoj skupštini i plješće.

Članovi ukrajinske delegacije, uključujući predsjednika Volodymyr Zelenskyy, aplaudiraju dok predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden govori tokom 78. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u sjedištu Ujedinjenih naroda, u utorak, 19. septembra 2023.
Članovi ukrajinske delegacije, uključujući predsjednika Volodymyr Zelenskyy, aplaudiraju dok predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden govori tokom 78. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u sjedištu Ujedinjenih naroda, u utorak, 19. septembra 2023.

Predviđeno je da lideri iz najmanje 145 zemalja prisustvuju godišnjem sastanku Generalne skupštine UN ove sedmice u New Yorku, uz nekoliko značajnih izuzetaka – Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kinu i Rusiju će predstavljati njihovi visoki zvaničnici. To znači da su Sjedinjene Države jedina stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a čiji je najviši lider prisutan.

Ovo je drugi put da Biden osuđuje "brutalni, besmisleni" rat Rusije protiv Ukrajine pred svjetskim tijelom. Prošlog septembra, u svom prvom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a od invazije, Biden je optužio Rusiju, stalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a, da pokušava "izbrisati suverenu državu sa mape".

Više od 140 zemalja članica UN-a prošle godine podržalo je rezoluciju Generalne skupštine kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu.

Predsjednik SAD-a Joe Biden obraća se na 78. sjednici Generalne skupštine UN-a u New Yorku, SAD, 19. septembra 2023.
Predsjednik SAD-a Joe Biden obraća se na 78. sjednici Generalne skupštine UN-a u New Yorku, SAD, 19. septembra 2023.

Ali s dugotrajnim sukobom koji nastavlja da nanosi danak globalnim cijenama energije i hrane, sve su veći pozivi zemalja s nižim i srednjim prihodima često grupisanih kao Globalni jug da ubrzaju mirovne pregovore između Moskve i Kijeva.

Kao dio diplomatskog pristupa Ukrajine Globalnom jugu, podržala je najširu mirovnu inicijativu do sada iz Saudijske Arabije, koja je u kolovozu ugostila visoke zvaničnike iz oko 40 zemalja, uključujući SAD, Kinu, Indiju, ali ne i Rusiju, kako bi radili na širokom sporazumu ključnih principa za miran završetak rata.

Poruka za Kinu

Što se tiče Kine, Biden je odbacio ideje o konkurenciji hladnoratovskog stila, naglasivši "zajedničke napore" dviju zemalja oko klime i drugih pitanja.

Američki predsjednik Joe Biden nastojao je u svom govoru ublažiti tenzije s Kinom, čak i dok Sjedinjene Države pokušavaju ojačati veze s drugim zemljama kako bi ograničile utjecaj Pekinga.

„Nijedno od ovih partnerstava nije obuzdavanje bilo koje zemlje“, rekao je on. “Oni govore o pozitivnoj viziji naše zajedničke budućnosti.”

Govoreći o odnosu između SAD-a i Kine, Biden je rekao: "nastojimo da odgovorno upravljamo konkurencijom između naše dvije zemlje kako ne bi došlo do sukoba."

Kineski predsjednik Xi Jinping ne prisustvuje sastanku svjetskih lidera. Bajden je razgovarao o održavanju još jednog sastanka s njim, ali nijedan još nije zakazan.

Biden je govorio i o naporima SAD-a u mobilizaciji resursa za globalne infrastrukturne projekte, rješavanju klimatske krize i reformi UN-a i drugih međunarodnih institucija kako bi ih učinili "inkluzivnijim, pristupačnijim i reprezentativnijim".

Iran

Dan nakon što je Iran oslobodio petoricu zatvorenih Amerikanaca, Biden je Iran spomenuo tek marginalno - jednom rečenicom o odlučnosti Washingtona da se Iran nikada ne bi trebao domoći nuklearnog oružja. Nije bio spomenut čitav niz drugih spornih pitanja, uključujući i iransku prodaju dronova Rusiji za ukrajinski rat.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG