Linkovi

Najnovije

update

Demokrate predstavile rezoluciju o Trumpovom opozivu, republikanci blokirali raspravu o 25. amandmanu

U.S. President Donald Trump and Vice President Mike Pence
U.S. President Donald Trump and Vice President Mike Pence

Sjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa, na čijem dnevnom redu je inicijativa za opoziv odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa, prekinuta je nakon kratkotrajnog zasjedanja i biće nastavljena u utorak.

Članovi donjeg doma Kongresa iz redova demokrata predstavili su rezoluciju o opozivu odlazećeg predsjednika.

Prijedlog, između ostalog, sadrži i član kojim se Trump optužuje za podsticanje pobune i odnosi se na njegovu potencijalnu odgovornost za upad dijela pristalica u kompleks Capitol Hilla tokom kongresne potvrde rezultata glasanja Elektorskog koledža predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Joe Biden.

U rezoluciji se ističe da se Trump obratio protestnom skupu svojih pristalica neposredno prije nego što je dio njegovih pristalica krenuo prema Capitol Hillu.

Ukazano je da je način na koji im se obratio ohrabrio i očekivano rezultirao nezakonitim postupcima koji su se dogodili na Capitol Hillu.

Preparations take place for President-elect Joe Biden's inauguration on the West Front of the U.S. Capitol in Washington, Jan. 8, 2021, after supporters of President Donald Trump stormed the building.
Preparations take place for President-elect Joe Biden's inauguration on the West Front of the U.S. Capitol in Washington, Jan. 8, 2021, after supporters of President Donald Trump stormed the building.

Oni su zatražile saglasje za usvajanje rezolucije kojom bi se od američkog potpredsjednika Mikea Pencea zatražilo da pokrene 25. amandman na osnovu koga bi odlazeći predsjednik Trump bio razriješen dužnosti.

Republikanski članovi Predstavničkog doma odbacili su zahtjev demokrata za pokretanje 25. amandmana protiv Trumpa – čime su blokirali hitno razmatranje tog pitanja.

Članovi američkog Kongresa iz redova demokrata pokušaće da primoraju odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa da napusti funkciju tokom nedjelje - prije inauguracije izabranog predsjednika Joea Bidena 20. januara.

Planirano je da u okviru tog procesa u srijedu u Predstavničkom domu bude organizovano glasanje o njegovom opozivu – što će ga učiniti jedinim američkim predsjednikom koji je u donjem domu Kongresa opozvan dva puta tokom mandata.

“Važno je da učinimo nešto na ozbiljan i promišljen način. U srijedu očekujemo glasanje koje će proći uspješno”, izjavio je Jim McGover, predsjedavajući Odbora za zakonodavstvo Predstavničkog doma televiziji CNN.

On je rekao da očekuje da će se republikanski članovi Kongresa usprotiviti primjeni 25 amandmana kako bi se Trump uklonio sa funkcije. U tom slučaju, kako je objasnio, odbor kojim predsjedava će se postarati da se o tome glasa u Predstavničkom domu. Nakon toga, 24 sata kasnije, odbor će usvojiti još jednu rezoluciju u vezi sa procesom opoziva.

“To što je predsjednik učinio je nesavjesno i potrebno je da odgovara”, rekao je McGovern.

Zasjedanje Predstavničkog doma počinje u jedanaest ujutru po lokalnom vremenu. Njegovi članovi će tokom sjednice tražiti od američkog potpredsjednika Pencea pokretanje, do sada nikada upotrijebljenog 25 amandama, koji mu omogućava da sa predsjednika za koga se smatra da je nesposoban za obavljanje funkcije. Planirano je da glasanje o tome bude održano u utorak.

Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.
Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.

Inicijativu je u u nedjelju uveče iznijela predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi. Demokrate smatraju da Trump treba da odgovara zbog nasilja svojih pristalica u Kongresu, iako mu je ostalo manje od 10 dana na vlasti.

U pismu demokratama, Pelosi je najavila da će demokrate prvo glasati o rezoluciji kojom se Pence poziva da aktivira 25. amandman, odnosno proglasi Trumpa nesposobnim da obavlja dužnost.

Ako Pence ne odgovori, demokrate će nastaviti sa procedurom opoziva Trumpa, drugi put za vrijeme njegovog mandata.

"Da bismo zaštitili ustav i demokrateiju, djelovat ćemo brzo, jer ovaj predsjednik prijeti da ugrozi i jedno i drugo", napisala je Pelosi. "Kako vrijeme prolazi, užas zbog napada koji je podstakao ovaj predsjednik sve je veći, i zahtijeva da se momentalno nešto uradi".

Pence se već usprotivio pozivanju na 25. amandman.

Demokrate su već izrazile zabrinutost da bi Trump mogao još nešto da uradi dok je na vlasti, pa je Pelosi razgovarala sa američkim vojnim komandantima da se Trumpu onemogući da naredi nuklearni napad prije isteka mandata.

Tokom nasilnog upada u Kongres stradalo je pet osoba, a pokrenute su i istrage o domaćem terorizmu protiv najmanje 25 Trumpovih pristalica.

“Tokom nasilnog upada u Kongres stradalo je pet osoba, a pokrenute su i istrage o domaćem terorizmu protiv najmanje 25 Trumpovih pristalica.

Tužioci su podnijeli desetine krivičnih prijava državnim i lokalnim sudovima protiv onih koji su učestvovali u neredima, a FBI je saopštio da je dobio više od 40 hiljada dojava - uključujući fotografije i snimke sa društvenih mreža - na kojima se vide učesnici nereda.

Trump, koji bez dokaza tvrdi da je pokraden na izborima, podstakao je svoje pristalice da marširaju do Capitola, gde je Kongres držao sjednicu o potvrdi rezultata izbora na kojima je pobijedio Joe Biden.

An explosion caused by a police munition is seen while supporters of U.S. President Donald Trump gather in front of the U.S. Capitol Building in Washington, U.S., January 6, 2021. REUTERS/Leah Millis/File Photo
An explosion caused by a police munition is seen while supporters of U.S. President Donald Trump gather in front of the U.S. Capitol Building in Washington, U.S., January 6, 2021. REUTERS/Leah Millis/File Photo

Sjednica je prekinuta, a predstavnici u Kongresu su morali da bježe i sakrivaju se pred nasillnom ruljom koja je savladala i policiju Capitol Hilla.

Stradalo je pet osoba, među njima i jedan policajac koji je prebijen dok je pokušavao da spriječi gomilu da uđe.

Još jedan policajac, koji je učestvovao u odbrani zgrade, preminuo je nekoliko dana poslije nereda.

See all News Updates of the Day

S američke s"crne liste" uklonjen preminuli Slobodan Stanković i kompanija Integral inženjering

Slobodan Stanković (Foto: CIN)
Slobodan Stanković (Foto: CIN)

S američke crne liste sankcioniranih pojedinaca i organizacija obrisan je Slobodan Stanković iz Bosne i Hercegovine, kao i građevinska kompanija Integral inženjering iz Laktaša koja je bila u njegovom vlasništvu. Stanković je preminuo u februaru 2023. godine.

Sjedinjene Američke Države su Stankovića i njegovu kompaniju stavile na listu sankcioniranih u oktobru 2022. godine.

Kako je tada objašnjeno razlog zbog su Stanković i njegova kompanija stavljeni na "crnu listu", jesu sumnje u povezivanost sa korupcijom u građevinskom sektoru u kojem su Integralu dodjeljivani neki od najvećih projekata u RS-u.

"Veliki građevinski projekti često su dodjeljivani Stankoviću bez fer i otvorene konkurencije. Većina Stankovićevog bogatstva potiče iz javnih sredstava", navedeno je u oktobru u saopćenju Ministarstva financija SAD.

Firma Integral inženjering, osim Banje Luke, poslovnice ima još u Srbiji i Hrvatskoj.

Jedan od posljednjih projekata gdje je bila uključena kao izvođač radova je gradnja dionice autoputa od Bijeljine, na sjeveroistoku BiH, do granice sa Srbijom. Radi se o dionici dugoj 20 kilometara čija će izgradnja koštati 302 miliona maraka (154,4 miliona eura).

Integral je izvodio i radove na izgradnji međudržavnog mosta sa Hrvatskom kod Gradiške, na sjeveru BiH, zajedno sa kompanijama Đuro Đaković Montaža d.o.o. i Zagreb-Montaža d.o.o iz Hrvatske.

Također, dobio je posao vrijedan oko 35 miliona eura za izgradnju brze ceste u Hrvatskoj, koja će spojiti most na Savi sa autoputem Zagreb-Beograd. Firma Integral je gradila i na Koridoru Vc koji povezuje jug sa sjeverom BiH.

Slobodan Stanković je, također, bivši vlasnik Alternativne televizije d.o.o. Banja Luka (ATV), medijske kuće koja je ranije uvrštena na "crnu listu" SAD.

"Stankovićeva kupovina ATV učinila je da ova medijska kuća pokaže jasnu pristrasnost Dodiku (aktuelni predsednik RS, prim.red.). Kupovina i transformacija ATV pokazuju recipročnu prirodu Dodikovih korumpiranih odnosa, jer Stankovićevo bogatstvo obezbjeđuje Dodiku bogatog i moćnog saveznika koji mu donosi političku korist", navedeno je u obrazloženju Američkog ministarstva finansija u oktobru 2022.godine.

Dodaje se da je Stanković sankcionisan, jer je u materijalnom smislu pomagao, sponzorisao ili osiguravao finansijsku, materijalnu ili tehnološku potporu Dodiku.

Predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik odlikovao je Stankovića u januaru 2023. godine Ordenom zastave Republike Srpske sa zlatnim vijencem, povodom Dana Republike Srpske, kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Belgija: Istraga ruskog miješanja u izbore za EP, poslanicima plaćano da šire propagandu Moskve

ARHIVA - Belgijski premijer Alexander De Croo na samitu EU u Briselu (Foto: AP/Geert Vanden Wijngaert)
ARHIVA - Belgijski premijer Alexander De Croo na samitu EU u Briselu (Foto: AP/Geert Vanden Wijngaert)

Belgijski premijer Alexander De Croo u je objavio da se vodi istraga o, kako se sumnja, ruskom miješanju u izbore za Evropski parlament u junu, navodeći da su belgijske obavještajne službe potvrdile da postoji mreža koja pokušava da podrije podršku za Ukrajinu, prenosi agencija AP.

"Belgijske obavještajne službe potvrdile su postojanje proruskih mreža za miješanje, sa aktivnostima u nekoliko evropskih zemalja i takođe u Belgiji", rekao je De Croo, čija zemlja trenutno predsjedava Evropskom unijom.

Portparol kancelarije tužioca potvrdio je za agenciju Frans pres (AFP) da je istraga pokrenuta u četvrtak.

De Croo je rekao da belgijske agencije tijesno sarađuju sa češkim vlastima, nakon što je u toj zemlji otkrivena proruska operacija širenja uticaja.

Češka je prošlog mjeseca saopštila da je njena obavještajna služba otkrila mrežu koja je koristila poslanike EP da šire rusku propagandu preko sajta Glas Evrope sa sjedištem u Pragu, prenosi AFP.

Belgija je saopštila da su njene službe utvrdile da je nekim poslanicima plaćano da šire propagandu Moskve. Govoreći o ostrazi belgijskih tužilaca, De Croo je rekao da "se novac nije isplaćivao u Belgiji, ali da je bilo miješanja".

"Ako ima podmićivanja - a naše službe sugerišu da je bilo isplata - potrebne su vam dvije strane da se to dogodi. Imate ljude koji to organizuju, ali i onih koji primaju (isplate)...Ne možemo da dozvolimo da među nama postoji takva ruska prijetnja. Moramo da reagujemo, i na nacionalnom i na nivou EU", rekao je De Croo.

"Prema informacijama naše obavještajne službe, ciljevi Moskve su veoma jasni. Cilj je da se izabere više proruskih kandidata u Evropskom parlamentu i osnaži određeni proruski narativ u toj instituciji", rekao je belgijski premijer novinarima.

Izbori za novi Evropski parlament održavaju se od 6. do 9. juna.

Poslanici EU moraju da poštuju stroge propise kada je riječ o nezavisnosti i etičkim pitanjima, i ako ih prekrše mogu da budu kažnjeni - finansijski ili na druge načine.

Grupa Zelenih u Evropskom parlamentu i jedan češki dnevnik naveli su da su osumnjičeni poslanici iz Belgije, Francuske, Njemačke, Mađarske, Holandije i Poljske, prenosi AFP.

Web site Politiko prenio je da je identifikovano 16 poslanika koji su se pojavili na Glasu Evrope, svi ekstremno-desničarski političari.

Češki dnevnik Denik N i njemački časopis Der špigl imenovali su dvojicu vodećih njemačkih kandidata iz ekstremno-desničarske partije Alternativa za Njemačku - Petra Bristona i Maksimilijana Kaa - kao političare koji su osumnjičeni da su primali ruski novac da šire narativ Kremlja.

Briston i Ka su odbacili optužbe. Denik N je prenio da češke tajne službe imaju audio snimak koji ukazuje na krivicu Bristona. Češka je Glas Evrope i dvojicu proruskih ukrajinskih političara - Viktora Medvečuka i Artema Marčevskog - stavila na spisak sankcija povezanih sa aktivnostima proruske mreže.

U Belgiji, De Croo je u petak naglasio da je cilj jasan: oslabljena evropska podrška Ukrajini od koristi je Rusiji na ratištu i to je, kako je naveo, stvaran cilj otkriven poslednjih nedelja.

Evropske zemlje izdvojile su milijarde eura za pomoć Ukrajini, uz značajne količine oružja i municije. Takođe su uvele sankcije najvišim ruskim zvaničnicima, među kojima je i ruski predsjednik Vladimir Putin, bankama, kompanijama i energetskom sektoru od ruske pune invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Međutim, kako rat i dalje traje a ruske trupe sada imaju manju prednost na ratištu, podršku je sve teže održati. Mađarska, Putinov najbliži evropski pristalica, blokira sredstva za Ukrajinu i traži održavanje mirovnih pregovora.

Belgijske vlasti su u decembru 2022. godine otkrile operaciju širenja uticaja u Evropskom parlamentu u koju su bili uključeni zvaničnici Katara. Katarska vlada odbacila je te optužbe.

SAD očekuju napad Irana na Izrael, pokušavaju da smanje tenzije na Bliskom istoku

Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei posjećuje izložbu aerokosmičkih dostignuća Revolucionarne garde, dok ga prati šef Garde, general Hosein Salami, u Iranu, nedelja, 19. novembar 2023, na fotografiji koju je objavila zvanična web stranica kancelarije iranskog vrhovnog vođe.
Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei posjećuje izložbu aerokosmičkih dostignuća Revolucionarne garde, dok ga prati šef Garde, general Hosein Salami, u Iranu, nedelja, 19. novembar 2023, na fotografiji koju je objavila zvanična web stranica kancelarije iranskog vrhovnog vođe.

Sjedinjene Države očekuju napad Irana na Izrael, ali predviđaju da udar neće biti dovoljno velik da uvuče Washington u rat, rekao je američki zvaničnik agenciji Reuters.

Bijela kuća je ranije saopštila da Washington ne želi širenje sukoba na Bliskom istoku i da su SAD saopštile Iranu da nisu umiješane u vazdušni napad na visokog komandanta Iranske revolucionarne garde u Damasku.

Bijela kuća je dodala da je upozorila Iran da ne koristi taj napad kao izgovor za dalju eskalaciju u regionu.

Izrael nije preuzeo odgovornost za napad, ali se veruje da su njegovi avioni gađali iransku ambasadu u Damasku, kada su ubijeni visoki iranski general i šest drugih oficira vojske.

Iran je obećao odmazdu, podižući napetosti u regionu koje su već visoke zbog rata u Gazi.

Iranski izvori rekli su Reutersu da je Teheran signalizirao Washingtonu da će odgovoriti na napad Izraela na ambasadu u Siriji na način koji ima za cilj da izbjegne veliku eskalaciju i da neće djelovati ishitreno, pošto Teheran paralelno vrši pritisak koji obuhvata i primirje u Gazi.

Iranski vođa ajatolah Ali Hamnei rekao je da Izrael "mora biti i biće kažnjen", istakavši da je udar na ambasadu bio jednak napadu na iransko tlo.

"Imperativ Irana da kazni ovaj odmetnički režim" mogao je biti izbjegnut da je Vijeće sigurnosti UN osudilo napad i priveo počinioce pravdi, saopštila je u četvrtak misija Teherana pri Ujedinjenim nacijama.

Izrael saopštava da priprema odbranu, Sjedinjene Države da su u stanju pripravnosti zbog mogućih uzvratnih udara Irana, američki izaslanici rade na smanjenju tenzija, dok brojne zemlje takođe pozivaju na deeskalaciju situacije.

Međunarodni apeli na uzdržanost, zemlje pozivaju državljane da ne putuju

Rusija, Njemačka i Britanija pozvale su zemlje na Bliskom istoku da budu uzdržane, a Izrael je saopštio da se sprema da "zadovolji sve svoje bezbjednosne potrebe" u regionu.

Njemačka avio-kompanija Lufthanza, jedna od samo dva zapadna avio-prevoznika koja lete za Teheran, produžila je obustavu letova do iranske prijestonice, a Rusija je upozorila svoje građane da ne putuju na Bliski istok.

Francuska je upozorila svoje građane da se "imperativno uzdrže od putovanja u narednim danima u Iran, Liban, Izrael i na palestinske teritorije", rekli su za AFP saradnici ministra spoljnih poslova.

Šef francuske diplomatije je na kriznom sastanku takođe zatražio da se članovi porodica francuskih diplomata u Iranu evakuišu i da se nijedan francuski državni službenik ne šalje u misije u navedene zemlje.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu rekao je da Izrael nastavlja rat u Gazi, ali da vrši bezbjednosne pripreme na drugim mjestima.

"Ko god naudi nama, mi ćemo nanijeti štetu njima. Spremni smo da ispunimo sve bezbjednosne potrebe države Izrael, kako defanzivno, tako i ofanzivno", rekao je on stojeći ispred izraelskog borbenog aviona tokom posjete vazduhoplovnoj bazi.

Izraelski ministar odbrane Joav Galan rekao je američkom sekretaru za odbranu Lloydu Austinu da će Izrael direktno odgovoriti na svaki napad Irana, saopštila je Galantova kancelarija.

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok pozvala je svog iranskog kolegu Hoseina Amirabdolahijana kako bi apelovala na "maksimalnu uzdržanost" u cilju izbjegavanja dalje eskalacija.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova poručilo je građanima da ne bi trebalo da putuju na Bliski istok, posebno u Izrael, Liban i palestinske teritorije.

"Trenutno je veoma važno da svi budu uzdržani kako ne bi doveli do potpune destabilizacije situacije u regionu, koja baš i ne blista stabilnošću i predvidljivošću", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na brifingu.

"Potencijal za pogrešne procjene"

Britanski ministar spoljnih poslova David Cameron rekao je u četvrtak da je jasno stavio do znanja Amirabdolahijanu da Iran ne bi trebalo da uvlači Bliski istok u širi sukob.

"Duboko sam zabrinut zbog mogućnosti pogrešne procjene koja vodi daljem nasilju", rekao je X-u.

Portparol američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da je državni sekretar Antony Blinken pozvao kolege, među kojima i turske, kineske i saudijske ministre spoljnih poslova, "da jasno stavi do znanja da eskalacija nije ni u čijem interesu i da zemlje treba da podstiču Iran da ne eskalira (situaciju)".

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u srijedu da Iran preti da će pokrenuti "značajan napad na Izrael" i da je rekao Netanjahuu da je "naša posvećenost bezbjednosti Izraela protiv ovih prijetnji Irana i njegovih zastupnika čvrsta".

U izvještaju su korišteni materijali agencija Reuters i AFP.

Njemački kancelar ide u Peking u naporu da uravnoteži trgovinu i geopolitičke probleme

Njemački kancelar Olaf Scholz dolazi na zajedničku konferenciju za novinare s kineskim premijerom (nije na slici) 20. juna 2023. u kancelariji u Berlinu.
Njemački kancelar Olaf Scholz dolazi na zajedničku konferenciju za novinare s kineskim premijerom (nije na slici) 20. juna 2023. u kancelariji u Berlinu.

Njemački kancelar Olaf Scholz započeće trodnevnu posjetu Kini u subotu, s ciljem da udvostruči duboke ekonomske veze Njemačke s Kinom usred rastućih trgovinskih tenzija između Pekinga i Evropske unije.

Na svom prvom putu u Kinu otkako je njegova vlada objavila svoju prvu kinesku strategiju u julu, naglašavajući potrebu za smanjenjem ekonomske zavisnosti od Kine, Scholz će biti u pratnji rukovodilaca velikih njemačkih kompanija, kao što su Siemens, Volkswagen i Bayer, i tri ministra.

Neki analitičari kažu da će bilateralni ekonomski odnosi biti glavni fokus Scholzovog putovanja.

"On će pokušati da se fokusira na pozitivne stvari u njemačko-kineskim odnosima i pokušat će potaknuti više partnerstva i saradnje u kritičnim područjima relevantnim za ključne njemačke industrije", rekao je Max Zenglein, glavni ekonomista na Mercator institutu za kineske studije u Berlinu, za Glas Amerike u video intervjuu.

Posjeta dolazi jer neke ključne njemačke industrije vide pad prihoda u Kini. Prema podacima automobilske industrije koje je u srijedu objavio Reuters, nekoliko njemačkih proizvođača premium automobila zabilježilo je značajan pad prodaje u Kini u prvom kvartalu godine, pri čemu su Mercedes-Benz i Porsche pokazali dvocifreni pad prodaje u Kini.

Osim toga, nedavni izvještaj istraživačke firme Rhodium Group sa sjedištem u New Yorku otkrio je da se njemačka automobilska industrija suočava sa oštrom kineskom konkurencijom, pri čemu je tržišni udio njemačkih kompanija u Kini pao za 4% od 2018.

"Gubici su uglavnom proizašli za velikog proizvođača Volkswagen, koji je prodao manje automobila u Kini 2023. nego 2013.", navodi se u izvještaju, dodajući da je tržišni udio Volkswagenovog kineskog poduhvata pao na najnižu tačku u posljednjih deset godina, iako je ukupno tržište putničkih vozila u Kini poraslo je za 5,6%.

Umjesto da preispita svoj pristup kineskom tržištu, Rhodium Group je otkrila da su neke od ovih kompanija reinvestirale profit koji su ostvarile u Kini u toj zemlji "u želji da ostanu konkurentne".

Zenglein je rekao da će se Scholz vjerovatno fokusirati na pomaganje nekim njemačkim kompanijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na Kinu da održe svoje ekonomske interese u zemlji tokom njegove posjete.

Scholz će možda osetiti potrebu da „signalizira korporativnom sektoru da je voljan da pruži odgovarajuće političko bočenje za njihove ekonomske interese“, rekao je on za Glas Amerike.

Drugi stručnjaci kažu da se neke njemačke kompanije bore da se prilagode promjenama koje se dešavaju na kineskom tržištu jer su postale previše zavisne od pogodnosti koje tržište nudi.

U vrijeme kada je njemačka ekonomija suočena s pritiskom s više frontova, uključujući potrebu zemlje da podrži Ukrajinu i spore ekonomske rezultate, njemačka vlada će pokušati održati bliske ekonomske i trgovinske odnose s Kinom u kratkom roku kako bi njemački proizvodi može nastaviti s prodajom na kineskom tržištu”, rekao je Zhang Junhua, viši saradnik na Evropskom institutu za azijske studije u Briselu.

Međutim, rekao je da misli da će ovi napori biti u suprotnosti s pozivom njemačke vlade kompanijama da smanje ekonomsku ovisnost o Kini.

"Budući da je njemačka ekonomska uspješnost i dalje spora, vlada mora popustiti pod pritiskom poslovnog sektora i napraviti kompromise u izvršavanju kineske strategije, koja podstiče njemačke kompanije da odustanu od rizika od Kine", rekao je Zhang za Glas Amerike telefonom.

Nemačke kompanije 'plivaju protiv međunarodnog trenda'

U međuvremenu, EU je pokrenula niz antisubvencijskih istraga protiv zelenih energetskih proizvoda uvezenih iz Kine, uključujući električna vozila i vjetroturbine.

Komesarka EU Margrethe Vestager rekla je da je bloku potreban sistematičniji pristup u vođenju istraga. "Moramo to učiniti prije nego što bude prekasno, [i] ne možemo si priuštiti da vidimo šta se dešava na solarnim panelima da se ponovo dešava na električnim vozilima, sa vjetrom ili osnovnim čipovima", rekla je ona u utorak, govoreći o dominaciji Kine u Evropi tržište solarnih panela.

Kao odgovor, kinesko ministarstvo trgovine saopštilo je u četvrtak da se odlučno protivi istragama EU, nazivajući ih "protekcionističkim činom koji šteti jednakim uslovima u ime fer konkurencije".

"Kina će pomno pratiti kasnija kretanja evropske strane i zadržava pravo da preduzme sve potrebne mjere", navodi se u saopštenju ministarstva.

Dok je Scholzov glavni ekonomski savjetnik Joerg Kukies rekao da Berlin podržava istragu EU protiv kineskih električnih vozila na think tank događaju u Berlinu prošlog septembra, Scholz je rekao njemačkom poslovnom nedjeljniku Wirtschaftswoche u intervjuu istog mjeseca da "nije uvjeren" u potreba da EU uvede carine na kineska električna vozila.

"Naš ekonomski model ne bi trebao biti zasnovan niti se oslanjati na protekcionizam - već na atraktivnost naših proizvoda", rekao je Scholz u intervjuu.

Po Zengleinovom mišljenju, rastuće investicije nekih njemačkih kompanija u Kini „plivaju protiv međunarodnog trenda. „Trend je vođen kapitalno intenzivnim sektorima poput automobilske i hemijske industrije“, rekao je Zenglein. Prema izvještaju Rhodium Group, veliki njemački proizvođači automobila kao što su Volkswagen i njemačka kemijska grupa BASF nastavljaju povećavati svoja ulaganja u Kini.

Rusija, industrije zelene energije

Dok će bilateralni ekonomski odnosi dominirati dnevnim redom putovanja, Zenglein i Zhang su rekli da misle da će Scholz i dalje pokušati izraziti zabrinutost Njemačke zbog bliskog partnerstva Kine s Rusijom i njihovu nelagodu zbog kineskih prevelikih kapaciteta u industriji zelene energije.

"Zabrinutost Njemačke oko kineskog partnerstva s Rusijom bit će glavni element diskusije jer Šolc ima čvrsto mišljenje o tome", rekao je Zhang za Glas Amerike. “Ali budući da Njemačka nema efikasne mjere za pritisak na Peking, Scholzovo upozorenje neće imati mnogo utjecaja na to kako Kina ocjenjuje svoje partnerstvo s Rusijom.

Po Zengleinovom mišljenju, Scholz će pokušati brzo da "prevlada" zabrinutost oko geopolitičkih rizika. "Pokušaće da se ne zaokuplja previše negativnim aspektima bilateralnih odnosa koji bi mogli biti kontraproduktivni za pozitivna kretanja u bilateralnim ekonomskim odnosima", rekao je on.

Ambasada SAD u BiH: Amerika neće mirno gledati Dodikove secesionističke poteze

Milorad Dodik pored zastave Bosne i Hercegovine
Milorad Dodik pored zastave Bosne i Hercegovine

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini javno se odredila prema novim secesionističkim izjavama i najavama Predsjednika entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika.

U objavi na mreži X, Ambasada upozorava da neće mirno gledati pokušaje secesije dijela BH teritorije, niti entitetsko oduzimanje državnih nadležnosti.

"Stvaranje paralelnog izbornog sistema od strane Vlade Republike Srpske (RS) bilo bi neustavno i antidejtonsko, a biračima u RS-u bi se oduzelo osnovna demokratska prava koja su im zagarantovana Ustavom BiH. Bilo koji izbori sprovedeni po neustavnom, paralelnom izbornom sistemu ne bi imali legitimitet, a oni koji su uključeni u njegovu organizaciju bavili bi se antidemokratskim, neustavnim i antidejtonskim aktivnostima. Sjedinjene Države su bile jasne da su spremne odgovoriti na antidejtonske akcije lokalnih aktera i da podržavaju akcije visokog predstavnika da učini isto", navodi ambasada u objavi.


"Milorad Dodik griješi ako misli da će Sjedinjene Države stajati po strani dok on slijedi svoju secesionističku agendu i gura BiH ka sukobu. Svaki pokušaj entiteta ili bilo koje druge poddržavne jedinice da se otcijepi je antidejtonska akcija koja se neće tolerirati. Republika

Srpska je entitet u sastavu države Bosne i Hercegovine. Ona je sastavni dio države, ali ni Republika Srpska, ni Federacija ne postoje izvan Bosne i Hercegovine. Ustav BiH ne predviđa pravo da se entitet ili bilo koja druga poddržavna jedinica odvoji", stav je Ambasade, u sličnom obliku više puta i ranije iznošen.

Upozorenje dolazi nakon što je Milorad Dodik, iz Beograda, a nakon sastanka sa najvišim vrhom Srbije, slao uvrijedljive i ratoborne poruke, još jednom poričući genocid u Srebrenici i najavljujući blokadu institucija BiH.

Sastanak u Beogradu je potaknut diplomatskom inicijativom više zemalja u Ujedinjenim nacijama da se 11. juli rezolucijom proglasi Danom sjećanja na genocid. Odluka o tome očekuje se početkom maja u New Yorku.

Američka vlada u proteklih nekoliko godina više puta je javno upozoravala Milorada Dodika i njegove saradnike zbog anti-dejtonskog djelovanja.

Dodik, i više njegovih saradnika i članova porodice, su pod političkim i finansijskim sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije zbog korupcije i ugrožavanja mira u BiH.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG