Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Demokrate predstavile rezoluciju o Trumpovom opozivu, republikanci blokirali raspravu o 25. amandmanu

U.S. President Donald Trump and Vice President Mike Pence

Sjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa, na čijem dnevnom redu je inicijativa za opoziv odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa, prekinuta je nakon kratkotrajnog zasjedanja i biće nastavljena u utorak.

Članovi donjeg doma Kongresa iz redova demokrata predstavili su rezoluciju o opozivu odlazećeg predsjednika.

Prijedlog, između ostalog, sadrži i član kojim se Trump optužuje za podsticanje pobune i odnosi se na njegovu potencijalnu odgovornost za upad dijela pristalica u kompleks Capitol Hilla tokom kongresne potvrde rezultata glasanja Elektorskog koledža predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Joe Biden.

U rezoluciji se ističe da se Trump obratio protestnom skupu svojih pristalica neposredno prije nego što je dio njegovih pristalica krenuo prema Capitol Hillu.

Ukazano je da je način na koji im se obratio ohrabrio i očekivano rezultirao nezakonitim postupcima koji su se dogodili na Capitol Hillu.

Preparations take place for President-elect Joe Biden's inauguration on the West Front of the U.S. Capitol in Washington, Jan. 8, 2021, after supporters of President Donald Trump stormed the building.
Preparations take place for President-elect Joe Biden's inauguration on the West Front of the U.S. Capitol in Washington, Jan. 8, 2021, after supporters of President Donald Trump stormed the building.

Oni su zatražile saglasje za usvajanje rezolucije kojom bi se od američkog potpredsjednika Mikea Pencea zatražilo da pokrene 25. amandman na osnovu koga bi odlazeći predsjednik Trump bio razriješen dužnosti.

Republikanski članovi Predstavničkog doma odbacili su zahtjev demokrata za pokretanje 25. amandmana protiv Trumpa – čime su blokirali hitno razmatranje tog pitanja.

Članovi američkog Kongresa iz redova demokrata pokušaće da primoraju odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa da napusti funkciju tokom nedjelje - prije inauguracije izabranog predsjednika Joea Bidena 20. januara.

Planirano je da u okviru tog procesa u srijedu u Predstavničkom domu bude organizovano glasanje o njegovom opozivu – što će ga učiniti jedinim američkim predsjednikom koji je u donjem domu Kongresa opozvan dva puta tokom mandata.

“Važno je da učinimo nešto na ozbiljan i promišljen način. U srijedu očekujemo glasanje koje će proći uspješno”, izjavio je Jim McGover, predsjedavajući Odbora za zakonodavstvo Predstavničkog doma televiziji CNN.

On je rekao da očekuje da će se republikanski članovi Kongresa usprotiviti primjeni 25 amandmana kako bi se Trump uklonio sa funkcije. U tom slučaju, kako je objasnio, odbor kojim predsjedava će se postarati da se o tome glasa u Predstavničkom domu. Nakon toga, 24 sata kasnije, odbor će usvojiti još jednu rezoluciju u vezi sa procesom opoziva.

“To što je predsjednik učinio je nesavjesno i potrebno je da odgovara”, rekao je McGovern.

Zasjedanje Predstavničkog doma počinje u jedanaest ujutru po lokalnom vremenu. Njegovi članovi će tokom sjednice tražiti od američkog potpredsjednika Pencea pokretanje, do sada nikada upotrijebljenog 25 amandama, koji mu omogućava da sa predsjednika za koga se smatra da je nesposoban za obavljanje funkcije. Planirano je da glasanje o tome bude održano u utorak.

Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.
Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.

Inicijativu je u u nedjelju uveče iznijela predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi. Demokrate smatraju da Trump treba da odgovara zbog nasilja svojih pristalica u Kongresu, iako mu je ostalo manje od 10 dana na vlasti.

U pismu demokratama, Pelosi je najavila da će demokrate prvo glasati o rezoluciji kojom se Pence poziva da aktivira 25. amandman, odnosno proglasi Trumpa nesposobnim da obavlja dužnost.

Ako Pence ne odgovori, demokrate će nastaviti sa procedurom opoziva Trumpa, drugi put za vrijeme njegovog mandata.

"Da bismo zaštitili ustav i demokrateiju, djelovat ćemo brzo, jer ovaj predsjednik prijeti da ugrozi i jedno i drugo", napisala je Pelosi. "Kako vrijeme prolazi, užas zbog napada koji je podstakao ovaj predsjednik sve je veći, i zahtijeva da se momentalno nešto uradi".

Pence se već usprotivio pozivanju na 25. amandman.

Demokrate su već izrazile zabrinutost da bi Trump mogao još nešto da uradi dok je na vlasti, pa je Pelosi razgovarala sa američkim vojnim komandantima da se Trumpu onemogući da naredi nuklearni napad prije isteka mandata.

Tokom nasilnog upada u Kongres stradalo je pet osoba, a pokrenute su i istrage o domaćem terorizmu protiv najmanje 25 Trumpovih pristalica.

“Tokom nasilnog upada u Kongres stradalo je pet osoba, a pokrenute su i istrage o domaćem terorizmu protiv najmanje 25 Trumpovih pristalica.

Tužioci su podnijeli desetine krivičnih prijava državnim i lokalnim sudovima protiv onih koji su učestvovali u neredima, a FBI je saopštio da je dobio više od 40 hiljada dojava - uključujući fotografije i snimke sa društvenih mreža - na kojima se vide učesnici nereda.

Trump, koji bez dokaza tvrdi da je pokraden na izborima, podstakao je svoje pristalice da marširaju do Capitola, gde je Kongres držao sjednicu o potvrdi rezultata izbora na kojima je pobijedio Joe Biden.

An explosion caused by a police munition is seen while supporters of U.S. President Donald Trump gather in front of the U.S. Capitol Building in Washington, U.S., January 6, 2021. REUTERS/Leah Millis/File Photo
An explosion caused by a police munition is seen while supporters of U.S. President Donald Trump gather in front of the U.S. Capitol Building in Washington, U.S., January 6, 2021. REUTERS/Leah Millis/File Photo

Sjednica je prekinuta, a predstavnici u Kongresu su morali da bježe i sakrivaju se pred nasillnom ruljom koja je savladala i policiju Capitol Hilla.

Stradalo je pet osoba, među njima i jedan policajac koji je prebijen dok je pokušavao da spriječi gomilu da uđe.

Još jedan policajac, koji je učestvovao u odbrani zgrade, preminuo je nekoliko dana poslije nereda.

See all News Updates of the Day

G7 nudi svoj infrastrukturni plan kao alternativu kineskom "Pojas i put"

Predsednik SAD Džo Bajden prisustvuje samitu G7, u Korvolu, Velika Britanija, 11. 11. juna 2021.

Grupa sedam najbogatijih demokratija u svijetu u subotu je predstavila infrastrukturni plan za zemlje u razvoju koji bi trebalo da konkuriše kineskoj inicijativi "Pojas i put" vrijednoj više hiljada milijardi dolara.

Američki predsjednik Joe Biden i ostali lideri G7, koji su se okupili na samitu u Kornvolu u Engleskoj, nadaju se da će plan poznat kao inicijativa "Izgradimo bolji svijet" ili skraćeno B3W (Build Back Better World) ponuditi transparetno partnerstvo da bi se pomoglo da se finansira 40 hiljada milijardi dolara koliko je potrebno zemljama u razvoju do 2035. godine, saopšteno je iz Bijele kuće.

"Ovdje nije samo riječ o suprotstavljanju Kini. Međutim, do sad nismo ponudili pozitivnu alternativu koja odražava naše principe, standarde i naš način poslovanja", rekao je neimenovani visoki zvaničnik administracije.

"Vjerujemo da ćemo pobijediti kinesku inicijativu nudeći kvalitetniji izbor i taj ćemo izbor ponuditi uz samopouzdanje o našem modelu koji odražava naše zajedničke vrijednosti", rekao je zvaničnik.

Inicijativa za pojas i put globalna je strategija razvoja infrastrukture koju je Peking usvojio 2013. godine za investiranje u skoro 70 zemalja. To je centralni element njene spoljne politike.

Zvaničnik je rekao da inicijativa "B3W" ima za cilj mobilizaciju privatnog sektora da investira i ispuni desetine hiljada milijardi dolara potreba za finansiranjem infrastrukture u svijetu u razvoju, istovremeno zadovoljavajući standarde rada, zaštite životne sredine i transparentnosti.

Hronologija nije jasna

Vremenski raspored, struktura i obim finansijskih sredstava, kao i veličina stvarnog finansiranja koje će SAD da preuzmu, još uvijek nisu jasni.

Zvaničnik administracije rekao je da se nada da će SAD sa partnerima iz G7, privatnim sektorom i ostalim zainteresovanim stranama, "uskoro" katalizovati "stotine milijardi dolara“ u infrastrukturne investicije za zemlje sa niskim i srednjim prihodima.

"Pošteno je zapitati se da li će ovo biti zapravo novo finansiranje, novi kapaciteti za izgradnju infrastrukture u regionu ili je ovo prenamijenjivanje i prepakiranje resursa koji su takođe dostupni", rekao je Robert Dali, direktor Instituta Kisndžer Vilson Centra za Kinu i Sjedinjene Države.

Da bi proširio svoju sferu uticaja, poznato je da Peking u sklopu BRI daje kredite državama za projekte koje etablirani međunarodni zajmodavci ne smatraju kreditno sposobnim.

"To postavlja pitanje da li će ovaj novi program biti manje nesklon riziku", rekao je Dali, napominjući da bi ih, ako bi ti projekti bili isplativi, zajmodavci poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke već finansirali.

Konsenzus o Kini

Lideri G7 postigli su konsenzus o potrebi za zajedničkim stavom o prodaji kineskog izvoza po niskim cijenama koje nisu fer i o kršenjima ljudskih prava u Kini, saopštio je u subotu neimenovani zvaničnik Bidenove administracije.

Zvaničnik je naveo i da su se lideri saglasili u pogledu potrebe da se koordiniše čvrsti lanac snabdijevanja da bi se osigurala međusoobna podrška.

"Rekao bih da je postojalo jedinstvo kada je riječ o spremnosti da se govori o kršenjima ljudskih prava i osnovnih sloboda. Postojala je riješenost da se preduzme akcija kao odgovor na ono što vidimo", rekao je zvaničnik, navodeći da je postignut napredak u odnosu na prije tri godine kada se u konačnom saopštenju Kina nije pominjala.

Lideri G7 prethodno su bili podijeljeni u pogledu poziva predsjednika Bidena da se preduzme agresivnija akcija protiv Kine, između ostalog i zbog prakse prinudnog rada, nespremnosti da poštuje pravila međunarodne trgovine i problematičnog mehanizma finansiranja globalne infrastrukture.

“Bilo je interesantnih rasprava i različitih mišljenja", rekao je visoki zvaničnik Bidenove administracije koji je brifovao novinare poslije plenarne sesije.

Lideri su saglasni da je prijetnja od sve agresivnije Kine realna, ali imaju različite stavove o odgovoru na to, rekao je zvaničnik. Italija, Njemačka i Evropska unija oklijevaju da zauzmu oštriji stav o Kini i radije bi se usredsredili na "kooperativnu prirodu odnosa".

Sjedinjene Države, Britanija, Kanada i Francuska, žele proaktivniji pristup, dok je Japan po svemu sudeći najneodlučniji u G7.

Humanitarne organizacije tvrde da je Peking omogućio masovni premještaj Ujgura i drugih kineskih manjina iz Sinđijanga i primorao ih da rade pod oštrim uslovima u fabrikama širom zemlje. Te fabrike su u lancima snabdijevanja mnogih svjetskih brendova, dodaju oni.

"Vjerujemo da su ove prakse uvreda za ljudsko dostojanstvo i oštar primjer kineske nelojalne ekonomske konkurencije“, rekao je zvaničnik administracije. Rekao je da će Bidenova izjava uputiti "poziv na buđenje" i poruku da G-7 ozbiljno misli na odbranu ljudskih prava i da će zajedno raditi na iskorjenjivanju prisilnog rada u proizvodnji potrošačkih prozvoda.

U februaru je nekoliko članova američkog Predstavničkog doma američkog Kongresa ponovo iniciralo donošenje zakona o sprječavanju prisilnog rada Ujgura, kojim bi se, između ostalog, zahtijevalo objelodanjivanje finansija firmi iz SAD koje trguju sa kineskim kompanijama i njihovim entitetima koji su umiješani u ozbiljna kršenja ljudskih prava u regionu Sinđijang.

Nejasno je koliku bi podršku za ove inicijative Biden dobio od partnera G7, od kojih neki imaju dublje ekonomske veze sa Pekingom.

Scheffer: Dodik je prepreka pomirenju u BiH, a ne Haški sud

Scheffer: Dodik je prepreka pomirenju u BiH, a ne Haški sud
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

Ruske i kineske dezinformacije prate zapadne COVID19 vakcine

Ruske i kineske dezinformacije prate zapadne COVID19 vakcine
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

Lideri G7 najavljuju donaciju od milijardu vakcina siromašnim zemljama

Milijarda vakcina za siromašne zemlje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:39 0:00

Britanski premijer Boris Džonson (Johnson) očekuje da se lideri zemalja članica Grupe 7, na tekućem samitu čiji je Džonson domaćin, usaglase da siromašnim zemljama doniraju milijardu vakcina protiv COVID 19.

Samo nekoliko sati pošto je američki predsjednik Džo Bajden najavio da će SAD siromašnim zemljama donirati 500 miliona Pfizerovih vakcina, Džonson je obećao da će Velika Britanija slijediti sa najmanje sto miliona. Od 100 miliona britanskih vakcina, 80 miliona će ići u Covax, a ostatak će se podijeliti zemljama kojima su potrebne.

Džonson je već pozvao lidere G7 da se obavežu na to da će obezbijediti da se vakcinacija u svijetu završi do kraja 2022. i očekuje da obezbijede donaciju miljardu vakcina, tokom samita koji počinje u petak u Engleskoj.

Neke organizacije su, međutim, taj plan već odbacile kao nedovoljan, jer Oxfam procjenjuje da će oko 4 milijarde ljudi zavisiti od vakcina iz Covaxa, programa namijenjenog siromašnim i manje razvijenim zemljama.

"Zbog uspjeha vakcinacije u Britaniji, u poziciji smo da viškove damo onima kojima su potrebni", kazao je Džonson.

U Britaniji je bar jednu dozu vakcine primilo 77 odsto odraslih, a u SAD 64 odsto, i obje zemlje tvrde da će pandemija prestati kada se svi vakcinišu.

Ipak, pošto na svijetu ima 8 milijardi stanovnika, a većini su potrebne dvije doze, a moguće i tri, aktivisti kažu da donacija milijardu vakcina nije dovoljna i da mora mnogo više. U organizaciji Oxfam procjenjuju da je svijetu potrebno još 11 milijardi doza da pobijedi pandemiju.

Džonson je podržao Bajdenov apel farmaceutskim kompanijama da proizvode vakcine po modelu i trošku Astra Zenece.

Ako se siromašne zemlje ostave bez vakcina, to povećava rizik da se virus dalje širi i da mutira. Međutim, osim vakcina, biće potrebna i logistička podrška kako bi se organizovala vakcinacija.

SAD: Administracija neće tražiti od državnih službenika da se vakcinišu prije povratka u kancelarije

Kendrija Braun, medicinska sestra iz Washingtona, daje vakcinu protiv COVID 19 ženi u blizini Kenedi centra, 6. maja 2021. (Foto: AP)

Američki federalni radnici neće morati da prime vakcinu protiv COVID 19 prije nego što se vrate u kancelarije, navodi se u smjernicama koje je u četvrtak objavila Bidenova administracija.

Uputstvo za federalne agencije je da bi trebalo da svoje planove o ponovnom otvaranju zasnivaju na procentu zaposlenih koji su vakcinisani, ali da je na dobroj volji zaposlenih da otkriju svoj status u vezi sa vakcinama.

Od agencija se traži da uvedu veću fleksibilnost za neke radnike, prije svega više mogućnosti za rad od kuće i izvan uobičajenih radnih sati.

Oko 60 odsto od ukupno 4 miliona ljudi koliko je zaposleno u državnoj službi tokom pandemije radi od kuće, prenio je Reuters.

Agencije treba da podnesu svoje planove za otvaranje do sljedeće nedelje, navodi se u smjernicama, a trebalo bi da budu spremne da ih sprovedu do 19. jula.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG