U Evropi, zbog kolapsa privredne aktivnosti, primijenjeni su programi podrške koji ljudima osiguravaju da ostanu na poslu, za sada. Suprotno od toga, u SAD se više od 33 i po miliona ljudi prijavilo za olakšice za nezaposlene, a stopa nezaposlenosti je porasla na 14.7 odsto. Kongres je usvojio paket pomoći od 2 hiljade milijardi dolara kao hitnu pomoć za nezaposlene, ali i pomoć poreskim obveznicima do 1.200 dolara.
Ovako nešto viđeno je i u ranijih ekonomskim krizama, kao što je bila svjetska ekonomska kriza i Velika recesija. Evropa zavisi od postojećih programa kojima se odvaja novac za ljude. Sjedinjene Države, sa druge strane, se oslanjaju na Kongres da preuzme inicijativu i usvoji programe pomoći, kao što je bilo 2009. godine u vrijeme predsjednika Baracka Obame, i sada kad je usvojen paket pomoći pod Donaldom Trumpom.
Ekonomista Andre Sapir, viši saradnik Bruegel instituta u Briselu, kaže da takva politika davanja pomoći u Americi igra ulogu onoga što je u Evropi sistem socijalnih davanja, jer je američki manje izdašan, a recesija teže pada radnicima.
Američki radnici gube zdravstveno osiguranje ako izgube posao, a dugoročno su i u većem riziku od gubitka doma. Sa druge strane, Evropljani plaćaju više poreze, što znači da manje zarađuju.
"U Sjedinjenim Državama možete da upumpavate novac u privredu, tako da ljudi ostaju zaposleni, jer kroz zaposlenje su u zaštišeni", kaže Sapir. "Koji sistem je bolji? Ne bih u tu diskusiju, jer je to veliko pitanje.".
Amerika je rangirana ispod prosjeka mjera socijalne podrške među 37 zemalja Organizacije za ekonomski ravoj i saradnju, čije članice su uglavnom razvijene demokratije. Amerika je posljednja na listi zemalja u kojima ljudi žive u relativnom siromaštvu, odnosno sa pola od prosječne plate. U SAD tako živi 17,8 odsto stanovništva, a na Islandu, u Danskoj, Češkoj i Finskoj manje od 6 odsto.
Evo kako se mogu porediti socijalni sistemi SAD i Evrope, prema agenciji AP:
Olakšice za nezaposlene
Amerikanci koji su nezaposleni su u prosjeku mogli da računaju na 372 dolara nedjeljno prije pandemije. Količina se razlikuje od 215 dolara u Mississippiju do 543 dolara na Havajima. Paket pomoći daće nezaposlenima još 600 dolara nedjeljno do jula. Proširene su olakšice onima koji su izgubili posao tokom pandemije, što uključuje i roditelje koji su morali da napuste posao pošto škole nisu radile. Većina saveznih država nudi pomoć za 6 mjeseci bez posla, ali novi usvojeni paket, dodaje tome još 13 nedjelja.
Radi poređenja, u Njemačkoj olakšice za nezaposlene iznose 60 odsto prethodne zarade za godinu dana. Francuska nudi 75 odsto prosječne zarade, do dvije godine. Prosječno mjesečno, to iznosi 1.200 eura.
Evropa ima i kratkoročne programe kojim se isplaćuje jedan dio zarade, ako firme odluče da zaposleni rade manje sati zbog privremenih okolnosti. Više od 10 miliona radnika je tako plaćeno u Njemačkoj, kao i 12 miliona u Francuskoj, čime je nezaposlenost u eurozoni povećana samo za 0,1 procenta u martu, u odnosnu na 7,4 odsto u februaru.
Američki paket za pomoć uključuje i poboljne pozajmice za privredu, koje mogu biti i oproštene ako se taj novac iskoristi za plaćanja.
Zdravstveno osiguranje
Skoro polovina Amerikanca ima zdravstveno osiguranje preko poslodavaca, dok 34 odsto njih ima olakšice kroz vladine programe Medicare i Medicaid. Šest odsto Amerikanaca plaćaju sami osigiranje, dok 9 odsto njih nije imalo nikakvo osiguranje u 2018.
U Evropi, univerzalno zdravstveno osigiranje je pravilo, finansirano od plata i drugih poreza. Jedan od primjera je britanski Nacionalni zdravstveni servis (NHS) koji se finansira porezima i nudi besplatnu njegu koja vladu košta 7 odsto BDP godišnje.
Olakšice za materinstvo
Američki radnici imaju pravo na neplaćeno porodiljsko bolovanje, ali nijedan federalni zakon ne obavezuje privatne kompanije da obezbjede plaćeno odsustvo. U privatnom sektoru, 16 odsto radnika ima plaćeno odsustvo od marta 2018. Neke savezne države nude plaćeno porodiljsko od 4 do 10 nedjelja Sjedinjene Države su jedina članica OECD koja ne nudi plaćeno porodiljsko porodiljama.
U Francuskoj, porodilje imaju pravo na najmanje 16 nedjelja odsudstva za prvo dijete i moraju da uzmu najmanje osam. Od trećeg djeteta nadalje, imaju 26 nedjelja. Radnici imaju dnevnicu do 89 eura, ali u nekim profesijama su pogodniji uslovi, čak do pune plate.
Danska nudi 52 mjeseca porodiljskog odsustva nakon porođaja ili usvajanja, koje se dijeli među roditeljima. Da li će biti isplaćena puna plata zavisi od dogovora sa poslodavcem.
Invaliditet
Oko 8,3 miliona Amerikanaca koristi olakšice za invaliditet, koje se kreću od 15 hiljada dolara godišnje, što je malo iznad linije siromaštva, koja je 12.760 dolara. Standardi su striktni i mnogi zahtjevi se odbijaju, a ljudi koje odbiju, mogu da završe na bonovima za hranu, što je osnovno program olakšica. Amerika je 30. od 36 država OECD u davanju novca u sličaju invaliditeta ili bolesti na poslu.
U Francuskoj, osobe sa totalnim invaliditetom se kvalifikuju za državno zdravstveno osiguranje od najmanje 292,80 eura mjesečno do najviše 1.714 eura. Oni koji potpuno nisu u mogućnosti da rade i zavise od pomoći za obavljanje dnevnih aktivnosti, mogu da računaju na 1.418 do 2.839 eura mjesečno. Ta izdavanja mogu se kombinovati sa ostalim prihodima, ali se i oporezuju.
Troškovi
Evropska socijalna davanja su trošak, koji plaćaju zaposleni i poslodavci kroz poreze.
U SAD, socijalno osiguranje činilo je 6 odsto BDP u 2018. godini, prema OECD. U Francuskoj je skoro tri puta više, 16 odsto godišnjem BDP, dok je u Njemačkoj preko 14 odsto.
