Najnovije
2020. - godina pandemije
Zdravstvene vlasti u kineskom Wuhanu, pretposljednjeg dana 2019. godine, izdale su hitnu obavijest.
U gradskim bolnicama primjećeno je nekoliko pacijenata sa "upalom pluća nepoznatog uzroka". U obavještenju je navedeno da bi medicinske ustanove trebale pojačati svoje hitne planove.
Godinu dana kasnije, više od 1,6 miliona ljudi umrlo je od COVID-19.
Od toga petina u Sjedinjenim Državama, dok je riječ o samo četiri posto svjetske populacije.
Prije pandemije, stručnjaci su Sjedinjene Države svrstali u državu koja je najbolje pripremljena za borbu protiv izbijanja epidemije.
"Pogriješili smo", rekao je Lawrence Gostin, direktor Instituta O'Neill za nacionalno i globalno zdravstveno pravo na Univerzitetu Georgetown, dio tima koji je kreirao rangiranje.
Niz neuspjeha svrstao je Sjedinjene Države među vodeće u svijetu po stopama novih slučajeva i smrtnosti po glavi stanovnika.
Evo osvrta na neke od ključnih trenutaka kada su ove godine stvari krenule po zlu.
5. februar: CDC isporučuje neispravne testove
Adekvatna količina tačnih testova je prvi alat koji je potreban ljekarima kako bi utvrdili ko je zaražen.
U tom pogledu Sjedinjene Države su rano zakazale.
"Umjesto oslanjanja na testove koji su već dokazani, poput testova (Svjetske zdravstvene organizacije) koji su bili dostupni SAD-u, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti odlučili su da će proizvesti svoj vlastiti test. Taj test pokazao se neispravnim", rekao je Gostin.
Proizvodni problem s jednim od sastojaka učinio je testove nepreciznim. Propisi su zabranjivali bolničkim i univerzitetskim laboratorijima da proizvode vlastite testove do 3. marta, kada je Trumpova administracija ukinula ograničenja.
Potpredsjednik Mike Pence obećao je milione testova koji se očekuju u drugoj sedmici marta. Međutim, nedostatak zaliha, nestašica i duga čekanja na rezultate trajali su mjesecima i još nisu u potpunosti riješeni.
Na taj način došlo je do toga da virus izmakne kontroli.
3. april: Trump obezvrijeđuje maske
Podcjenjivanjem zdravstvenih zvaničnika i poticanjem ljudi da zanemaruju njihove savjete, predsjednik Donald Trump pomogao je širenju virusa, kažu stručnjaci.
"Ovo nije bila administracija koja je navikla da ima posla sa stručnjacima. Trump ne samo da im nije bio zahvalan, već ih nije ni poštovao", rekao je Howard Markel, istoričar medicine sa Univerziteta Michigan.
Na primjer, kad je CDC prvi put, 3. aprila, preporučio da ljudi javno nose maske od platna, Trump je pročitao preporuku na press konferenciji u Bijeloj kući, a zatim je umanjio njen značaj.
"Ovo je dobrovoljno. Mislim da to neću raditi", rekao je.
Trump je kontrirao direktoru Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti Anthonyu Fauciju na tome da li bi lijek protiv malarije hidroksiklorokin mogao liječiti COVID-19. Trump je više puta podržao lijek prije nego što su provedene konačne studije. Fauci je bio sumnjičav. Studije će kasnije pokazati da to nije uspjelo.
Predsjednik se u jednom trenutku takođe zalagao za ubrizgavanje dezinficijensa ili zračenje tijela pacijenata UV zrakama.
"Političari s dobrim razlogom nemaju dozvolu izdavanja recepata", rekao je Markel.
17. april: OSLOBODITI MICHIGAN!
U politički polariziranoj Americi tokom izborne 2020. godine čak je i smrtonosna pandemija postala partijska.
Kad je širenje virusa bez kontrole prisililo zajednice na zatvaranje, politika je uzdrmala tešku ravnotežu između zaštite zdravlja i ekonomije.
Trump i republikanci uglavnom su se priklonili ekonomiji. Trump je podržao proteste u nekoliko država protiv ograničenja zbog koronavirusa.
Dok su naoružani demonstranti stajali na kapitolskim stepenicama u Lansingu u Michiganu, 17. aprila, Trump je tweetao: "OSLOBODITI MICHIGAN!".
"Kada predsjednik Sjedinjenih Država poziva na pobunu protiv tih mjera, to nije mala stvar", rekao je Gostin. "To je razarajući udarac na sposobnost lidera naše nacije i agencija za javno zdravstvo da se zapravo bore protiv ove pandemije."
"Ne samo da je bilo neprikladno, bilo je i veoma potencijalno opasno", dodao je Markel. Primijetio je da su vlasti kasnije razbile zavjeru za otmicu guvernerke Michigana.
Čak su se i maske, jedna od rijetkih učinkovitih mjera prevencije, našle u partijskoj politici.
Trump je odbio da nosi masku pred novinarima tokom obilaska tvornice automobila u maju. Tada je rekao: "Nisam htio pružiti novinarima zadovoljstvo da je vide."
"Sjedinjene Države su doslovno jedina država na svijetu u kojoj maska nije maska. To je politički i ikonski simbol", rekao je Gostin. "I to zato što ju je Bijela kuća toliko politizovala. Postala je crveno-plavo državno pitanje, kada smo zapravo svi mi pokušavali zaštititi jedni druge."
Dan sjećanja
Lideri nisu jedini krivci. Amerikanci koji su ignoririsali upozorenja javnog zdravstva omogućili su virusu da se širi.
"Čini se da kao nacija nismo sposobni činiti one male stvari koje bi nam međusobno obezbijedile sigurnost, poput maski ili distance", rekao je Gostin.
U tom smislu praznici su opasan period, kada se ljudi ne mogu oduprijeti okupljanju bez dovoljno mjera predostrožnosti.
Na primjer, krajem maja došlo je do pada broja slučajeva. Tada je uslijedio Dan sjećanja.
Pojavile su se slike sa plaža i bazena prebukiranih ljudima bez maski.
Poslije toga broj slučajeva je počeo rasti i taj trend je nastavljen do sredine jula.
"Uočili smo veliki talas nakon Dana sjećanja, nakon Praznika rada i sada na Dan zahvalnosti", rekao je Gostin. "I vidjećemo ga ponovo za Božić."
Dnevno prebrojavanje novih slučajeva premašilo je sve prethodne statistike. Broj svakodnevnih smrtnih slučajeva dosegao je vrhunac u aprilu.
14. decembar: Isporučena prva doza američke vakcine
Uprkos mnogim propustima, stručnjaci odaju priznanje Trumpovoj administraciji što je uložila milijarde dolara u razvoj vakcine.
Administracija je svoj operativni program za razvoj lijekova nazvala Operacija Warp Speed, što, kako kažu kritičari, ne ulijeva povjerenje da će njihovi proizvodi biti sigurni.
Međutim, stručnjaci kažu kako nijedan korak nije zanemaren u rekordnom procesu, kojem je trebalo manje od godinu dana da isporuči vakcinu za koju su regulatori utvrdili da je sigurna i učinkovita.
Kako se godina pandemije približava kraju, počinju stizati vakcine koje bi mogle okončati pandemiju.
See all News Updates of the Day
Četvoro astronauta, koji su neplanirano zapeli u svemiru, vratili se na Zemlju nakon skoro 8 mjeseci
Četvoro astronauta vratilo se na Zemlju u petak nakon skoro osmomjesečnog boravka u svemirskoj stanici produženog zbog problema s Boeingovim kapsulama i uragana Milton.
SpaceX kapsula sa posadom pala je padobranom prije zore u Meksički zaljev nedaleko od obale Floride nakon što se sredinom sedmice iskrcala s Međunarodne svemirske stanice.
Tri Amerikanca i jedan Rus trebali su se vratiti prije dva mjeseca. Ali njihov povratak kući bio je zaustavljen problemima s Boeingovom novom Starliner astronautskom kapsulom, koja se u septembru vratila prazna zbog sigurnosnih razloga. Tada se umiješao uragan Milton, nakon čega su uslijedile još dvije sedmice jakog vjetra i uzburkanog mora.
SpaceX je lansirao četvoricu — NASA-e Matthew Dominick, Michael Barratt i Jeanette Epps, te Rus Alexander Grebenkin — u martu. Barratt, jedini svemirski veteran koji je ušao u misiju, odao je priznanje je timovima za podršku kod kuće jer su morali "preplanirati, preurediti i na neki način sve ponoviti zajedno s nama... i pomoći nam da se izvučemo sa svim tim udarcima."
Njihove zamjene su dva probna pilota Starlinera Butch Wilmore i Suni Williams, čija je misija produžena sa osam dana na osam mjeseci, i dva astronauta koje je SpaceX lansirao prije četiri sedmice. Ta četvorica će ostati tamo do februara.
Svemirska stanica se sada vratila u normalnu veličinu posade od sedam – četiri Amerikanca i tri Rusa – nakon višemjesečne prepunjenosti.
EU pomaže područja pogođena poplavama u BiH sa 20 miliona eura, poručila šefica Evropske komisije u Sarajevu
Evropske komisije je donijela odluku da se odmah mobiliziraju sredstva pomoći od 20 miliona evra za pomoć područjima pogođenim poplavama u Bosni i Hercegovini, poručila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u petak, 25. oktobra u Sarajevu.
"Zahvalna sam što sam jučer mogla vidjeti područje koje je uništeno. Želim prije svega izraziti svoju podršku i saosjećanje sa žrtvama poplava u BiH. Bolno je gledati razmjere katastrofe u Jablanici", rekla je Von der Leyen nakon što se sastala sa predsjedavajućom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto i članovima državne vlade.
Von der Leyen je najavila i dalje pružanje pomoći kroz Fond solidarnosti koji koriste članice EU, ali je otvoren i za zemlje koje imaju kandidatski status.
Dan ranije posjetila je područja pogođena katastrofalnim poplavama, u Donjoj Jablanici na jugu BiH, gdje je izrazila solidarnost sa građanima i poručila da je "Evropa na strani Bosne i Hercegovine i stoji uz njene građane".
Obilne padavine pogodile su sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu te izazvale bujice i poplave u noći 4. oktobra. Poginulo je 19 ljudi u Jablanici, četvoro u Konjicu i troje u Fojnici.
Kiša je aktivirala brojna klizišta, a najteža situacija bila je u Donjoj Jablanici, na jugu zemlje, na koju se sručio materijal iz kamenoloma koji se nalazi iznad tog sela. U poplavama i klizištima je uništeno najmanje 230 objekata, a procijenjena šteta je oko 25,6 miliona eura.
Ursula von der Leyen u Bosni i Hercegovini boravi u sklopu četverodnevne turneje kako bi s vlastima zemalja Zapadnog Balkana razgovarala o Planu rasta Evropske unije vrijednog šest milijardi eura i napretku u evropskim integracijama.
U tom kontekstu je najavila i podršku institucija EU na pomoći BiH kako bi ispunila uslove za Plan rasta.
Bosna i Hercegovina, jedina od zemalja regije, nije napravila tražene reforme u okviru Plana rasta, koje omogućavaju pristup tržištu Evropske Unije i fondovina EU od šest milijardi eura.
"Bosna i Hercegovina itekako zaslužuje ovu priliku i znam da, sa druge strane, imam dobre, snažne partnere da to zajednički ostvarimo", rekla je Leyen.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto zahvalila se na ponuđenoj pomoći, te je dodala kako je sa Leyen razgovarala i o obavezama BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Dodala je i kako je ljestvica Plana rasta za BiH postavljena "dosta visoko", te da je BiH ispunila 111 od 113 uslova.
"Kada je u pitanju Plan rasta čekuju nas još tri dodatne mjere koje se odnose na vizni režim, budžetski monitoring i borbu protiv korupcije i kriminala. Na tome ćemo raditi predano", rekla je Krišto.
Prije ove posjete, Evropska komisija je odobrila reformske agende za Albaniju, Crnu Goru, Kosovo, Srbiju i Sjevernu Makedoniju, koje će trajati od 2024. do 2027. godine, s ciljem poticanja rasta i povezivanja s EU, a paket je vrijedan šest milijardi eura.
Međutim, reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu nije odobrena zbog nedostatka političkog dogovora unutar zemlje o nekoliko pitanja, uključujući imenovanje sudaca Ustavnog suda BiH.
Von der Leyen u petak je razgovarala i sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
U okviru balkanske turneje, ona je prethodno posjetila Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a nakon BiH, putuje u Beograd, Prištinu i Podgoricu, gdje će se sastati s najvišim zvaničnicima Srbije, Kosova i Crne Gore.
U izraelskom napadu ubijena tri novinara na jugu Libana
U izraelskom napadu u petak rano ujutro ubijena su najmanje tri novinara i ranjeno nekoliko drugih dok su spavali u pansionima koje koriste mediji u Hasbayi u južnom Libanu, izvještavaju libansko ministarstvo zdravlja i lokalni mediji.
Ubijeni su kamerman Ghassan Najjar i inženjer Mohamed Reda iz proiranske novinske kuće Al-Mayadeen i kamerman Wissam Qassem, koji je radio za Hezbollahov Al-Manar, navodi se u odvojenim izjavama.
Udari su učinili da je to najsmrtonosniji dan za medije u godini neprijateljstava između izraelske vojske i libanonske milicije Hezbolah.
Iz Izraela, koji generalno poriče da namjerno napada novinare, nije bilo komentara.
Pet novinara je ubijeno u prethodnim izraelskim napadima u Libanu tokom sukoba, uključujući vizuelnog novinara Reutersa Isama Abdallaha.
Hasbaya je grad u kojem žive i muslimani i kršćani. Posljednjih sedmica bilo je napada na njegovu periferiju, ali je petak, oko 3 sata ujutro (ponoć GMT), bio prvi na sam grad.
"Ovo je ratni zločin", rekao je libanonski ministar informacija Ziad Makary. Najmanje 18 novinara iz šest medija, uključujući Sky News, Al-Jazeeru i libanske emitere, boravilo je u pansionima.
"Čuli smo kako avion leti veoma nisko - to nas je probudilo - a onda smo čuli dva projektila", rekao je Muhammad Farhat, reporter libanske kuće Al-Jadeed, za Reuters.
Rekao je da je oštećeno nekoliko bungalova. Njegovi snimci pokazuju prevrnute i oštećene automobile, na nekima oznaku "Press".
"Izvještavali smo odatle oko mjesec dana, a da se ništa nije dogodilo. Ne znam ni kako sam se izvukao ispod ruševina", rekao je Farhat.
Ghassan bin Jiddo, direktor Al-Mayadeena, rekao je na X nalogu kanala da je napad bio "namjeran".
"Smatramo okupaciju (Izrael) potpuno odgovornom za ovaj ratni zločin, u kojem su mete bile novinarske ekipe, uključujući tim Al-Mayadeen", rekao je bin Jiddo.
Izrael napada libanske medije, vojnike
Dan ranije, Izrael je pogodio kancelariju koju koristi Al-Mayadeen u južnom predgrađu Bejruta. Ministarstvo zdravlja Libana saopćilo je da je jedna osoba ubijena, a petoro, uključujući dijete, ranjeno.
Vlasti u Bejrutu kažu da je izraelska vojna kampanja ubila više od 2.500 ljudi i raselila više od 1,2 miliona ljudi, stvarajući humanitarnu krizu.
U četvrtak su u izraelskom napadu poginula tri libanska vojnika dok su pokušavali da evakuišu ranjene ljude iz pograničnog sela Yater, saopštila je libanonska vojska. Iz izraelske vojske nije bilo komentara.
SAD su saopćile da bi Izrael trebao poduzeti korake kako bi izbjegao civilne žrtve i prestao ugrožavati mirovne snage UN-a ili trupe libanonske vojske u svojim napadima u Gazi i Libanu.
Izrael, koji je kritiziran zbog granatiranja bolnica i škola, rekao je da precizno gađa militante Hamasa i Hezbollaha, optužujući ih da koriste civile kao štit.
Komitet za zaštitu novinara (CPJ) saopštio je da su od 24. oktobra njegove preliminarne istrage pokazale da je najmanje 128 medijskih radnika ubijeno od početka rata u Gazi, što ga čini najsmrtonosnijim periodom za novinare otkako je CPJ počeo da prikuplja podatke u 1992.
Od toga, 123 su Palestinci, dva Izraelca i tri Libanca.
Mjesec dana nakon izraelske vojne operacije protiv Hezbollaha kojeg podržava Iran, američki državni sekretar Antony Blinken upozorio je u Dohi da "ovo ne može dovesti, ne bi trebalo dovesti, do dugotrajne kampanje".
Blinken je takođe rekao da se nada da Iran dobija poruku da bi dalji napadi na Izrael ugrozili njegove interese. Izrael je obećao odmazdu za iransku raketnu baraž 1. oktobra.
SAD, Izrael, Katar i Egipat pokušavaju da ožive pregovore o prekidu vatre
Američki i izraelski pregovarači okupit će se u Dohi kako bi se pripremili za nove razgovore o prekidu vatre u Gazi koji bi podrazumijevao i oslobađanje izraelskih talaca, saopćili su Katar i Washington.
Izrael je rekao da će David Barnea, šef obavještajne agencije Mossad, otputovati u Dohu u nedjelju kako bi se sastao s direktorom CIA-e Williamom Burnsom i premijerom Katara.
Egipatska sigurnosna delegacija sastala se s delegacijom lidera Hamasa u Kairu u sklopu napora da se ožive razgovori o prekidu vatre u Gazi, objavila je egipatska državna televizija Al Qahera News TV.
Visoki zvaničnik Hamasa Osama Hamdan rekao je Al-Mayadeenu da nije došlo do promjene u stavu grupe. "Taoci koje drži otpor vratit će se samo uz zaustavljanje agresije i potpuno povlačenje", rekao je Hamdan.
Blinken je na svom prvom putovanju u regiju otkako je Izrael ubio vođu Hamasa Yahya Sinwara, idejnog tvorca napada grupe na Izrael 7. oktobra 2023., koji je pokrenuo sukobe širom Bliskog istoka. Washington, bliski saveznik Izraela, izrazio je nadu da njegova smrt može dati poticaj za prekid borbi.
General-pukovnik Herzi Halevi, šef izraelske vojske, rekao je da je prekid sukoba s Hezbollahom sada moguć jer je Izrael ubio većinu njihovih visokih komandanata.
Libanska briga
Premijer Nadžib Mikati rekao je da je teret na Izraelu. "Oluja kojoj trenutno svjedočimo... nosi sjeme potpunog uništenja, ne samo naše zemlje, već i svih ljudskih vrijednosti", rekao je on.
Hezbollah je pokrenuo napade na Izrael dan nakon napada palestinske militantne grupe Hamas 7. oktobra 2023. na južni Izrael, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i rezultiralo otmicama još 250, prema izraelskim podacima.
Izraelska ofanziva u Gazi ubila je skoro 43.000 ljudi, prema vlastima u Gazi, i opustošila teritoriju.
Ubistvo policajca u Bosanskoj Krupi i ranjavanje drugog okarakterisano kao terorizam
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona (USK) je sinoćnji napad na policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi, prilikom kojeg je jedan policajac ubijen, a drugi ranjen, okarakterisalo kao krivično djelo terorizma.
Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog Kantona (MUP USK) Adnan Beganović je kazao da se napad desio u četvrtak, 24. oktobra, prije 21 sat, kada je maloljetnik rođen 2009. godine upotrebom hladnog oružja po ulasku u policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi ranio dva policajca.
“Nažalost, jedan policijski službenik je smrtno stradao, dok je drugi nakon operativnog zahvata u Kantonalnoj bolnici ‘Dr. Irfan Ljubijankić’ stabilno i nalazi se i dalje na liječenju”, kazao je Beganović te dodao da je na lice mjesta osim jakih policijskih snaga izašao i tužilac Kantonalnog tužilaštva USK-a.
Prema njegovim riječima, Kantonalno tužilaštvo USK-a se očitovalo da u opisanom događaju postoje elementi bića krivičnog djela “terorizam”.
Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova Federacije, kaže da još uvijek traju istražne radnje, zbog čega je suvišno komentarisati ovaj događaj dok se ne utvrdi na koji način je maloljetno lice ovo uradilo te koji je bio motiv, ali je jedini apel za sada uputio roditeljima i zajednici.
“Mogu pozvati sve roditelje da obrate pažnju na svoju djecu, gdje izlaze, šta rade, s kim se druže. Nemoguće da roditelj nije mogao primijetiti da njegovo dijete ima neke loše namjere ili da ima takve neke pobude. Mora se zajednica uključiti, jedino na taj način možemo uspjeti protiv ovih oblika kriminaliteta”, kaže Isak za Detektor.
Isak je naveo da je Kantonalno tužilaštvo USK-a vjerovatno tokom istrage došlo do određenih informacija koje ukazuju na krivično djelo terorizama.
“Bitna stavka je da je Federalna uprava policije uključena, stavljena na raspolaganje nadležnom tužilaštvu i da ćemo poduzeti sve mjere koje su iz naše nadležnosti”, rekao je on.
Ranije jutros Isak je izjavio za medije da je stepen sigurnosti nakon ovog slučaja podignut na viši nivo i da će policija biti maksimalno na terenu.
Susret Dodika i Putina u Kazanju
Proruski predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji se nalazi na listi sankcioniranih od SAD i Velike Britanije, susreo se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na samitu u Kazanju u Rusiji u četvrtak navečer, 24. oktobra.
Na njegovom zvaničnom twitter nalogu Dodik je napisao da je razgovarao o završetku srpsko-ruskog hrama u Banjoj Luci, te jačanju turističkog potencijala Srbije i Rusije.
"Uvijek je posebno zadovoljstvo sresti velikog svjetskog lidera i iskrenog prijatelja Republike Srpske", napisao je Dodik.
Na samitu, čiji je domaćin ruski predsjednik, okupili se, pored ostalih lideri Kine, Indije, Brazila, Južne Afrike i drugih zemalja koje su članice ili teže članstvu u BRIKS-u.
Ovo je Dodikov peti susret sa Putinom od početka ruske invazije na Ukrajinu, te ukupno jedanaesti razgovor od 2014. godine.
Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska jedan je od rijetkih zvaničnika koji se od početka invazije Rusije na Ukrajinu susreće sa ruskim i bjeloruskim zvaničnicima.
Iz međunarodne zajednice su više puta ukazali da se BiH obavezala da slijedi sigurnosne i vanjskopolitičke smjernice EU, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
Proruska retorika i bliskost sa ruskim čelnicima ne pokazuju neku konkretnu korist za RS. Investicije iz 27 zemalja članica EU bloka čine 64 odsto ukupnih stranih investicija u BiH, dok se ruske investicije svode na manje od četiri odsto.
U RS-u, Rusija je peta na listi investitora, iza susjedne Srbije, Italije, Austrije, te Velike Britanije.
Nekoliko velikih projekata, koje je Vlada RS-a pokrenula u ovom entitetu sa ruskim kompanijama i oligarsima, doveli su do višemilionskih gubitaka.
Među njima su neuspješna revitalizacija fabrike glinice Birač u Zvorniku, sa kompanijom ruskog oligarha Vladimira Romanova, neuspjela izgradnja termoelektrane Ugljevik i hidroelektrane "Mrsovo" na rijeci Lim u opštini Rudo, kao i prodaja naftne industrije u ovom entitetu ruskoj državnoj kompaniji Zarubrežnjeft.
Najsnažnije uporište Rusije u BiH je u naftnoj industriji, konkretno, u Optima grupi, najvećoj naftnoj kompaniji u BiH, u vlasništvu "Zarubežnjefta", ruske državne kompanije, zadužene za poslove sa naftom u inostranstvu.
