Najvažnije
2020. - godina pandemije

Zdravstvene vlasti u kineskom Wuhanu, pretposljednjeg dana 2019. godine, izdale su hitnu obavijest.
U gradskim bolnicama primjećeno je nekoliko pacijenata sa "upalom pluća nepoznatog uzroka". U obavještenju je navedeno da bi medicinske ustanove trebale pojačati svoje hitne planove.
Godinu dana kasnije, više od 1,6 miliona ljudi umrlo je od COVID-19.
Od toga petina u Sjedinjenim Državama, dok je riječ o samo četiri posto svjetske populacije.
Prije pandemije, stručnjaci su Sjedinjene Države svrstali u državu koja je najbolje pripremljena za borbu protiv izbijanja epidemije.
"Pogriješili smo", rekao je Lawrence Gostin, direktor Instituta O'Neill za nacionalno i globalno zdravstveno pravo na Univerzitetu Georgetown, dio tima koji je kreirao rangiranje.
Niz neuspjeha svrstao je Sjedinjene Države među vodeće u svijetu po stopama novih slučajeva i smrtnosti po glavi stanovnika.
Evo osvrta na neke od ključnih trenutaka kada su ove godine stvari krenule po zlu.
5. februar: CDC isporučuje neispravne testove
Adekvatna količina tačnih testova je prvi alat koji je potreban ljekarima kako bi utvrdili ko je zaražen.
U tom pogledu Sjedinjene Države su rano zakazale.
"Umjesto oslanjanja na testove koji su već dokazani, poput testova (Svjetske zdravstvene organizacije) koji su bili dostupni SAD-u, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti odlučili su da će proizvesti svoj vlastiti test. Taj test pokazao se neispravnim", rekao je Gostin.
Proizvodni problem s jednim od sastojaka učinio je testove nepreciznim. Propisi su zabranjivali bolničkim i univerzitetskim laboratorijima da proizvode vlastite testove do 3. marta, kada je Trumpova administracija ukinula ograničenja.
Potpredsjednik Mike Pence obećao je milione testova koji se očekuju u drugoj sedmici marta. Međutim, nedostatak zaliha, nestašica i duga čekanja na rezultate trajali su mjesecima i još nisu u potpunosti riješeni.
Na taj način došlo je do toga da virus izmakne kontroli.
3. april: Trump obezvrijeđuje maske
Podcjenjivanjem zdravstvenih zvaničnika i poticanjem ljudi da zanemaruju njihove savjete, predsjednik Donald Trump pomogao je širenju virusa, kažu stručnjaci.
"Ovo nije bila administracija koja je navikla da ima posla sa stručnjacima. Trump ne samo da im nije bio zahvalan, već ih nije ni poštovao", rekao je Howard Markel, istoričar medicine sa Univerziteta Michigan.
Na primjer, kad je CDC prvi put, 3. aprila, preporučio da ljudi javno nose maske od platna, Trump je pročitao preporuku na press konferenciji u Bijeloj kući, a zatim je umanjio njen značaj.
"Ovo je dobrovoljno. Mislim da to neću raditi", rekao je.
Trump je kontrirao direktoru Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti Anthonyu Fauciju na tome da li bi lijek protiv malarije hidroksiklorokin mogao liječiti COVID-19. Trump je više puta podržao lijek prije nego što su provedene konačne studije. Fauci je bio sumnjičav. Studije će kasnije pokazati da to nije uspjelo.
Predsjednik se u jednom trenutku takođe zalagao za ubrizgavanje dezinficijensa ili zračenje tijela pacijenata UV zrakama.
"Političari s dobrim razlogom nemaju dozvolu izdavanja recepata", rekao je Markel.
17. april: OSLOBODITI MICHIGAN!
U politički polariziranoj Americi tokom izborne 2020. godine čak je i smrtonosna pandemija postala partijska.
Kad je širenje virusa bez kontrole prisililo zajednice na zatvaranje, politika je uzdrmala tešku ravnotežu između zaštite zdravlja i ekonomije.
Trump i republikanci uglavnom su se priklonili ekonomiji. Trump je podržao proteste u nekoliko država protiv ograničenja zbog koronavirusa.
Dok su naoružani demonstranti stajali na kapitolskim stepenicama u Lansingu u Michiganu, 17. aprila, Trump je tweetao: "OSLOBODITI MICHIGAN!".
"Kada predsjednik Sjedinjenih Država poziva na pobunu protiv tih mjera, to nije mala stvar", rekao je Gostin. "To je razarajući udarac na sposobnost lidera naše nacije i agencija za javno zdravstvo da se zapravo bore protiv ove pandemije."
"Ne samo da je bilo neprikladno, bilo je i veoma potencijalno opasno", dodao je Markel. Primijetio je da su vlasti kasnije razbile zavjeru za otmicu guvernerke Michigana.
Čak su se i maske, jedna od rijetkih učinkovitih mjera prevencije, našle u partijskoj politici.
Trump je odbio da nosi masku pred novinarima tokom obilaska tvornice automobila u maju. Tada je rekao: "Nisam htio pružiti novinarima zadovoljstvo da je vide."
"Sjedinjene Države su doslovno jedina država na svijetu u kojoj maska nije maska. To je politički i ikonski simbol", rekao je Gostin. "I to zato što ju je Bijela kuća toliko politizovala. Postala je crveno-plavo državno pitanje, kada smo zapravo svi mi pokušavali zaštititi jedni druge."
Dan sjećanja
Lideri nisu jedini krivci. Amerikanci koji su ignoririsali upozorenja javnog zdravstva omogućili su virusu da se širi.
"Čini se da kao nacija nismo sposobni činiti one male stvari koje bi nam međusobno obezbijedile sigurnost, poput maski ili distance", rekao je Gostin.
U tom smislu praznici su opasan period, kada se ljudi ne mogu oduprijeti okupljanju bez dovoljno mjera predostrožnosti.
Na primjer, krajem maja došlo je do pada broja slučajeva. Tada je uslijedio Dan sjećanja.
Pojavile su se slike sa plaža i bazena prebukiranih ljudima bez maski.
Poslije toga broj slučajeva je počeo rasti i taj trend je nastavljen do sredine jula.
"Uočili smo veliki talas nakon Dana sjećanja, nakon Praznika rada i sada na Dan zahvalnosti", rekao je Gostin. "I vidjećemo ga ponovo za Božić."
Dnevno prebrojavanje novih slučajeva premašilo je sve prethodne statistike. Broj svakodnevnih smrtnih slučajeva dosegao je vrhunac u aprilu.
14. decembar: Isporučena prva doza američke vakcine
Uprkos mnogim propustima, stručnjaci odaju priznanje Trumpovoj administraciji što je uložila milijarde dolara u razvoj vakcine.
Administracija je svoj operativni program za razvoj lijekova nazvala Operacija Warp Speed, što, kako kažu kritičari, ne ulijeva povjerenje da će njihovi proizvodi biti sigurni.
Međutim, stručnjaci kažu kako nijedan korak nije zanemaren u rekordnom procesu, kojem je trebalo manje od godinu dana da isporuči vakcinu za koju su regulatori utvrdili da je sigurna i učinkovita.
Kako se godina pandemije približava kraju, počinju stizati vakcine koje bi mogle okončati pandemiju.
See all News Updates of the Day
Biden širi mrežu na summitu Nove demokratije dok raste zabrinutost zbog Rusije i Kine

Sjedinjene Američke Države u utorak otvaraju svoj drugi Samit za demokratiju s pogledom na ostatak svijeta, tražeći ujedinjeni front protiv autoritarizma dok Rusija napada Ukrajinu i dok Kina pokreće diplomatsku ofanzivu.
Predsjednik Joe Biden preuzeo je dužnost obećavajući da će zagovarati demokratiju, a u svojoj prvoj godini poentirao je na inauguracijskom samitu, koji je nastojao reafirmirati američko vodstvo.
Ovog puta, u znak zabrinutosti da je prvo izdanje bilo previše fokusirano na SAD, Biden je pozvao ko-domaćine na svakom kontinentu - predsjednike Zambije, Kostarike i Južne Koreje i premijera Holandije.
Ukupno je pozvao 121 lidera na trodnevni, uglavnom virtuelni samit - osam više nego 2021.
Samit dolazi u trenutku kada prijetnje demokratiji evoluiraju "od onoga što se smatralo važnim pitanjem, premda kao prijetnja koja se sporo razvija, u ono koje je sada važno i izuzetno hitno", rekao je Marti Flacks, direktor inicijative za ljudska prava u Centar za strateške i međunarodne studije.
Na sesijama će se okupiti predstavnici civilnog društva koji će razgovarati o nizu izazova za demokratiju, uključujući tehnologiju nadzora, koju Sjedinjene Države vide kao rastuću prijetnju dok Kina ostvaruje brzi tehnološki napredak.
"U nedostatku neriješene akcije Kongresa u tom prostoru, važno je da se administracija bilateralno angažuje sa drugim zemljama, kao i sa kompanijama na dobrovoljnim akcijama koje se mogu preduzeti u međuvremenu", rekao je Flacks.
Izbjegavanje Turske, Mađarske
Samit će biti otvoren u utorak virtuelnim razgovorom o miru u Ukrajini s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Ne samo poruka, već i ambijent će biti upečatljiv kontrast u odnosu na prvi samit na kojem je Zelenski, sada ratni lider u vojnim uniformama, bio glatko obrijan i nosio oštro crno odijelo.
Iako je Biden održao svoje predizborno obećanje na samitu demokratije, razočarao je neke aktiviste za ljudska prava ublaživši svoja ranija obećanja da će se kloniti autokratskih lidera.
Biden je prošle godine posjetio i Saudijsku Arabiju, priznajući ulogu kraljevstva na naftnim tržištima, i Egipat, domaćina klimatskog samita i američkog partnera u regionalnoj sigurnosti, a sve više je radio s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom o Ukrajini.
Nijedna od te tri zemlje nije pozvana na samit, što je nepovratna kritika, posebno Erdoğana, koji se suočava sa reizborom 14. maja nakon dvije decenije na vlasti u kojoj ga optužuju za puzeći autoritarizam.
Jedinstveno među državama Evropske unije, Biden nije pozvao Mađarsku, gdje je premijer Viktor Orban prošle godine osvojio četvrti mandat, ali je optužen da je odstupio od liberalnih vrijednosti pritiskajući štampu, osuđujući neevropske izbjeglice i blagonaklono govoreći o Moskvi.
Američki partneri koji se izbjegavaju na samitu uključuju Singapur, čiji se izbori općenito smatraju slobodnim, ali koji ograničava slobodno okupljanje i regulira medije, i Bangladeš, gdje je stotine uhapšeno prema Zakonu o digitalnoj sigurnosti.
Američki State Department odbio je raspravljati o kriterijima za uključivanje na samit.
"Međutim, ponavljamo da za samit želimo da budemo inkluzivni i reprezentativni za regionalno i socioekonomski raznoliku grupu zemalja", rekao je glasnogovornik State Departmenta. "Ne tražimo da definišemo koje zemlje jesu, a koje nisu demokratije."
Sve veći američki partner Indija, proglašena najvećom svjetskom demokratijom, nalazi se na listi prisutnih nekoliko dana nakon što je opozicioni lider Rahul Gandhi izbačen iz parlamenta, što je posljednji korak premijera Narendre Modija koji je uzbunio grupe za ljudska prava.
Indijski susjed i najveći rival Pakistan, gdje je Imran Khan prošle godine svrgnut s mjesta premijera i kasnije optužen, također je na listi.
Pozvano više afričkih nacija
Od zemalja koje su dobile pozive nakon što su zadržane 2021. godine, pet je u Africi, uključujući Tanzaniju, gdje je predsjednik Samia Suluhu Hassan obećao da će obnoviti konkurentsku politiku, i Obalu Slonovače, gdje su se tenzije smanjile pošto su izbori 2021. također prošli mirno kao Gambija, Mauritanija i Mozambik.
U Latinskoj Americi, Biden po prvi put poziva Honduras, koji je dobio pohvale za bolje vođenje izbora 2021. godine, uprkos upornom nasilju i nedavnom odbacivanju tajvanskih veza s Kinom.
Samit dolazi kada se Sjedinjene Države fokusiraju na Afriku, gdje i Kina i Rusija napreduju.
Potpredsjednica Kamala Harris putuje ove sedmice u Ganu, Tanzaniju i Zambiju — čijeg predsjednika Hakaindea Hichilema Washington smatra uzorom za demokratiju i održava svoje događaje kao sudomaćin samita.
Freedom House, istraživačka grupa koju podržavaju SAD, u svom najnovijem godišnjem izvještaju uočila je sveukupno pogoršanje globalne demokratije, ali i sve veći broj svijetlih tačaka.
Katie LaRoque, koordinatorica grupe za samit, rekla je da, iako jedan sastanak sam po sebi nije odlučujući, skup daje priliku za jedinstvo.
Demokratije mogu "koordinirati promjene politike koje mogu sadržavati raširenu autoritarnu agresiju", rekla je ona.
Spasioci pohrlili u Mississippi nakon razornog tornada

Spasioci i volonteri pohrlili su u nedjelju u južnu američku državu Mississippi kako bi pomogli u velikom čišćenju nakon što je snažan tornado kasno u petak poharao jednu od najsiromašnijih regija u zemlji, usmrtivši najmanje 26 ljudi, uključujući jednu u susjednoj Alabami.
Tornado je sravnio domove i poslovne prostore u prizoru potpune devastacije.
Stotine ljudi ostalo je bez krova nad glavom u Mississippiju zbog tornada, iako je ista vremenska fronta izazvala nove žestoke oluje dalje na istoku u državi Georgiji, a dva su tigra nakratko pobjegla iz svojih nastambi u safari parku.
Američki predsjednik Joe Biden objavio je rano u nedjelju deklaraciju o katastrofi za četiri okruga Mississippija Carroll, Humphreys, Monroe i Sharkey. Gradovi Rolling Fork i Silver City bili su posebno teško pogođeni tornadom u petak.
Deklaracijom se oslobađa novac za pomoć ljudima u procesu oporavka, a uključuje i bespovratna sredstva i zajmove.
Ministar domovinske sigurnosti Alejandro Mayorkas i upraviteljica Federalne agencije za upravljanje u izvanrednim situacijama Deanne Criswell uputili su se u nedjelju u Mississippi kako bi pomogli u procjeni štete i nadgledali napore savezne vlade u pružanju pomoći.
Pogledajte povezani videozapis Arasha Arabasadija:
Gradonačelnik Eldridge Walker iz Rolling Forka, grada u kojem je živjelo 2000 ljudi, rekao je: "Okrug Sharkey, Mississippi, jedan je od najsiromašnijih okruga u državi Mississippi, ali još uvijek smo otporni. Uvjeren sam da ćemo vratimo se i izgradimo ovu zajednicu veću i bolju za naše obitelji i to je ono čemu se nadamo i to je ono što želimo učiniti."
“Nastavite moliti za nas”, dodao je. "Pred nama je dug put i svakako zahvaljujemo svima na njihovim molitvama i na svemu što će učiniti ili mogu učiniti za ovu zajednicu."
Nacionalna meteorološka služba u Jacksonu, Mississippi, glavnom gradu države, rekla je da je na temelju prvih podataka tornado koji je pogodio državu dobio preliminarnu ocjenu EF-4, što znači da je imao najveće udare vjetra između 265 i 320 kilometara na sat. Na temelju izvještaja o oluji i radarskih podataka, tornado je bio na tlu više od sat vremena i prešao je najmanje 274 kilometra.
"Ne znam kako je iko preživio", rekao je Rodney Porter, koji živi 32 kilometra južno od Rolling Forka. Kad je oluja pogodila petak navečer, rekao je da se odmah odvezao tamo kako bi pomogao. Rekao je da je stigao i zatekao "potpunu devastaciju" i rekao da je osjetio miris prirodnog plina i čuo ljude kako vrište upomoć u mraku.
Kuće su nestale, naslagane su na kuće s vozilima na njima, rekao je.
Guverner Mississippija Tate Reeves proglasio je vanredno stanje, ali je obećao pomoć u obnovi dok je promatrao štetu u regiji širokih prostranstava polja pamuka, kukuruza i soje i ribnjaka za uzgoj somova. Razgovarao je s Bidenom, koji je također razgovarao s izaslanstvom državnog Kongresa.
Dio materijala u ovom izvještaju došao je od The Associated Pressa.
Biden upozorava Iran nakon smrtonosnog napada u Siriji

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da će Sjedinjene Države odgovoriti "snažno" kako bi zaštitile Amerikance nakon što je američka vojska rekla da je izvela zračne napade u istočnoj Siriji kao odgovor na sumnjivi napad koji podržava Iran.
Govoreći tokom državne posjete Kanadi u petak, Biden je rekao da Sjedinjene Države "ne traže sukob s Iranom, ali su spremne djelovati snažno kako bi zaštitile naš narod".
"Upravo to se dogodilo sinoć", dodao je.
Američka vojska je saopćila da je izvela više "preciznih" zračnih napada tokom noći u četvrtak na ciljeve u istočnoj Siriji kao odgovor na napad dronom u kojem je ubijen američki izvođač.
Portparol Ministarstva odbrane Patrick Ryder rekao je novinarima u Pentagonu u petak da je namjera operacije bila da se "pošalje vrlo jasna poruka da ćemo ozbiljno shvatiti zaštitu našeg osoblja i da ćemo brzo i odlučno odgovoriti ako budu ugroženi".
On je udare opisao kao "proporcionalnu i namjernu akciju s ciljem ograničavanja rizika od eskalacije kako bi se žrtve svele na minimum".
Sirijska opservatorija za ljudska prava, grupa sa sjedištem u Britaniji koja prati rat u Siriji, saopćila je da je 14 ljudi ubijeno u američkim udarima u Siriji.
U petak su američki zvaničnici rekli da je više dronova lansirano u Green Village na sjeveroistoku Sirije, gdje su također smještene američke trupe. Zvaničnici su rekli da u tim napadima nije bilo povrijeđenih.
U saopćenju, američki ministar odbrane Lloyd Austin opisao je udare na objekte koje koriste grupe povezane s iranskim Korpusom garde islamske revolucije.
"Zračni napadi su izvedeni kao odgovor na današnji napad, kao i niz nedavnih napada na koalicione snage u Siriji od strane grupa povezanih s IRGC", rekao je Austin.
"Nijedna grupa neće nekažnjeno udarati naše trupe," dodao je on.
Dron je udario u objekat za održavanje u bazi u Hasaki u Siriji u 13.38 sati po lokalnom vremenu, navodi Pentagonu
U napadu je ranjeno još šest Amerikanaca, uključujući pet pripadnika američke vojske. Dvojica ranjenih pripadnika su zbrinuta na licu mjesta, dok su trojica i američki izvođač medicinski evakuisani u koalicione medicinske ustanove u Iraku, navodi se u saopštenju američke vojske.
Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u istočnoj Siriji kako bi pomogli snagama sirijskih Kurda da spriječe ponovno oživljavanje terorističke grupe Islamska država.
Predsjedavajući Združenog generalštaba general Mark Milley, najviši američki vojni oficir i šef američke Centralne komande, koja nadgleda američke vojne operacije na Bliskom istoku, upozorio je zakonodavce na odvojenim saslušanjima u četvrtak da Iran nastavlja da destabilizuje Bliski istok kroz svoje podrška terorističkim grupama i „proxy” snagama.
Iranski opunomoćenici napali su američke trupe u Iraku i Siriji 78 puta koristeći bespilotne letjelice i rakete od januara 2021. godine, izjavio je komandant CENTCOM-a, general Erik Kurilla.
"Ovo je bio još jedan u nizu napada na naše trupe i partnerske snage", rekao je Kurilla kasno u četvrtak.
"Uvijek ćemo poduzeti sve potrebne mjere da odbranimo naš narod i uvijek ćemo odgovoriti u vrijeme i na mjestu koje odaberemo. Predviđeni smo za skalabilne opcije u slučaju bilo kakvih dodatnih iranskih napada", dodao je.
Neke informacije korištene u izvještaju dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Ukrajina spremna da krene u kontraofanzivu protiv ruskih trupa

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je vojska spremna da krene u kontraofanzivu protiv ruskih trupa, ali joj je potrebna pomoć evropskih susjeda.
"Ako Evropa čeka", upozorio je Zelenski evropske lidere u četvrtak, "zlo će možda imati vremena da se pregrupiše i pripremi za godine rata".
U video obraćanju, dostavljenom iz voza, Zelenski je pozvao lidere da prošire i ubrzaju svoje isporuke oružja i municije Ukrajini kako bi ih koristili u svojoj kampanji za suzbijanje ruske invazije.
Evropski lideri potpisali su u četvrtak sporazum vrijedan dvije milijarde dolara, koji su ranije ove nedjelje podržali ministri spoljnih poslova i odbrane EU, pozivajući i na slanje municije iz postojećih zaliha, i na to da zemlje EU rade zajedno na izdavanju novih narudžbi za više metaka.
Pošto je pokušaj Rusije da zauzme Bahmut zaustavljen, dugo očekivana kontraofanziva će početi "vrlo brzo", rekao je u četvrtak najviši komandant ukrajinskih kopnenih snaga.
Ukrajinski general-pukovnik Oleksandr Sirski rekao je na društvenoj mreži Telegram da plaćenici ruske grupe Wagner, često osuđenici regrutovani iz zatvora, "gube značajnu snagu" u pokušaju da preuzmu kontrolu nad Bahmutom.
Pošto su najprije razmišljala o povlačenju iz grada na istoku, Ukrajina je zadržala svoje trupe na položaju, a istovremeno je poslala i pojačanje.
"Vrlo brzo ćemo iskoristiti ovu priliku, kao što smo to činili u prošlosti u blizini Kijeva, Harkova, Balaklije i Kupijanska", rekao je on, navodeći gradove koje je Ukrajina branila ili preuzela nazad od ruske kontrole.
Sirski je bio jedan od najviših komandanata koji stoje iza ukrajinske strategije prošle godine u prvim nedeljama rata koji je odbio napad Rusije na Kijev, ukrajinsku prijestolnicu, i naterao moskovske snage na povlačenje do druge polovine 2022.
Britansko ministarstvo odbrane je u srijedu saopštilo da su ukrajinske snage pokrenule lokalni kontranapad zapadno od Bahmuta koji će vjerovatno ublažiti pritisak na glavnu rutu koja se koristi za snabdijevanje kijevskih snaga unutar grada.
Ministarstvo je saopštilo da i dalje postoji prijetnja da bi ukrajinske snage u Bahmutu mogle da budu opkoljene, ali da postoji "realna mogućnost da ruski napad na grad izgubi ograničeni zamah koji je bio dobio".
Linije fronta rata u istočnoj Ukrajini su u velikoj mjeri na istom mjestu posljednjih mjeseci, pri čemu nijedna strana nije uspjela da zauzme značajnu novu teritoriju, iako obje imaju ogroman broj žrtava.
Moskva nije komentarisala ukrajinske tvrdnje da gubi zamah u Bahmutu, ali Jevgenij Prigožin, šef plaćenika Wagner grupe, poslednjih dana pesimistički upozorava na ukrajinski kontranapad.
Ranije ove nedelje, Prigožin je objavio pismo ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu, upozoravajući da Ukrajina pokušava da odsječe snage Wagnera od redovnih ruskih trupa i zahtijeva od Šojgua da preduzme akciju kako bi to spriječio. Prigožin je rekao da će biti "negativnih posljedica" ako ne uspije.
Zelenski je u četvrtak nastavio obilazak oblasti na liniji fronta, posjetivši Hersonsku oblast na jugu dan poslije susreta sa trupama u blizini Bahmuta.
Na snimku se vidi kako se sastaje sa stanovnicima u Posadu Pokrovske, bombardovanom selu na bivšoj liniji fronta u Hersonu, ponovo zauzetom u posljednjem velikom napredovanju Ukrajine prošle godine.
"Sve ćemo obnoviti, sve ćemo obnoviti. Kao i svaki grad i selo koji su stradali od okupatora", napisao je on.
U tekstu su korišteni neki podaci agencija AP, Reuters i AFP.
Tužilac: Trump stvorio lažni utisak da će biti uhapšen

Tužioci u New Yorku objavili su da je Donald Trump stvorio lažan utisak da će biti uhapšen i da je naveo svoje republikance u Kongresu da se umiješaju u istragu o novcu koji je dao porno glumici Stormy Daniels da ne bi javno govorila o njihovim odnosima.
Trump je u subotu najavio da će biti uhapšen u utorak u slučaju koji vodi okružni tužilac na Manhattanu.
U ponedjeljak su trojica republikanaca koji predsjedavaju odborima u Predstavničkom domu počeli napade na okružnog tužioca Alvina Bragga, demokratu, optužujući ga za kršenje nadležnosti tužioca.
Do srijede, velika porota kojoj se predstavljaju dokazi u slučaju Stormy Daniels još nije odlučila o optužnici, a u četvrtak je kancelarija tužioca Bragga poslala odgovor predsjedavajućima odbora, u koji je uvid imao Reuters.
U pismu se navodi da su "optužbe predsjedavajućih počele kad je Donald Trump stvorio lažan utisak da će biti uhapšen i da su njegovi advokati tražili da vi intervenišete".
Potvrđuje se da Braggova kancelarija "istražuje navode da je Donald Trump prekršio kazneno pravo New Yorka".
Ako bude optužen, Trump će biti prvi predsjednik koji se suočava sa krivičnim prijavama u sudu. On je bio na mjestu predsjednika od 2017. do 2021. godine, a pripremao je i treću kampanju za Bijelu kuću, dok se suočava sa pravnim problemima na nekoliko frontova.
Velika porota, koju čine američki državljani sa Manhattana, sastala se u januaru. Čovjek koji je bio desna ruka Donalda Trumpa rekao je da je, na Trumpov zahtjev, dao novac Stormy Daniels, nekoliko dana prije predsjedničkih izbora 2016.
U pismu iz Braggove kancelarije navodi se da su republikanci koji predsjedavaju odborima u Predstavničkom domu tražili informaciju, koja nije javna, o kriminalnoj istrazi koja je u toku, što je, po zakonu povjerljivo.
"Zahtjevi iz pisma su nezakonit napad na suverenitet New Yorka. Kongres ne može da ima nikakav legitiman zakonski posao koji ima veze sa nadgledanjem rada lokalnih tužilaštava", navodi se u odgovoru okružnog tužioca.