Linkovi

Najnovije

2020. - godina pandemije

Florence Bolton, 86, a coronavirus disease (COVID-19) positive patient, lies in her intensive care bed as family members attempt to FaceTime her at Roseland Community Hospital on the South Side of Chicago, Illinois, Dec. 1, 2020.
Florence Bolton, 86, a coronavirus disease (COVID-19) positive patient, lies in her intensive care bed as family members attempt to FaceTime her at Roseland Community Hospital on the South Side of Chicago, Illinois, Dec. 1, 2020.

Zdravstvene vlasti u kineskom Wuhanu, pretposljednjeg dana 2019. godine, izdale su hitnu obavijest.

U gradskim bolnicama primjećeno je nekoliko pacijenata sa "upalom pluća nepoznatog uzroka". U obavještenju je navedeno da bi medicinske ustanove trebale pojačati svoje hitne planove.

Godinu dana kasnije, više od 1,6 miliona ljudi umrlo je od COVID-19.

Od toga petina u Sjedinjenim Državama, dok je riječ o samo četiri posto svjetske populacije.

Prije pandemije, stručnjaci su Sjedinjene Države svrstali u državu koja je najbolje pripremljena za borbu protiv izbijanja epidemije.

"Pogriješili smo", rekao je Lawrence Gostin, direktor Instituta O'Neill za nacionalno i globalno zdravstveno pravo na Univerzitetu Georgetown, dio tima koji je kreirao rangiranje.

Niz neuspjeha svrstao je Sjedinjene Države među vodeće u svijetu po stopama novih slučajeva i smrtnosti po glavi stanovnika.

Evo osvrta na neke od ključnih trenutaka kada su ove godine stvari krenule po zlu.

New York University students wait in line for a COVID-19 test before school opens on August 18, 2020 in New York. (Photo by Bryan R. Smith / AFP)
New York University students wait in line for a COVID-19 test before school opens on August 18, 2020 in New York. (Photo by Bryan R. Smith / AFP)

5. februar: CDC isporučuje neispravne testove

Adekvatna količina tačnih testova je prvi alat koji je potreban ljekarima kako bi utvrdili ko je zaražen.

U tom pogledu Sjedinjene Države su rano zakazale.

"Umjesto oslanjanja na testove koji su već dokazani, poput testova (Svjetske zdravstvene organizacije) koji su bili dostupni SAD-u, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti odlučili su da će proizvesti svoj vlastiti test. Taj test pokazao se neispravnim", rekao je Gostin.

Proizvodni problem s jednim od sastojaka učinio je testove nepreciznim. Propisi su zabranjivali bolničkim i univerzitetskim laboratorijima da proizvode vlastite testove do 3. marta, kada je Trumpova administracija ukinula ograničenja.

Potpredsjednik Mike Pence obećao je milione testova koji se očekuju u drugoj sedmici marta. Međutim, nedostatak zaliha, nestašica i duga čekanja na rezultate trajali su mjesecima i još nisu u potpunosti riješeni.

Na taj način došlo je do toga da virus izmakne kontroli.

President Donald Trump and first lady Melania Trump walk out of the Oval Office and towards the Rose Garden of the White House, Tuesday, Nov. 24, 2020, in Washington, to pardon Corn, the national Thanksgiving turkey. (AP Photo/Susan Walsh)
President Donald Trump and first lady Melania Trump walk out of the Oval Office and towards the Rose Garden of the White House, Tuesday, Nov. 24, 2020, in Washington, to pardon Corn, the national Thanksgiving turkey. (AP Photo/Susan Walsh)

3. april: Trump obezvrijeđuje maske

Podcjenjivanjem zdravstvenih zvaničnika i poticanjem ljudi da zanemaruju njihove savjete, predsjednik Donald Trump pomogao je širenju virusa, kažu stručnjaci.

"Ovo nije bila administracija koja je navikla da ima posla sa stručnjacima. Trump ne samo da im nije bio zahvalan, već ih nije ni poštovao", rekao je Howard Markel, istoričar medicine sa Univerziteta Michigan.

Na primjer, kad je CDC prvi put, 3. aprila, preporučio da ljudi javno nose maske od platna, Trump je pročitao preporuku na press konferenciji u Bijeloj kući, a zatim je umanjio njen značaj.

"Ovo je dobrovoljno. Mislim da to neću raditi", rekao je.

Trump je kontrirao direktoru Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti Anthonyu Fauciju na tome da li bi lijek protiv malarije hidroksiklorokin mogao liječiti COVID-19. Trump je više puta podržao lijek prije nego što su provedene konačne studije. Fauci je bio sumnjičav. Studije će kasnije pokazati da to nije uspjelo.

Predsjednik se u jednom trenutku takođe zalagao za ubrizgavanje dezinficijensa ili zračenje tijela pacijenata UV zrakama.

"Političari s dobrim razlogom nemaju dozvolu izdavanja recepata", rekao je Markel.

People in their vehicles protest against excessive quarantine orders from Michigan Governor Gretchen Whitmer around the Michigan State Capitol in Lansing, Michigan on April 15, 2020.
People in their vehicles protest against excessive quarantine orders from Michigan Governor Gretchen Whitmer around the Michigan State Capitol in Lansing, Michigan on April 15, 2020.

17. april: OSLOBODITI MICHIGAN!

U politički polariziranoj Americi tokom izborne 2020. godine čak je i smrtonosna pandemija postala partijska.

Kad je širenje virusa bez kontrole prisililo zajednice na zatvaranje, politika je uzdrmala tešku ravnotežu između zaštite zdravlja i ekonomije.

Trump i republikanci uglavnom su se priklonili ekonomiji. Trump je podržao proteste u nekoliko država protiv ograničenja zbog koronavirusa.

Dok su naoružani demonstranti stajali na kapitolskim stepenicama u Lansingu u Michiganu, 17. aprila, Trump je tweetao: "OSLOBODITI MICHIGAN!".

"Kada predsjednik Sjedinjenih Država poziva na pobunu protiv tih mjera, to nije mala stvar", rekao je Gostin. "To je razarajući udarac na sposobnost lidera naše nacije i agencija za javno zdravstvo da se zapravo bore protiv ove pandemije."

"Ne samo da je bilo neprikladno, bilo je i veoma potencijalno opasno", dodao je Markel. Primijetio je da su vlasti kasnije razbile zavjeru za otmicu guvernerke Michigana.

Čak su se i maske, jedna od rijetkih učinkovitih mjera prevencije, našle u partijskoj politici.

Trump je odbio da nosi masku pred novinarima tokom obilaska tvornice automobila u maju. Tada je rekao: "Nisam htio pružiti novinarima zadovoljstvo da je vide."

"Sjedinjene Države su doslovno jedina država na svijetu u kojoj maska nije maska. To je politički i ikonski simbol", rekao je Gostin. "I to zato što ju je Bijela kuća toliko politizovala. Postala je crveno-plavo državno pitanje, kada smo zapravo svi mi pokušavali zaštititi jedni druge."

Hazel Roberts walks in a field of flags ahead of Memorial Day, Saturday, May 23, 2020, in Cohasset, Mass. (AP Photo/Michael Dwyer)
Hazel Roberts walks in a field of flags ahead of Memorial Day, Saturday, May 23, 2020, in Cohasset, Mass. (AP Photo/Michael Dwyer)

Dan sjećanja

Lideri nisu jedini krivci. Amerikanci koji su ignoririsali upozorenja javnog zdravstva omogućili su virusu da se širi.

"Čini se da kao nacija nismo sposobni činiti one male stvari koje bi nam međusobno obezbijedile sigurnost, poput maski ili distance", rekao je Gostin.

U tom smislu praznici su opasan period, kada se ljudi ne mogu oduprijeti okupljanju bez dovoljno mjera predostrožnosti.

Na primjer, krajem maja došlo je do pada broja slučajeva. Tada je uslijedio Dan sjećanja.

Pojavile su se slike sa plaža i bazena prebukiranih ljudima bez maski.
Poslije toga broj slučajeva je počeo rasti i taj trend je nastavljen do sredine jula.

"Uočili smo veliki talas nakon Dana sjećanja, nakon Praznika rada i sada na Dan zahvalnosti", rekao je Gostin. "I vidjećemo ga ponovo za Božić."

Dnevno prebrojavanje novih slučajeva premašilo je sve prethodne statistike. Broj svakodnevnih smrtnih slučajeva dosegao je vrhunac u aprilu.

A FedEx truck leaves the Pfizer Global Supply manufacturing plant with a small convoy, amid the coronavirus disease (COVID-19) outbreak, in Portage, Michigan, U.S., December 13, 2020. REUTERS/Rebecca Cook
A FedEx truck leaves the Pfizer Global Supply manufacturing plant with a small convoy, amid the coronavirus disease (COVID-19) outbreak, in Portage, Michigan, U.S., December 13, 2020. REUTERS/Rebecca Cook

14. decembar: Isporučena prva doza američke vakcine

Uprkos mnogim propustima, stručnjaci odaju priznanje Trumpovoj administraciji što je uložila milijarde dolara u razvoj vakcine.

Administracija je svoj operativni program za razvoj lijekova nazvala Operacija Warp Speed, što, kako kažu kritičari, ne ulijeva povjerenje da će njihovi proizvodi biti sigurni.

Međutim, stručnjaci kažu kako nijedan korak nije zanemaren u rekordnom procesu, kojem je trebalo manje od godinu dana da isporuči vakcinu za koju su regulatori utvrdili da je sigurna i učinkovita.

Kako se godina pandemije približava kraju, počinju stizati vakcine koje bi mogle okončati pandemiju.

See all News Updates of the Day

Firma iz Egipta nudi bijeg iz Gaze - 5.000 dolara po osobi

Mohamed Raed je organizovao prikupljanje novca za svoju šestočlanu porodicu, nakon što je agencija podigla ratne naknade za "koordinaciju" na 5.000 dolara po odraslom i 2.500 dolara po djetetu. "Čak i da ste imali novac, sve ste potrošili na rat". U Kairu, Egipat, 30. mart 2024.
Mohamed Raed je organizovao prikupljanje novca za svoju šestočlanu porodicu, nakon što je agencija podigla ratne naknade za "koordinaciju" na 5.000 dolara po odraslom i 2.500 dolara po djetetu. "Čak i da ste imali novac, sve ste potrošili na rat". U Kairu, Egipat, 30. mart 2024.

Iz svog doma u Kairu, Etemad Abu Tahoun sa užasom gleda - iz sata u sat - televizijske vijesti o razaranju u Gazi.

Njen jedini sin, 23-godišnji Momen, zarobljen je na palestinskoj teritoriji. Kratak, prekinut video poziv potvrdio je da je još uvijek živ - prije nego što je nestao signal.

Ona pokušava da prikupi dovoljno novca da plati bjekstvo svog sina.

"Pomoći ću mu da pobjegne od ubijanja", rekla je ona. "I njegovo prisustvo će mi biti podrška dok se krećem kroz izazove koji su pred nama."

Ali bjekstvo iz Gaze nije lako. Egipat je zatvorio prelaz Rafah za većinu Palestinaca, strahujući od egzodusa izbjeglica.

Otkako je u oktobru izbio rat između Izraela i Hamasa, Egipat je dozvolio samo jednoj turističkoj agenciji, po imenu Hala, da obavlja prekogranična putovanja iz Gaze u Egipat - u onome što naziva "koordinacijom".

Firma se nalazi u kancelariji matične kompanije, Organi, u Kairu.

Naknade za njihove usluge navodno su porasle 14 puta u odnosu na predratnu cijenu, na 5.000 dolara po odrasloj osobi i upola manje za djecu. To je daleko iznad mogućnosti većine Palestinaca - posebno onih koji su izgubili svoje domove i sredstva za život u ratu.

Mohamed Raed, palestinski student medicine koji živi u Kairu, prikuplja sredstva kako bi platio za šest raseljenih članova porodice da pobjegnu iz izbjegličkog kampa u Gazi.

"Ako želim da nastavim studije ovdje i uspijem u životu, želim da vidim to [zadovoljstvo] na licima i u očima moje porodice. Ako oni nisu ovdje sa mnom, sav moj trud, sve ono što uradim, sve je uzalud", rekao je on.

Iz agencije Hala nisu odgovorili na zahtjeve Glasa Amerike za komentar.

Agencija sada obavlja 40 odsto svih prelazaka iz Gaze u Egipat, prema Arapskoj organizaciji za ljudska prava sa sjedištem u Kairu. Direktor organizacije Ala Šalabi rekao je da optužbe za profiterstvo predstavljaju pokušaj da se skrene pažnja sa akcija Izraela - i pohvalio napore Egipta da pošalje pomoć u Gazu.

"Pohvaljujemo izuzetne napore ove zajednice i zemlje, koja se bori sa sopstvenim ekonomskim poteškoćama, za pružanje značajne podrške", rekao je Šalabi.

Uprkos protestima u Kairu koji pozivaju na promjenu politike, egipatska vlada saopštava da ne planira da otvori prelaz Rafah sa Gazom.

Hamada Elrasam doprinijela je pisanju ovog izvještaja.

Ukrajinci zabrinuti dok Rusija jača napade, a američka podrška slabi

Černjiv, Ukrajina, 17. april 2024.
Černjiv, Ukrajina, 17. april 2024.

Stanje na ratištu u istočnoj Ukrajini se znatno pogoršalo posljednjih dana.

Glavnokomandujući ukrajinskih oružanih snaga general-pukovnik Oleksandr Sirski objavio je u subotu na društvenim mrežama da se situacija na istočnom frontu pogoršala, dok je Rusija pojačala svoje napore da zauzme više ukrajinske teritorije.

Mark Voyger je stručnjak za odbranu u Centru za evropsku analizu. On kaže da Ukrajini treba dodatna municija jer ukrajinske snage jedva drže front.

„Nažalost, Ukrajina nema dovoljno municije da uzvrati vatru. I zato je situacija sada malo pesimistična, posebno s obzirom na kašnjenja. Sramota je, rekao bih, da politikantstvo u američkom Kongresu zadržava obećanih 60 milijardi dolara koji su od vitalnog značaja za opstanak Ukrajine”, smatra Voyger.

Suočen sa nestašicom vojnika i municije, ukrajinski parlament je prošle nedjelje usvojio dugo razmatrani zakon koji će olakšati identifikaciju muškaraca koji ispunjavaju uslove za regrutaciju.

Početkom aprila Ukrajina je smanjila starosnu granicu za regrutovanje sa 27 na 25 godina. Zvaničnici su izrazili zabrinutost u pogledu sposobnosti Ukrajine da nastavi borbu na prvim linijama i širom svoje teritorije.

Solomia Bobrovska, poslanica ukrajinskog parlamenta, kaže da vidi šta se događa u regionima Harkov i Sumi: „I to je moj najveći, rekla bih, strah, i bojim se da mogu da napadnu u tom smjeru.”

Ona je također izrazila zabrinutost zbog pojačanih napada Rusije na ključnu infrastrukturu Ukrajine.

„To bi bilo dovoljno, samo da se potpuno uništi energetska infrastruktura, vodovod, benzinske pumpe. I ljudi će morati da napuste Kijev i svoje poslove i škole”, kaže Bobrovska.

Bivša ministrica obrazovanja Ana Novosad i njena Fondacija „savED” rade na obnovi škola. Kaže da su Ukrajinci, čak i pod stalnom prijetnjom, neustrašivi.

„Niko neće odustati, ljudi su još uvek odlučni u odbrani svoje zemlje. Ankete pokazuju da većina Ukrajine kao i većina Ukrajinaca nije spremna da se odrekne ni inča teritorije zbog bilo kakvih kompromisa koji bi mogli da budu na stolu", ističe Novosad.

Adrian Bonenberger je američki veteran koji je obučavao ukrajinske odbrambene snage na početku invazije. On je izrazio zabrinutost zbog slabljenja podrške SAD-a i budućnosti Ukrajine.

„Mislim da će se Ukrajina više povući, moraće više da se bore u odbrani. Mnogo više vojnika će poginuti. Ukrajina će nastaviti da se bori jer oni to moraju. Rusija samo želi da ubije Ukrajinu i uništi je, uništi Ukrajince. Za Ameriku, kao Amerikanac, druga loša stvar koja će se desiti je da će ljudi izgubiti povjerenje i vjeru u Ameriku. Ljudi kažu da američka riječ ništa ne znači, napustila je Afganistan, napustila je Ukrajinu”, naglasio je Bonenberger.

Pojedini američki zakonodavci tvrde da bi Amerika trebalo da da prioritet unutrašnjim pitanjima, kao što je bezbjednost granice, prije pitanja rata u Ukrajini.

Američka ambasada: Jasan je krivac za političku krizu u Bosni i Hercegovini

Ambasador Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy
Ambasador Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy

Američka ambasada u Bosni i Hercegovini u izjavi navodi kako entitetski predsjednik Milorad Dodik troši mnogo vremena i energije kako bi krivicu za neuspjehe prebacio na druge.

„Svakome ko pomno prati dešavanja u BiH sasvim je jasno ko je uzrok trenutne političke krize u BiH i ko zaoštrava tenzije u zemlji. To nije međunarodna zajednica”, stoji u izjavi Ambasade. „Domaći politički lideri su ti, a naročito gospodin Dodik, koji posvećuje mnogo vremena i energije prebacujući krivicu za vlastite neuspjehe na druge.”

Dodik često koristi vulgaran rječnik kada govori o ambasadoru Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini Michaelu Murphyju i drugim američkim zvaničnicima, ali i o visokom predstavniku Christianu Schmidtu.

U jučerašnjoj izjavi na mreži X, Dodik je krivicu za „duboku krizu” u Bosni i Hercegovini označio „američke poslušnike” koji izvršavaju i sprovode odluke „osobe koja nelegalno boravi u Bosni i Hercegovini”, aludirajući na Schmidta, a „zato što je to Amerika tražila”.

Američka ambasada, Ured visokog predstavnika i drugi odbacuju Dodikove tvrdnje o nelegalnom imenovanju Schmidta.

Okrenut predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu i drugim antizapadnim liderima, Dodik gotovo svakodnevno ponavlja ideju o otcjepljenju entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine.

Sjedinjene Države, navodi se u izjavi, konstantno rade u ime naroda Bosne i Hercegovine i pozivaju političare da sprovedu reforme koje bi zemlju približile Evropskoj uniji i NATO-u.

„Ovdje smo da promovišemo, štitimo i branimo interese Amerike i bili smo sasvim jasni po tom pitanju: podržavamo suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine”, stoji u izjavi.

Dodik i niz drugih zvaničnika entiteta Republika Srpska su pod američkim sankcijama zbog opstrukcije Daytonskog sporazuma i korupcije, kako je obrazloženo u odlukama.

Gotovo 50 zemalja u UN-a osudilo napad Irana na Izrael

Pripadnici iranske vojske marširaju tokom parade povodom Dana vojske u vojnoj bazi u severnom Teheranu, Iran, 17. aprila 2024.
Pripadnici iranske vojske marširaju tokom parade povodom Dana vojske u vojnoj bazi u severnom Teheranu, Iran, 17. aprila 2024.

Skoro 50 zemalja izdalo je saopštenje u srijedu uveče osuđujući napad Irana raketama i bespilotnim letjelicama na Izrael, pozivajući strane u regionu da rade na sprječavanju dalje eskalacije situacije i obećavajući da će diplomatski sarađivati u naporima za rješavanje tenzija na Bliskom istoku.

Saopštenje je stiglo od stalnih predstavnika u Ujedinjenim nacijama iz Albanije, Argentine, Australije, Austrije, Belgije, Britanije, Bugarske, Kanade, Hrvatske, Kipra, Češke, Danske, Ekvadora, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Islanda, Irske, Izraela, Italije, Japana, Letonije, Lihtenštajna, Litvanije, Luksemburga, Malte, Moldavije, Monaka, Crne Gore, Holandije, Novog Zelanda, Norveške, Mikronezije, Palaua, Papua Nove Gvineje, Poljske, Portugala, Južne Koreje, Rumunije, Slovačke, Slovenije, Španije, Švedske, Ukrajine i Sjedinjenih Država.

"Napominjemo da je eskalacijski napad Irana najnoviji u obrascu opasnih i destabilizujućih akcija Irana i njegovih militantnih partnera koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru i bezbjednosti“, navodi se u saopštenju.

Izrael će sam odlučiti kako da odgovori na napad Irana izveden prošlog vikenda, rekao je u srijedu premijer Benjamin Netanyahu, iako su zapadne zemlje tražile od njega uzdržanost kako bi se izbjegao sveopšti rat na Bliskom istoku.

Sjedinjene Države, Evropska unija i grupa industrijalizovanih nacija G7 najavile su planove za razmatranje strožih sankcija Iranu, što je potez koji ima za cilj da podrži Izrael i istovremeno ga ubijedi da obuzda svoju nameru da uzvrati silom Teheranu.

Netanyahu se sastao sa britanskim ministrom spoljnih poslova Davidom Cameronom i njegovom njemačkom koleginicom Annalenom Baerbock. Dvoje zvaničnika otputovali su u Izrael kao deo pokušaja Zapada da spreči dalju eskalaciju sukoba između Izraela i Irana, pored izraelskog rata protiv militanata Hamasa u Gazi, koji je sada u sedmom mjesecu.

Kancelarija premijera Izraela je saopštila da je zahvalio Cameronu i Baerbock na podršci, dok im je rekao: "Želim da bude jasno – mi ćemo sami donositi odluke, a Država Izrael će učiniti sve što je potrebno da se odbrani".

Ranije je Cameron rekao da je sada očigledno da Izrael planira da uzvrati na napad stotinama raketa i bespilotnih letjelica koje je Iran lansirao na Izrael, a koje su Izrael i njegovi saveznici skoro sve oborili.

Teheran je započeo napad u subotu kao odgovor na vazdušni napad 1. aprila u kojem su ubijeni vojni oficiri u iranskom diplomatskom predstavništvu u glavnom gradu Sirije, Damasku, za koji se vjeruje da ga je izveo Izrael.

Izrael, pak, nije ni potvrdio, ali ni demantovao te navode.

Baerbock je rekla da eskalacija "ne bi služila nikome, ni bezbjednosti Izraela, ni mnogim desetinama talaca koji su još uvijek u rukama Hamasa, ni napaćenoj populaciji Gaze, ni mnogim ljudima u Iranu koji i sami pate pod režimom, a ni (ljudima) u trećim zemljama u regionu koji jednostavno žele da žive u miru".

Izrael je saopštio da mora da uzvrati kako bi sačuvao svoj kredibilitet.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi, govoreći na godišnjoj vojnoj paradi u predgrađu Teherana, upozorio je na odmazdu Izraela, rekavši da će Iran na to uputiti "masovni i oštar odgovor".

Otkako su militanti Hamasa pokrenuli rat u Gazi napadom na južni Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 ljudi i zarobljavajući oko 250 talaca, izbili su sukobi između Izraela i grupa koje podržava Iran, a koje se nalze u Libanu, Siriji, Jemenu i Iraku.

Unutar Gaze, u izraelskoj kontraofanzivi ubijeno je skoro 34.000 ljudi, od kojih su dvije trećine žene i deca, tvrde zdravstveni zvaničnici Gaze. Izrael pak tvrdi da taj broj poginulih uključuje hiljade boraca Hamasa.

Visoki američki zvaničnici rekli su da je u napadu Irana na Izrael, koji je prvi napad pokrenut sa iranskog tla, korišteno više od 110 balističkih projektila, 30 krstarećih projektila i više od 150 jednosmernih, "samoubilačkih" eksplozivnih dronova. Oni su rekli da su u napadu učestvovale i iranske proksi snage u Iraku, Siriji i Jemenu.

Iran je nedjeljni vazdušni napad nazvao jednokratnim događajem koji je izveden u znak odmazde za napad na njegov konzulat u Damasku, navodeći da je "ta priča" za njih završena.

Izraelski ratni kabinet se poslednjih dana više puta sastajao da bi raspravljao o opcijama odgovora Izraela.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, AFP i Reuters.

Katar preispituje ulogu posrednika između Izraela i Hamasa

Gaza, 17. april 2024.
Gaza, 17. april 2024.

Katar preispituje svoju ulogu posrednika između Izraela i Hamasa, rekao je katarski premijer u srijedu na konferenciji za novinare sa turskim kolegom u Dohi.

Katar preispituje svoju ulogu posrednika između Izraela i Hamasa, rekao je katarski premijer u srijedu na konferenciji za novinare sa turskim kolegom u Dohi.

Katarski premijer Sheikh Mohammed bin Abdulrahman Al Thani rekao je, bez preciziranja, da je posredovanje zloupotrijebljeno.

"U ovom trenutku, mi preispitujemo našu ulogu posrednika i način na koji su strane uključene u ovo posredovanje", rekao je on.

Al Thani je rekao da postoje "granice" onoga što Katar može učiniti kao posrednik, iako najviši lideri Hamasa žive u egzilu u toj zemlji.

Ranije u srijedu, Al Thani je rekao da su pregovori o novom prekidu vatre u Gazi u "delikatnoj fazi" i da se ulažu napori da se otklone prepreke za postizanje sporazuma.

Katar, Egipat i Sjedinjene Države uključene su u pregovore da osiguraju prekid borbi koji bi uključivali oslobađanje talaca koje Hamas još uvijek drži u Gazi i oslobađanje palestinskih zarobljenika koje drži Izrael.

Američki državni sekretar Antony Blinken razgovarao je o tom pitanju u telefonskom razgovoru s katarskim premijerom u utorak. Američki State Department je saopćio da su dvojica zvaničnika ponovno potvrdili "važnost nastavka bliske saradnje u narednim danima kako bi se postigao prekid vatre u Gazi koji osigurava oslobađanje svih talaca".

Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron pozvao je u srijedu da svijet usmjeri pažnju na taoce, a Hamas da odmah oslobodi taoce i prihvati prijedlog o prekidu vatre.

"Jedini razlog zbog kojeg se sukob nastavlja u Gazi je taj što oni neće prihvatiti taj dogovor", rekao je Cameron tokom posjete Izraelu.

Lider Hamasa Ismail Haniyeh trebao bi narednih dana otputovati u Tursku na razgovore s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Trojica Hanijehovih sinova i nekoliko njegovih unučadi poginuli su u izraelskom napadu na Gazu ovog mjeseca.

Vojna kampanja

Izraelska vojska nastavila je svoju kampanju u srijedu, rekavši da su njene snage izvele zračne napade na više od 40 Hamasovih ciljeva tokom proteklog dana.

Ministarstvo zdravlja u Gazi saopćilo je u srijedu da je u izraelskim vojnim akcijama u proteklom danu ubijeno najmanje 56 ljudi, čime je ukupan broj od početka rata iznosi najmanje 33.899. Ministarstvo kaže da su dvije trećine ubijenih žene i djeca.

Gaza je na rubu gladi, izvijestile su brojne agencije, ali SAD i Izrael kažu da se pristup pomoći poboljšao ovog mjeseca.

Izrael je započeo svoju ofanzivu kao odgovor na napad Hamasa na Izrael 7. oktobra u kojem je poginulo oko 1.200 ljudi, prema izraelskim podacima. Militanti su uzeli i oko 250 ljudi za taoce. Izrael kaže da je oko 130 talaca i dalje u zarobljeništvu, ali da je jedna četvrtina njih mrtva. Hamas je proglašen terorističkom organizacijom od strane SAD, Ujedinjenog Kraljevstva, EU i drugih.

Palestinsko članstvo u UN-u

Vijeće sigurnosti UN-a moglo bi glasati već u četvrtak o rezoluciji koja preporučuje status punopravnog člana Palestinske uprave.

Ako Vijeće sigurnosti preporuči aplikaciju Palestinske uprave, Generalna skupština UN-a može je odobriti dvotrećinskom većinom glasova.

Ali sudbina te mjere u Vijeću sigurnosti je nejasna, jer Sjedinjene Države imaju jednu od pozicija u vijeću koje drže veto.

Američka ambasadorica u UN Linda Thomas-Greenfield rekla je u srijedu tokom posjete Južnoj Koreji da Sjedinjene Države ne vide rezoluciju kao dio puta ka postizanju rješenja dvije države za izraelsko-palestinski sukob.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u prošlomjesečnoj izjavi da Sjedinjene Države vide rješenje s dvije države kao "jedini put ka trajnom miru".

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od AP, AFP i Reuters.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG