Najnovije
2020. - godina pandemije
Zdravstvene vlasti u kineskom Wuhanu, pretposljednjeg dana 2019. godine, izdale su hitnu obavijest.
U gradskim bolnicama primjećeno je nekoliko pacijenata sa "upalom pluća nepoznatog uzroka". U obavještenju je navedeno da bi medicinske ustanove trebale pojačati svoje hitne planove.
Godinu dana kasnije, više od 1,6 miliona ljudi umrlo je od COVID-19.
Od toga petina u Sjedinjenim Državama, dok je riječ o samo četiri posto svjetske populacije.
Prije pandemije, stručnjaci su Sjedinjene Države svrstali u državu koja je najbolje pripremljena za borbu protiv izbijanja epidemije.
"Pogriješili smo", rekao je Lawrence Gostin, direktor Instituta O'Neill za nacionalno i globalno zdravstveno pravo na Univerzitetu Georgetown, dio tima koji je kreirao rangiranje.
Niz neuspjeha svrstao je Sjedinjene Države među vodeće u svijetu po stopama novih slučajeva i smrtnosti po glavi stanovnika.
Evo osvrta na neke od ključnih trenutaka kada su ove godine stvari krenule po zlu.
5. februar: CDC isporučuje neispravne testove
Adekvatna količina tačnih testova je prvi alat koji je potreban ljekarima kako bi utvrdili ko je zaražen.
U tom pogledu Sjedinjene Države su rano zakazale.
"Umjesto oslanjanja na testove koji su već dokazani, poput testova (Svjetske zdravstvene organizacije) koji su bili dostupni SAD-u, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti odlučili su da će proizvesti svoj vlastiti test. Taj test pokazao se neispravnim", rekao je Gostin.
Proizvodni problem s jednim od sastojaka učinio je testove nepreciznim. Propisi su zabranjivali bolničkim i univerzitetskim laboratorijima da proizvode vlastite testove do 3. marta, kada je Trumpova administracija ukinula ograničenja.
Potpredsjednik Mike Pence obećao je milione testova koji se očekuju u drugoj sedmici marta. Međutim, nedostatak zaliha, nestašica i duga čekanja na rezultate trajali su mjesecima i još nisu u potpunosti riješeni.
Na taj način došlo je do toga da virus izmakne kontroli.
3. april: Trump obezvrijeđuje maske
Podcjenjivanjem zdravstvenih zvaničnika i poticanjem ljudi da zanemaruju njihove savjete, predsjednik Donald Trump pomogao je širenju virusa, kažu stručnjaci.
"Ovo nije bila administracija koja je navikla da ima posla sa stručnjacima. Trump ne samo da im nije bio zahvalan, već ih nije ni poštovao", rekao je Howard Markel, istoričar medicine sa Univerziteta Michigan.
Na primjer, kad je CDC prvi put, 3. aprila, preporučio da ljudi javno nose maske od platna, Trump je pročitao preporuku na press konferenciji u Bijeloj kući, a zatim je umanjio njen značaj.
"Ovo je dobrovoljno. Mislim da to neću raditi", rekao je.
Trump je kontrirao direktoru Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti Anthonyu Fauciju na tome da li bi lijek protiv malarije hidroksiklorokin mogao liječiti COVID-19. Trump je više puta podržao lijek prije nego što su provedene konačne studije. Fauci je bio sumnjičav. Studije će kasnije pokazati da to nije uspjelo.
Predsjednik se u jednom trenutku takođe zalagao za ubrizgavanje dezinficijensa ili zračenje tijela pacijenata UV zrakama.
"Političari s dobrim razlogom nemaju dozvolu izdavanja recepata", rekao je Markel.
17. april: OSLOBODITI MICHIGAN!
U politički polariziranoj Americi tokom izborne 2020. godine čak je i smrtonosna pandemija postala partijska.
Kad je širenje virusa bez kontrole prisililo zajednice na zatvaranje, politika je uzdrmala tešku ravnotežu između zaštite zdravlja i ekonomije.
Trump i republikanci uglavnom su se priklonili ekonomiji. Trump je podržao proteste u nekoliko država protiv ograničenja zbog koronavirusa.
Dok su naoružani demonstranti stajali na kapitolskim stepenicama u Lansingu u Michiganu, 17. aprila, Trump je tweetao: "OSLOBODITI MICHIGAN!".
"Kada predsjednik Sjedinjenih Država poziva na pobunu protiv tih mjera, to nije mala stvar", rekao je Gostin. "To je razarajući udarac na sposobnost lidera naše nacije i agencija za javno zdravstvo da se zapravo bore protiv ove pandemije."
"Ne samo da je bilo neprikladno, bilo je i veoma potencijalno opasno", dodao je Markel. Primijetio je da su vlasti kasnije razbile zavjeru za otmicu guvernerke Michigana.
Čak su se i maske, jedna od rijetkih učinkovitih mjera prevencije, našle u partijskoj politici.
Trump je odbio da nosi masku pred novinarima tokom obilaska tvornice automobila u maju. Tada je rekao: "Nisam htio pružiti novinarima zadovoljstvo da je vide."
"Sjedinjene Države su doslovno jedina država na svijetu u kojoj maska nije maska. To je politički i ikonski simbol", rekao je Gostin. "I to zato što ju je Bijela kuća toliko politizovala. Postala je crveno-plavo državno pitanje, kada smo zapravo svi mi pokušavali zaštititi jedni druge."
Dan sjećanja
Lideri nisu jedini krivci. Amerikanci koji su ignoririsali upozorenja javnog zdravstva omogućili su virusu da se širi.
"Čini se da kao nacija nismo sposobni činiti one male stvari koje bi nam međusobno obezbijedile sigurnost, poput maski ili distance", rekao je Gostin.
U tom smislu praznici su opasan period, kada se ljudi ne mogu oduprijeti okupljanju bez dovoljno mjera predostrožnosti.
Na primjer, krajem maja došlo je do pada broja slučajeva. Tada je uslijedio Dan sjećanja.
Pojavile su se slike sa plaža i bazena prebukiranih ljudima bez maski.
Poslije toga broj slučajeva je počeo rasti i taj trend je nastavljen do sredine jula.
"Uočili smo veliki talas nakon Dana sjećanja, nakon Praznika rada i sada na Dan zahvalnosti", rekao je Gostin. "I vidjećemo ga ponovo za Božić."
Dnevno prebrojavanje novih slučajeva premašilo je sve prethodne statistike. Broj svakodnevnih smrtnih slučajeva dosegao je vrhunac u aprilu.
14. decembar: Isporučena prva doza američke vakcine
Uprkos mnogim propustima, stručnjaci odaju priznanje Trumpovoj administraciji što je uložila milijarde dolara u razvoj vakcine.
Administracija je svoj operativni program za razvoj lijekova nazvala Operacija Warp Speed, što, kako kažu kritičari, ne ulijeva povjerenje da će njihovi proizvodi biti sigurni.
Međutim, stručnjaci kažu kako nijedan korak nije zanemaren u rekordnom procesu, kojem je trebalo manje od godinu dana da isporuči vakcinu za koju su regulatori utvrdili da je sigurna i učinkovita.
Kako se godina pandemije približava kraju, počinju stizati vakcine koje bi mogle okončati pandemiju.
See all News Updates of the Day
Broj žrtava porastao na 18. Federacija traži međunarodnu pomoć
Broj žrtava usljed poplava, odrona i klizišta u Hercegovini i Srednjoj Bosni porastao je na 18, dok je Federacija BiH odlučila da zatraži međunarodnu pomoć.
Vlada HNK-a je saopćila kako je broj mrtvih u tom kantonu danas porastao na 15. Ranije, u Fojnici su život izgubile tri osoba.
Jedna osoba je danas pronađena u Buturović Polju (Općina Konjic), a druga u Donjoj Jablanici, koja je jedno od najtežih pogođenih mjesta. Najviše stradalih je u Donjoj Jablanici.
Federalni premijer Nermin Nikšić je rekao danas kako ne bilo toliko žrtava ni štete u Donjoj Jablanici da se nije sručio kamenolom sa brda iznad naselja.
U općini Jablanica na terenu su pripadnici službi i mašine koje pokušavaju ukloniti kamenje, ruševine i blato.
I dalje traje potraga za nestalima. Prema jutrošnjim informacijama, u Konjicu se tragalo za četiri, a u Jablanici za šest.
Alka Glušić, 74, izgubila je brata i tri člana njegove uže porodice. Bila je sa sestrom u drugoj kući.
"Te (bratove) kuće sada nema. Tamo nema nikoga", rekla je Glušić za Reuters.
Nezima Begović, 62, imala je sreće. Njena kuća je oštećena, ali je izašla neozlijeđena.
"Čula sam ljude kako vrište i odjednom je sve bilo tiho. Onda sam rekla da su svi tamo mrtvi", rekla je ona za Reuters.
Iz Vlade HNK su rekli kako su građani čije su kuće uništene smješteni u Jablanici, u sportskom centru i drugim privatnim kućama.
Dodali su da je prohodna cesta Konjic-Jablanica i Jablanica-Prozor, ali su zamolili građane da ne putuju.
Oko 500 stanovnika sela Dusina u Opštini Fojnica u srednoj Bosni i Hercegovini je još uvijek odsječeno, nakon što su poplava i odroni uništili putnu komunikaciju prema Fojnici i poplavile sela Bakovići, Luke, Gojevići.
"Ekipa je uspjela do Dusine doći šumskim putem, i utvrdila stanje, a šumskim putem preko planine je upućena i mehanizacija, kako bi se brže sanirao put", rekla je za RSE Anida Ramić, portparolka Opštine.
Dodaje da je po svemu sudeći broj od tri žrtve u poplavama konačan, jer nema više prijavljenih nestalih osoba.
Građani i aktivisti iz cijele Bosne i Hercegovine prikupljaju pomoć za građane stradale u poplavama.
Udruženje Pomozi.ba je objavilo kako je za 36 sati prikupljeno blizu dva miliona KM od ljudi iz zemlje i inostranstva.
Vlada Federacije je uputila zahtjev Vijeću ministara BiH za traženje međunarodne pomoći za saniranje štete.
Odgoda lokalnih izbora u poplavama pogođenim općinama
Odgađaju se lokalni izbori u Jablanici, Konjicu, Kiseljaku i Kreševu, zbog poplava koje su zahvatile ove četiri opštine, odlučila je Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine na sjednici u subotu, 5. oktobra.
U Fojnici, izbori su odgođeni na tri biračka mjesta.
Odluku o datumu održavanja odgođenih izbora će biti donesena kad se steknu uslovi za njihovo održavanje.
Brojni muzički, kulturni i sportski događaji također su odgođeni.
Naučnici: požari i sječa su povećali rizik za poplave
Južni i središnji dio Bosne i Hercegovine su pogodile bujične poplave. Posebno su pogođeni regioni Jablanice i Fojnice. Obilne kiše se nisu mogle spriječiti, ali prema riječima stručnjaka, ljudski faktor i nebriga za okoliš su doprinijeli razornom efektu.
Broj poginulih u poplavama koje su pogodile BiH porastao je na 17, i još traje potraga za nestalim osobama. Obilne kiše nakon sušnog perioda, jedna su od posljedica klimatskih promjena.
Kako je javila Agencija za vodno područje Jadranskog mora, na području Jablanice 24 sata palo je čak 323 litra kiše po metru kvadratnom.
Nažalost, ništa se ne može uraditi kako bi se spriječili ovakvi pljuskovi, ali postoje stvari koje su doprinijele povećanju razornog djelovanja.
„Ponovo se desila prirodna katastrofa, svi smo iznenađeni, zatečeni, zbunjeni. Zaboravljamo što mi to radimo prirodi, uništavamo je na svakom koraku. Da, nismo mogli utjecati na kišu, pa smo tako imali veliku količinu vode u kratkom vremenu, što zemlja nije mogla apsorbirati. Ipak, da je naš odnos spram prirode bolji, moglo se zadržati veliki dio vode, ali bujice su nastale na područjima koja su prije par godina više puta opožarena, te ostala nesanirana”, smatra Dalibor Ballian, redovni profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Ballian ističe i nelegalnu sječu kao faktor koji je doprinio tragediji. Drveće svojim korjenskim sistemom ima sposobnost apsorbiranja vode i indirektno štiti područja u riziku od bujica.
„Mjesta na kojima bi trebalo da raste drveće pretvorena su u građevinsko zemljište, te većinom zabetoniranog ili asfaltiranoga tla. Tako da je voda negdje morala oteći, te je nastala bujica. S druge strane da smo imali šumu, ona bi primila glavnu količinu vode, smanjila oticanje, te u svakom slučaju ublažila vodeni val”, dodaje.
Izlijevanje vodotoka je bilo, napominje Ballian, i posljedica izgradnje malih hidrocentrala.
„Izbetonirali smo obale rijeka, smanjujući protočni profil, uz komentar neće se meni ništa desiti. Poseban problem je zasipanje i zatrpavanje vodotokova smećem, šutom i ostalim nama nepotrebnim materijalima, što znači da smo od rijeka napravili deponije. Kada se pojavila visoka razina vode, ona je sve to pokrenula, u nezaustavljivom valu. Ti valovi su nosili kuće zajedno sa ljudima, stradale su cijele obitelji što je najstrašnije, a svakim satom je sve više žrtava”, ističe Ballian.
On napominje i kako je glavna bujica koja je odnijela prugu nastala upravo ispod lokacije na kojoj su u zadnje dvije godine bili požare.
Iz organizacije EkoAkcija su skrenuli pažnju i na to da je iznad Donje Jablanice radio kamenolom, iako je nedopustivo da kamenolomi postoje ovako blizu naseljenih mjesta. Ovaj kamenolom se u bujici urušio na naselje. Također su pokazali kako Agencija za vodno područje Jadranskom mora u BiH nema mjerne stanice sjeverno od Mostara, iako je izuzetno važno praćenje brzine porasta riječnih tokova u situacijama obilnih padavina.
„Da li će nas ovo naučiti nečemu, bojim neće, jer nismo izvukli poruke iz strašnih poplava koje su nas zadesile prije deset godina, 2014. godine. Bojim se da neće, nastavit ćemo gdje smo stali. Zbog toga će nam priroda ponovo poslati račun za nebrigu i devastaciju koju na njoj provodimo”, kaže za kraj Ballian.
Pogledi Trumpa i Harris na Kinu se razlikuju, ali ne u potpunosti
Od predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, do administracije predsjednika Joe Bidena, politika SAD prema Kini bila je poprilično ujednačena. I jedan i drugi na Kinu gledaju kao na najvećeg američkog konkurenta. Međutim, u trenutnoj utrci za narednog predsjednika, između Kamale Harris i Trumpa, pogledi na Kinu se razlikuju. Izvještava Elizabeth Lee.
Bliži se godina dana od sukoba na Bliskom istoku
Sukob izazvan Hamasovim terorističkim napadom na Izrael u kojem je ubijeno 1.200 osoba prerastao je u bijesni sukob u kojem je ubijeno više od 40.000 civila u Gazi i koji prijeti da zahvati cijeli Bliski istok. Zaraćene strane su odbile mirovne sporazume, odbacile pauze i primirje, a sljedeći američki predsjednik će vjerovatno naslijediti ovaj izazov. Anita Powell donosi više.
Septembarska stopa zaposlenosti u Americi najveća u posljednjih pola godine
U septembru je u Sjedinjenim Državama zaposleno 254,000 građana - što je najveći broj u posljednjih pola godine, dok je stopa nezaposlenosti smanjena na 4,1 odsto, objavio je američki Sekretarijat za rad.
Također, u julu i augustu u Sjedinjenim Državama otvoreno je 72.000 radnih mjesta više nego što su zvaničnici i stručnjaci predviđali.
To bi, kako ocjenjuje agencija Reuters, moglo utjecati na to da se sredstva Federalnih rezervi ne koriste za smanjenja kamatnih stopa do kraja 2024.
„Podaci o povećanju zaposlenosti u septembru pokazuju porast potražnje za radnom snagom početkom jeseni. Američka ekonomija bilježi solidan rast, uprkos usporavanju koje je na tom putu u 2024. uzrokovala inflacija”, rekao je agenciji AP Bill Adams, glavni ekonomista američke Komercija banke.
Očekivanja ekonomista bila su da će, kako su je ocjenjivali, agresivna kampanja Federalnih rezervi na suzbijanju inflacije i povećanje kamatnih stopa 11 puta u 2022. i 2023. izazvati recesiju. Međutim, to se nije dogodilo i ekonomija je nastavila da jača uprkos sve većim troškovima potrašača i kompanija.
Ipak, jedna je od glavnih predizbornih tema uoči glasanja na predsjedničkim izborima 5. novembra.
Brojni američki građani su i dalje nepovjerljivi u izdržljivost tržišta rada i zabrinuti zbog visokih cijena koje su veće za 19 procenata u poređenju sa februarom 2021.
Tada je zabilježen porast inflacije, pošto se ekonomija neočekivano brzo oporavila od recesije uzrokovane pandemijom covida.
Očekuje se da će na oktobarsku zaposlenost, o čemu bi izveštaj trebalo da bude objavljen četiri dana prije izbora, uticati posljedice uragana Helena, kao i štrajk radnika kompanije Boeing.
Inače, tokom septembra američka domaćinstva povećala su potrošnju u maloprodaji. Čak i u okolnostima manje zaposlenosti, raspostranjena je, kako je opisuje agencija AP, neobična sigurnost posla. Otpuštanja su gotovo rekordno niska.
Broj prijavljenih za naknade za nezaposlene je i dalje blisu historijskog mininuma.
Neobična dinamika, kako je označava AP, posljedica je okolnosti u kojima poslodavci nemaju dovoljno osoblja – pošto se ekonomija oporavila od recesije uzrokovane pandemijom.
Također, broj građana koji napuštaju posao dostigao je najniži nivo od augusta 2020. godine, kada je ekonomija još bila na udaru pandemije covida.
