Vijest za ljubitelje čokolade: dvije odvojene ekipe znanstvenika razotkrile su genetsku šifru njihovog omiljenog slatkiša! To je posebno dobra vijest za milijune malih farmera u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, čiji kruh nasušni ovisi o sjemenu drva kakaovca.
Slatkiši su ozbiljan biznis: deset najvećih svjetskih proizvođača slatkiša prodali su 2005. svojih proizvoda u vrijednosti od 40 milijardi dolara. No, mnogi od više od 5 milijuna farmera u svijetu koji proizvode kakao, glavni sastojak čokolade, žive u siromaštvu. Jedan od razloga za to krije se u činjenici da njihove farme nisu jako produktivne, kaže Howard-Yana Shapiro, direktor istraživanja bilja u američkoj kompaniji Mars Incorporated, jednom od divova industrije slatkiša.
Shapiro kaže da prosječni uzgajivač kakaovca u Zapadnoj Africi proizvodi samo oko 400 kilograma zrnja kakaoa po hektaru svoje farme: "Potencijal uroda je možda i do 4 tisuće kilograma, dakle deset puta više nego što se postiže u Zapadnoj Africi. To je ogroman nesrazmjer."
S ciljem smanjivanja tog nesrazmjera, Mars je pomogao u financiranju sekvencioniranja genoma kakaovca, i to njegove najuobičajenije sorte. U odvojenom istraživanju, francuski su znanstvenici isto to učinili s visoko vrijednom sortom Criollo.
Bill Guyton je predsjednik Svjetske zaklade za kakao, organizacije koja promiče održivi uzgoj kakaovca. On kaže da farmeri svake godine izgube oko trećinu svog uroda zbog štetnika i gljivičnih bolesti: "Ovakvi programi će, vjerujemo, biti vrlo korisni za uzgoj onih sorata kakaovca koje su tolerantne ili otporne protiv nekih gljivičnih bolesti."
S boljom produktivnošću, kaže Guyton, farmeri mogu više zaraditi i poboljšati svoj društveni status.
Voditelj Marsove ekipe znanstvenika Howard-Yana Shapiro kaže da je to dobitak za obje strane, i za kompaniju i za uzgajivače kakaovca: "Želimo da naš biznis bude održiv u budućnosti. Želimo imati kakao koji se uzgaja na održivi način, a želimo i da farmeri imaju dobar život. Ne želimo da se svi presele u gradove jer od svojih farmi ne mogu živjeti."
Podaci o genomu kakaovca bit će javno dostupni, bez ograničenje ili patenata. Shapiro očekuje da će poboljšane sorte kakaovca početi stizati do farmera za oko tri godine.