Linkovi

Izdvojeno

BIRN BiH: Šta trebate znati o objavljenom razgovoru Tadić i Mehmedagića

Arhiv - Osman Mehmedagić dolazi na ročište u Sud BiH. (Foto: BIRN BIH)

Oko 80 minuta privatnog razgovora između glavne državne tužiteljice Gordane Tadić i direktora OSA-e Osmana Mehmedagića objavljenog u medijima otkriva nastojanja da se utiče na rad tužilaca, zaokupljenost rukovodilaca vlastitim problemima i nemogućnosti da se procesuira visoka korupcija.

Krajem prošle sedmice internet portal Dnevnog avaza obavio je dva snimka sastanka glavne državne tužiteljice i direktora obavještajne agencije koja traju nešto više od 80 minuta. Na snimku, za kojeg je Tadić u medijima potvrdila da je autentičan, mogu se čuti opažanja i zahtjevi koje rukovodioci dvije važne državne obavještajne odnosno pravosudne institucije teško da bi izgovorili javno.

Sastanku za koji se prema izgovorenim datumima pretpostavlja da je nastao sredinom 2019. godine je prisustvovala i Ozrenka Nešković, zamjenica Gordane Tadić.

Prema riječima Tadić sa početka snimka, sastanak je inicirao Mehmedagić kako bi pričao o istrazi u vezi sa ispravnosti njegove diplome. Na snimku se osim Mehmedagićevih zahtjeva o načinu istraživanja državnog tužioca mogu čuti brojni drugi detalji o radu obavještajne agencije i Državnog tužilaštva, načinu na koji se procesuira korupcija i nezadovoljstvo glavne državne tužiteljice izvještavanjem medija o njoj.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) detaljno je preslušala snimak. Evo šta trebate znati o sadržaju procurenog snimka razgovora Tadić i Mehmedagić.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)
Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)

Ko je napravio a ko objavio snimak?

Prema izgovorenom, sastanak se održao u zgradi Tužilaštva BiH i njemu su prisustvovale tri osobe. Još uvijek nije poznato niti je utvrđeno ko je snimak napravio a ko ga je objavio u javnosti. Snimke je prvi objavio Dnevni avaz navodeći kako je on dostavljen na adrese medija u BiH. BIRN BiH nije dobio ovaj snimak.

Avaz navodi da je snimak napravljen na zahtjev Mehmedagića ali ne navodi na koji je način potvrdio ovu informaciju.

Televizija FACE je u subotu objavila da je Tadić potvrdila autentičnost snimka navodeći kako “nije prvi put da sam lično izložena protuzakonitom praćenju i prisluškivanju”.

Iz OSA-e su dan ranije u petak, 17. septembra, poslali saopćenje za medije u kojem pozivaju sve relevantne institucije da izvrše provjeru ko je snimao sastanak u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i razgovor između osoba koje imaju pristup tajnim podacima.

“Vještačenjem snimka vrlo jednostavno se može utvrditi ko je osoba koja je nezakonito snimala sastanak koji je održan u zvaničnim prostorijama Tužilaštva BiH”, navode iz Agencije i dodaju kako ova institucija nije zloupotrebljavala resurse za lične svrhe.

Takvo vještačenje još uvijek nije napravljeno niti su institucije zvanično saopštile ko je odgovoran za objavu snimka.

Mehmedagić tražio reakciju prema državnom tužiocu

Prema vremenski odrednicama korištenim tokom razgovora u kojima se Tadić osvrće na tekst objavljen prije nekoliko dana, sastanak se vjerovatno desio u julu 2019. godine. Na početku razgovora Tadić objašnjava kako je pristala da se sretne sa Mehmedagićem na njegov poziv da razgovaraju o istrazi koju u tom trenutku provodi državni tužilac Oleg Čavka – provjeravajući diplomu koju je Mehmedagić stekao na banjalučkom fakultetu za poslovne studije.

Mehmedagić govori da Čavka zloupotrebljava svoj položaj i da radi stvari koje “ne bi trebao raditi” te da on ne može sjediti skrštenih ruku. On se žali Tadić da Čavka i dalje šalje naredbe policijskim agencijama za provjeru njegove diplome.

Tadić pristaje razgovarati o predmetu koji je u toku sa osobom koja se u tom predmetu istražuje.

“De mi reci Osmane je li u redu diploma, ima li kakvih problema”, upitala je Tadić Mehmedagića otvoreno, na što je on pružio dug odgovor i rekao da nema problema i ako je bilo nekog krivičnog djela ono je zastarilo jer se radilo o periodu 2003.–2006. godina.

Mehmedagić dalje govori da Čavka već 11 godina “upada” u njihove predmete i da će sve otvoriti s kim se Čavka sastaje.

“Ja nemam nikakvih problem sa diplomama. Znam odakle ta priča”, kaže kasnije Mehmedagić i dodaje da se Čavka sastaje sa ljudima koje OSA prisluškuje.

Kako kaže, ako prisluškujemo osobu “A”, na telefonu je on [Čavka] osoba “B”.

Njega Tadić pita šta Čavka želi da postigne sa slučajem diploma, a Mehmedagić odgovara da hoće da ga sruši te da za to koristi mehanizme tužilaštva.

Nešković je upitala Mehmedagića je li on “čist u tome”, ali nije dobila odgovor od njega.

“Prvo pitanje na osnovu čega, kojeg krivičnog djela. Kad je došao do toga da je kod mene regularna diploma, on ide dalje. Tu ima apsolutna zastara. Ide medijski ne bi li nešto diskreditirao na bilo koji način”, kaže Mehmedagić na konstataciju Tadić da Čavka provjerava validnost njegove diplome i dodaje da najviše informacija “curi” iz Tužilaštva BiH.

Tadić i Nešković su u razgovoru obećale da će provjeriti o čemu se radi.

Razgovor se odvijao u zgradi Tužilaštva BiH.
Razgovor se odvijao u zgradi Tužilaštva BiH.

Nema procesuiranja visoke korupcije

Mehmedagić je spomenuo i istrage ratnih zločina, te se moglo čuti kako govori da su “one grobnice od naših informacija i naših para”.

“Ja te pare dam, pravdam ih na crno”, kazao je on.

On je predložio da rade veće i jače predmete korupcije jer je “korupcija stala” te da “fali velikih stvari”.

“Visoka se ne može raditi”, konstatovala je Nešković, a Mehmedagić je odgovorio da može i da oni rade srednju korupciju “da bi narodu dali da se nešto radi”.

Tadić je navela da su iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) dali neke predmete koje će ona i Nešković pregledati i “da se ide u par nekih akcija koje će biti zapažene”.

Mehmedagić kaže da ima službu koja se bavi analizama i iz koje mu kažu ko sa kojim medijima komunicira, kad se zovu novinari i kad je određena informacija izašla u medijima.

On je navodio da je BiH društvo korumpirano i da najviše reketa ima u Sudu i Tužilaštvu BiH.

See all News Updates of the Day

Eskaliraju protesti u Iranu

Eskaliraju protesti u Iranu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:53 0:00

Više od nedjelju dana u cijelom Iranu traju prosvjedi , nakon smrti 22 godišnje Mahse Amini. Tzv. policija za moral je uhapsila Amini jer, kako je rečeno, nije bila kako treba pokrivena, medjutim tri dana nakon što je zatvorena, 22 godišnja djevojka je umrla.

Sjedinjene Države sankcionisale tužiteljicu Dianu Kajmaković 

Diana Kajmaković (Foto: CIN)

Vlasti Sjedinjenih Država su u ponedjeljak objavile da su sankcionisale državnu tužiteljicu Dianu Kajmaković zbog korupcije.

Ured za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD-a na listu sankcionisanih osoba stavio je Kajmaković zbog, kako se navodi, učešća u korupciji ili podrivanju demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu.

"Diana Kajmaković kontinuirano podriva demokratiju i vladavinu zakona u Bosni i Hercegovini", izjavio je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD-a. "Današnje mjere još jednom potvrđuju posvećenost Sjedinjenih Država stabilnosti i prosperitetu BiH jer se odnose na osobu koja ima ključnu ulogu u omogućavanju korupcije u zemlji."

U obrazloženju stoji da je Kajmaković "drsko korumpirana državna tužiteljica BiH povezana sa kriminalnim organizacijama".


Dalje se kaže kako su u sklopu većeg suzbijanja organiziranog kriminala i trgovine narkoticima u BiH, istražioci analizirali privatne razgovore vođene putem šifriranih aplikacija za razmjenu poruka.

Kriminalci su u tim razgovorima pominjali tužiteljicu Kajmaković, navodi se.

"Kao podrška trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmaković je pomagla u skrivanju dokaza, sprečavanju krivičnog gonjenja i na druge načine pomagala kriminalne aktivnosti u zamjenu za ličnu korist. Također je pokušala da blokira istragu o svojim očiglednim kriminalnim vezama", navodi se u obrazloženju odluke kojom je sankcionisana Kajamović.

Ambasada SAD-a u BiH je objavila da je Kajmaković "pravi primjer zašto je na najnižoj razini povjerenje građana u sposobnost bh. pravosudnog sistema da se uhvati u koštac s endemskom korupcijom".


Kajmaković funkciju tužiteljice u Tužilaštvu BiH obavlja od 2008. godine, radeći na slučajevima kriminala i korupcije.

Odlukom glavnog tužioca Tužilaštva BiH, Kajmaković je ove godine suspendovana sa pozicije šefice Odjela za organizovani, privredni kriminal i korupciju.

Sankcije uključuju blokadu imovine u Sjedinjenim Državama. Također se državljanima SAD-a zabranuju transakcije koje uključuju imovinu osoba koje su pod sankcijama.

Ove godine, Sjedinjene Države su sankcionisale Gordanu Tadić, bivši glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH.

U izjavi za BIRN BiH, Milanko Kajganić, vršilac dužnosti glavnog državnog tužitelja Tužilaštva BiH, kaže kako postoji formiran predmet za sve sankcionisane osobe i da tužioci sarađuju sa američkim kolegama.

"Jedini komentar koji mogu dati a koji se tiče navedenih aktivnosti jeste činjenica da je u Tužilaštvu već formiran predmet koji se odnosi na provjere navoda o eventualnoj povezanosti kolegice Kajmaković s kriminalnim grupama", pojasnio je Kajganić.

Desničarka Giorgia Meloni pobjednica parlamentarnih izbora u Italiji

Giorgia Meloni u izbornom štabu u Rimu, 25. septembra 2022.

Liderka desničarske partije Braća Italije​​​​​​​ Giorgia Meloni mogla bi da bude prva desničarska premijerka Italije poslije Drugog svjetskog rata, pošto su konzervativci osvojili najviše glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima u nedjelju.

Projekcije konačnih rezultata pokazuju da bi desničarski blok mogao da ima većinu u oba doma parlamenta.

"Ne smijemo zaboraviti da ovo nije kraj, već početak. Od sutra dokazujemo koliko vrijedimo", rekla je 45-godišnja Meloni svojim pristalicama.

Meloni i njena vlada suočiće se sa brojnim izazovima - od rastućih cijena energenata, rata u Ukrajini i usporenog ekonomskog rasta. Njena vlada vjerovatno neće biti formirana do kraja oktobra, do kada na čelu ostaje premijer u tehničkom mandatu Mario Draghi.

Potezi Giorgije Meloni pažljivo će se pratiti u evropskim prijestolnicama.

"Ono što je Italiji sada potrebno je stabilna vlada. I ovi rezultati pokazuju da možemo da je formiramo i nećemo propustiti tu priliku", kazao je Giovanni Donzelli, član stranke Braća Italije.

Giorgia Meloni svoju stranku profiliše kao britanske konzervativce i istovremeno prikriva njene fašističke korijene.

Giorgia Meloni na glasačkom mjestu u Rimu.
Giorgia Meloni na glasačkom mjestu u Rimu.

"Ako formiramo vladu, radićemo u ime svih Italijana, sa ciljem da ujedinimo ljude i da se fokusiramo na ono što nas spaja, a ne razdvaja. Vrijeme je da budemo odgovorni", rekla je Meloni poslije proglašenja rezultata.

Rezultati sa oko 97 posto obrađenih biračkih mesta pokazuju da su Braća Italije osvojila oko 26 posto glasova, 4 posto više nego na izborima 2018, i preuzela primat na desnom spektru od Lige Mattea Salvinija.

Liga je na ovim izborima osvojila 9 posto glasova, što je veliki pad u odnosu na 17 posto od prije četiri godine. Konzervativna partija Silvija Berlusconija osvojila je oko 8 posto glasova.

Tri konzervativne stranke, međutim, imaju različite stavove o nekim temama i pitanje je da li mogu da ih pomire u vladi.

Salvini, na primjer, preispituje zapadne sankcije Rusiji, i zajedno sa Berlusconijem je više puta iskazao divljenje prema Vladimiru Putinu. Meloni je, sa druge strane, najavila da će pratiti zapadnu politku prema Rusiji.

Matteo Salvini, Silvio Berlusconi i Gioriga Meloni na predizbornom mitingu u Rimu, septembar 2022.
Matteo Salvini, Silvio Berlusconi i Gioriga Meloni na predizbornom mitingu u Rimu, septembar 2022.

Drugačije gledaju i na to kako riješiti rastuću cijenu struje i predlažu smanjenje poreza ili reformu penzionog sistema - što Italija teško može da priušti.

Meloni će preuzeti vladu od Draghija, bivšeg šefa Evropske centralne banke, koji je Italiju vodio u sladu sa politikom EU i jačao veze sa Parizom i Berlinom.

Pobjedu Braće Italije prve su pozdravile opozicione desničarske stranke iz Španije i Francuske, kao i vladajući desničari u Poljskoj i Mađarskoj.

Rezultate, međutim, treba staviti u kontekst. Uprkos tome što su desničari pobijedili, izlaznost je bila historijski mala - 64 posto, dok je prije četiri godine glasalo 73 posto Italijana.

Desnica je iskoristila prednost italijanskog izbornog sistema koji favorizuje predizborne koalicije. Centrističke i stranke lijevog centra nisu uspjele da se dogovore, pa će dobiti i manje mjesta u parlamentu.

Demokratska partija osvojila je 19 posto glasova, pokret Pet zvjezdica je dobio 15 posto, a centristička Akcija 8 posto glasova.

Protesti širom svijeta u znak solidarnosti sa ženama Irana

Demonstranti drže plakate ispred iranske ambasade u Londonu, u nedjelju, 25. septembra 2022.

Iranci su u nedjelju izašli na ulice devetu noć zaredom u nedjelju kako bi protestirali zbog smrti Mahse Amini ranije ovog mjeseca dok je bila u pritvoru teheranske policije za moral.

U znak solidarnosti sa ženama Irana, održani su protesti širom svijeta. Ljudi su izašli na ulice u Atini, Berlinu, Briselu, Istanbulu, Madridu, New Yorku, Parizu...

Demonstracije su prvi put izbile 17. septembra. Amini, 22-godišnja Kurdkinja, umrla je dan ranije dok je bila u pritvoru policije koja je provodila stroga ograničenja Islamske Republike na žensko odijevanje. Uhapšena je 13. septembra zbog navodnog kršenja strogih iranskih pravila o hidžabu.

Njena porodica navodi da je pretučena u policijskom kombiju nakon hapšenja, pri čemu je zadobila nekoliko udaraca u glavu. Policija odbacuje optužbe, rekavši da je Amini umrla nakon što je prebačena u bolnicu jer je doživjela srčani udar.

Iranska državna televizija saopštila je da je 41 osoba ubijena tokom protesta.

Iran

Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Oslu u nedjelju objavio je fotografije na kojima se vide demonstranti na ulicama Teherana kako uzvikuju "smrt diktatoru", izvještava AFP.

IHR je također izvijestio u nedjelju, prema AFP-u, da je glavni iranski nastavnički sindikat pozvao nastavnike i učenike na prvi nacionalni štrajk od početka nemira, najavljujući bojkot nastave u ponedjeljak i srijedu u znak podrške protestima.

Provladini skupovi su također održani u nedjelju u nekoliko gradova u Iranu, a glavni događaj održan je na trgu Enghelab (Revolucija) u centru Teherana, gdje su demonstranti izrazili podršku zakonima o obaveznom hidžabu, prenosi AFP.

Grčka

Molotovljev koktel bačena je na iransku ambasadu u Atini, saopštila je grčka policija u nedelju, navodeći da nije pričinjena šteta.

Dan ranije, oko 200 ljudi okupilo se na trgu Sintagma u centru Atine da osudi iransko gušenje protesta, prenio je AFP.

Engleska

U Londonu su u nedjelju izbile nasilne ulične demonstracije ispred iranske ambasade.

Demonstranti, pokušavajući da probiju barijere koje štite iransku ambasadu u Britaniji, gađali su policiju kamenicama, saopštile su vlasti, prenosi The Associated Press.

Uhapšeno je pet demonstranata, saopštila je policija.

Francuska

Oko 4.000 demonstranata okupilo se drugi dan u Parizu u znak protesta zbog smrti Mahse Amini.

Demonstracije su počele mirno na trgu Trocadero u centru Pariza. Neki demonstranti uzvikivali su "Smrt Islamskoj Republici" i slogane protiv vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija. Jedna žena u gomili je takođe držala natpis na francuskom: "Ja sam Mahsa Amini."

Međutim, kako su se demonstranti približavali iranskoj ambasadi, policija im je blokirala put. Policija je ispalila suzavac kako bi rastjerala demonstrante.

Senatori pozivaju Bidena da pojača pritisak na Sjevernu Koreju zbog saradnje sa Rusijom

Arhiv - Kim Jong Un i Vladimir Putin

Dvojica republikanskih senatora izrazili su zabrinutost Bidenovoj administraciji zbog sve veće saradnje Moskve i Pjongjanga oko ruskog rata u Ukrajini.

"Uznemireni smo vijestima da Rusija i Sjeverna Koreja jačaju svoje odnose, što će pomoći nepravednoj i ničim izazvanoj invaziji (ruskog predsjednika) Vladimira Putina na Ukrajinu", rekli su senatori Marco Rubio i Bill Hagerty u svom pismu od četvrtka.

"Sjeverna Koreja i Rusija nedavno su se dogovorile da pošalju sjevernokorejske radnike u područja u Ukrajini koja je zauzela Rusija", navodi se u njihovom pismu. "Također smo saznali da Rusija pokušava kupiti milione artiljerijskih granata i raketa od Sjeverne Koreje."

Rubio i Hagerty pozvali su Bidenovu administraciju "da u potpunosti provede kongresne i multilateralne sankcije kako bi povećala pritisak na Kimov režim".

Senatori su pismo poslali u četvrtak državnom sekretaru Antoniju Blinkenu i ministrici finansija Janet Yellen.

U odgovoru na pismo senatora, glasnogovornik State Departmenta rekao je u subotu korejskoj službi Glasa Amerike da je "važno da međunarodna zajednica pošalje snažnu, jedinstvenu poruku da DPRK mora zaustaviti svoje nezakonite radnje, poštovati svoje obaveze prema rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i uključiti se u ozbiljne i trajne pregovore sa Sjedinjenim Državama."

Zvanični naziv Sjeverne Koreje je Demokratska Narodna Republika Koreja (DPRK).

Glasnogovornik je nastavio: "Sankcije UN-a protiv DPRK ostaju na snazi i nastavit ćemo ohrabrivati sve države članice da ih implementiraju, uključujući diplomatskim putem u Ujedinjenim narodima i sa susjedima DPRK-a."

Korejska služba Glasa Amerike kontaktirala je misiju UN-a Sjeverne Koreje u New Yorku tražeći komentar na pismo senatora, ali nije dobila odgovor. Služba je također kontaktirala rusku ambasadu u Washingtonu i njenu misiju UN-a u New Yorku, ali nije dobila odgovor.

Vijeće sigurnosti UN-a je u više rezolucija iz 2006. godine sankcioniralo Sjevernu Koreju zbog izvoza oružja, a u decembru 2017. donijelo je rezoluciju kojom se državama članicama zabranjuje zapošljavanje sjevernokorejskih radnika kao odgovor na lansiranje interkontinentalne balističke rakete od strane Pjongjanga mjesec dana ranije.

SAD i njihovi saveznici i partneri sankcionisali su Rusiju, isključivši je iz globalnog finansijskog sistema nekoliko dana nakon njene invazije na Ukrajinu 21. februara.

Nakon neuspjeha u ratu, Moskva se obratila Pjongjangu za podršku.

U julu, ruski ambasador u Sjevernoj Koreji Aleksandar Matsegora rekao je u intervjuu za ruski list Izvestija da je Moskva spremna da unajmi sjevernokorejske radnike za obnovu republika Donjeck i Lugansk pod ruskom kontrolom u regionu Donbasa.

Sjeverna Koreja je 14. jula priznala republike Donjeck i Lugansk, dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini.

Prema američkom State Departmentu, Rusija želi kupiti rakete i artiljerijske granate od Sjeverne Koreje jer joj nedostaje oružja.

Tokom brifinga za novinare 6. septembra, Vedant Patel, zamjenik glasnogovornika State Departmenta, rekao je: "Ministarstvo odbrane Rusije je u procesu kupovine miliona raketa i artiljerijskih granata od Sjeverne Koreje za upotrebu u Ukrajini."

Dodao je: "Ova kupovina ukazuje na to da ruska vojska i dalje pati od ozbiljnih nestašica snabdijevanja, dijelom zbog kontrole izvoza i sankcija."

Ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja rekao je da je tvrdnja SAD-a o kupovini oružja Moskve od Pjongjanga "još jedna lažna", navodi Tass, državna novinska agencija.

Sjeverna Koreja je u četvrtak rekla da "nikada nije izvozila oružje ili municiju u Rusiju" i da "neće planirati da ih izvozi", navodi se u saopćenju objavljenom preko KCNA.

Saopćenje Sjeverne Koreje nije se odnosilo na slanje radnika u Donbas.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG