Linkovi

Izdvojeno

BIRN BiH: Šta trebate znati o objavljenom razgovoru Tadić i Mehmedagića

Arhiv - Osman Mehmedagić dolazi na ročište u Sud BiH. (Foto: BIRN BIH)

Oko 80 minuta privatnog razgovora između glavne državne tužiteljice Gordane Tadić i direktora OSA-e Osmana Mehmedagića objavljenog u medijima otkriva nastojanja da se utiče na rad tužilaca, zaokupljenost rukovodilaca vlastitim problemima i nemogućnosti da se procesuira visoka korupcija.

Krajem prošle sedmice internet portal Dnevnog avaza obavio je dva snimka sastanka glavne državne tužiteljice i direktora obavještajne agencije koja traju nešto više od 80 minuta. Na snimku, za kojeg je Tadić u medijima potvrdila da je autentičan, mogu se čuti opažanja i zahtjevi koje rukovodioci dvije važne državne obavještajne odnosno pravosudne institucije teško da bi izgovorili javno.

Sastanku za koji se prema izgovorenim datumima pretpostavlja da je nastao sredinom 2019. godine je prisustvovala i Ozrenka Nešković, zamjenica Gordane Tadić.

Prema riječima Tadić sa početka snimka, sastanak je inicirao Mehmedagić kako bi pričao o istrazi u vezi sa ispravnosti njegove diplome. Na snimku se osim Mehmedagićevih zahtjeva o načinu istraživanja državnog tužioca mogu čuti brojni drugi detalji o radu obavještajne agencije i Državnog tužilaštva, načinu na koji se procesuira korupcija i nezadovoljstvo glavne državne tužiteljice izvještavanjem medija o njoj.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) detaljno je preslušala snimak. Evo šta trebate znati o sadržaju procurenog snimka razgovora Tadić i Mehmedagić.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)
Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)

Ko je napravio a ko objavio snimak?

Prema izgovorenom, sastanak se održao u zgradi Tužilaštva BiH i njemu su prisustvovale tri osobe. Još uvijek nije poznato niti je utvrđeno ko je snimak napravio a ko ga je objavio u javnosti. Snimke je prvi objavio Dnevni avaz navodeći kako je on dostavljen na adrese medija u BiH. BIRN BiH nije dobio ovaj snimak.

Avaz navodi da je snimak napravljen na zahtjev Mehmedagića ali ne navodi na koji je način potvrdio ovu informaciju.

Televizija FACE je u subotu objavila da je Tadić potvrdila autentičnost snimka navodeći kako “nije prvi put da sam lično izložena protuzakonitom praćenju i prisluškivanju”.

Iz OSA-e su dan ranije u petak, 17. septembra, poslali saopćenje za medije u kojem pozivaju sve relevantne institucije da izvrše provjeru ko je snimao sastanak u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i razgovor između osoba koje imaju pristup tajnim podacima.

“Vještačenjem snimka vrlo jednostavno se može utvrditi ko je osoba koja je nezakonito snimala sastanak koji je održan u zvaničnim prostorijama Tužilaštva BiH”, navode iz Agencije i dodaju kako ova institucija nije zloupotrebljavala resurse za lične svrhe.

Takvo vještačenje još uvijek nije napravljeno niti su institucije zvanično saopštile ko je odgovoran za objavu snimka.

Mehmedagić tražio reakciju prema državnom tužiocu

Prema vremenski odrednicama korištenim tokom razgovora u kojima se Tadić osvrće na tekst objavljen prije nekoliko dana, sastanak se vjerovatno desio u julu 2019. godine. Na početku razgovora Tadić objašnjava kako je pristala da se sretne sa Mehmedagićem na njegov poziv da razgovaraju o istrazi koju u tom trenutku provodi državni tužilac Oleg Čavka – provjeravajući diplomu koju je Mehmedagić stekao na banjalučkom fakultetu za poslovne studije.

Mehmedagić govori da Čavka zloupotrebljava svoj položaj i da radi stvari koje “ne bi trebao raditi” te da on ne može sjediti skrštenih ruku. On se žali Tadić da Čavka i dalje šalje naredbe policijskim agencijama za provjeru njegove diplome.

Tadić pristaje razgovarati o predmetu koji je u toku sa osobom koja se u tom predmetu istražuje.

“De mi reci Osmane je li u redu diploma, ima li kakvih problema”, upitala je Tadić Mehmedagića otvoreno, na što je on pružio dug odgovor i rekao da nema problema i ako je bilo nekog krivičnog djela ono je zastarilo jer se radilo o periodu 2003.–2006. godina.

Mehmedagić dalje govori da Čavka već 11 godina “upada” u njihove predmete i da će sve otvoriti s kim se Čavka sastaje.

“Ja nemam nikakvih problem sa diplomama. Znam odakle ta priča”, kaže kasnije Mehmedagić i dodaje da se Čavka sastaje sa ljudima koje OSA prisluškuje.

Kako kaže, ako prisluškujemo osobu “A”, na telefonu je on [Čavka] osoba “B”.

Njega Tadić pita šta Čavka želi da postigne sa slučajem diploma, a Mehmedagić odgovara da hoće da ga sruši te da za to koristi mehanizme tužilaštva.

Nešković je upitala Mehmedagića je li on “čist u tome”, ali nije dobila odgovor od njega.

“Prvo pitanje na osnovu čega, kojeg krivičnog djela. Kad je došao do toga da je kod mene regularna diploma, on ide dalje. Tu ima apsolutna zastara. Ide medijski ne bi li nešto diskreditirao na bilo koji način”, kaže Mehmedagić na konstataciju Tadić da Čavka provjerava validnost njegove diplome i dodaje da najviše informacija “curi” iz Tužilaštva BiH.

Tadić i Nešković su u razgovoru obećale da će provjeriti o čemu se radi.

Razgovor se odvijao u zgradi Tužilaštva BiH.
Razgovor se odvijao u zgradi Tužilaštva BiH.

Nema procesuiranja visoke korupcije

Mehmedagić je spomenuo i istrage ratnih zločina, te se moglo čuti kako govori da su “one grobnice od naših informacija i naših para”.

“Ja te pare dam, pravdam ih na crno”, kazao je on.

On je predložio da rade veće i jače predmete korupcije jer je “korupcija stala” te da “fali velikih stvari”.

“Visoka se ne može raditi”, konstatovala je Nešković, a Mehmedagić je odgovorio da može i da oni rade srednju korupciju “da bi narodu dali da se nešto radi”.

Tadić je navela da su iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) dali neke predmete koje će ona i Nešković pregledati i “da se ide u par nekih akcija koje će biti zapažene”.

Mehmedagić kaže da ima službu koja se bavi analizama i iz koje mu kažu ko sa kojim medijima komunicira, kad se zovu novinari i kad je određena informacija izašla u medijima.

On je navodio da je BiH društvo korumpirano i da najviše reketa ima u Sudu i Tužilaštvu BiH.

See all News Updates of the Day

BiH: U javnim nabavkama godišnje se gubi 400 miliona

BiH: U javnim nabavkama godišnje se gubi 400 miliona
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Zloupotrebama u procesu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini godišnje se gubi oko 400 miliona konvertibilnih maraka. Nevladin sektora smatra da je jedno od rješenja za smanjenje korupcije u ovoj oblasti donošenje novog zakona o kojim bi bile uvedene znatno veće sankcije za odgovorne.

Turska u novom Erdoğanovom mandatu: Obnavljanje veza sa Washingtonom?

Turska u novom Erdoğanovom mandatu: Obnavljanje veza sa Washingtonom?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:00 0:00

Novoizabrani turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan suočava se s izazovom balansiranja veza između Rusije i zapadnih saveznika. Veto Ankare na kandidaturu Švedske za članstvo u NATO-u je ključni test njene lojalnosti, a analitičari smatraju da Erdoğan možda traži obnavljanje veza sa Vašingtonom.

SAD: Vanredno stanje za LGBTQ+ populaciju

Demonstranti u Indijanapolisu (Foto: AP/Darron Cummings, arhiva)

Kampanja za ljudska prava objavila je vanredno stanje za LGBTQ+ zajednicu u SAD i smjernice u kojima se navodi koji su diskriminativni zakoni donijeti u svakoj saveznoj državi, uz informacije o tome koja prava ima zajednica, kao i obavještenja kome se obratiti za zdravlje i bezbjednost.

Uz upozorenje o trenutnoj političkoj klimi, najveća organizacija u SAD koja se bavi pravima lezbejki, gej, biseksualih, transrodnih i kvir Amerikanaca kaže da upozorenja za putovanja na opasna mjesta nisu dovoljna pomoć ljudima koji žive u takozvanim neprijateljski nastrojenim državama.

Kampanja je navela da preduzima mjere kako bi odgovorila na opasan rast diskriminatornog zakonodavsta koji je bez presedana u saveznim državama ove godine, sa više od 70 zakona protiv LGBTQ+ zajednice u 2023. godini što je dvostruko više od prošle godine. U izvještaju "LGBTQ+ Amerikanci pod napadom" navodi se da su ti akti dio koordinisanih republikanskih napora, koje su podržale "ekstremističke grupe koje imaju izdašne fondove".

Smjernice date pod naslovom “Odbrana LGBTQ+ Amerikanaca” nude informacije kako se podnosi prijava zbog narušavanja građanskih prava i navodi gdje se može naći finansijska pomoć ili posao u onome što naziva "bezbjednim državama". U dijelu pod nazivom "Upoznajte svog neprijatelja/ Opoziciju" navodi se kako se angažovati u lokalnom aktivizmu i protiviti naporima protiv LGBTQ+ zajednice i kako se snaći u teškim razgovorima sa prijateljima i porodicom.

Smjernice imaju za cilj da pomognu milionima ranjivih osoba, "bez obzira da li planiraju da na ljeto putuju negdje gdje je povećana opasnost za LGBTQ+ ljudima, ili žive u državama čije u kojima se zakonima i političkim ekstremizmom stavlja meta na naša leđa", navodi u saopštenju Keli Robinson, predsjednica Kampanje za ljudska prava.

Objavljivanje vanrednog stanja se događa prvi put u istoriji Komiteta za ljudska prava i stiže u momentu kada u državama koje drže republikanci usvajaju zakone usmjerene prema ljudima u odnosu na njihov identitet, kao što je nekoliko zakona koji osporavaju transrodnost, od korištenja ličnih zamjenica do toaleta, ili zdravstenih usluga.

Među posljednjima u seriji zakona, je onaj koji je u završnoj proceduri u Luizijani koji će zabraniti zaposlenima u javnim školama da sa djecom školskog uzrasta raspravljaju o seksualnoj orjentaciji ili polnom identitetu. Zakon je sličan onome koji su kritičari u Floridi nazvali "Ne reci gej" kojim se zabranjuje razgovor ili nastava o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu u uzrastima od predškolskog do trećeg razreda osnovne škole.

Rusija: Novinarima "neprijateljskih zemalja" zabranjeno prisustvo na forumu u Sankt Petersburgu

Obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu 2022.

Rusija je saopštila da novinarima iz zemalja koje se smatraju "neprijateljskim" neće biti dozvoljeno da prisustvuju ovogodišnjem Međunarodnom ekonomskom forumu u Santk Petersburgu, što se tumači kao najnoviji potez Kremlja da spriječi zapadne novinare da izvještavaju o Rusiji.

MOSKVA - Ekonomski forum koji se održava svake godine od 1997. godine smatra se ruskom verzijom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

Predsjednik Vladimir Putin koristi forum, jedan od najznačajnijih događaja u zemlji, da promoviše rusku ekonomiju globalnim investitorima. Ove godine forum će se održati od 14. do 17. juna.

Zapadnim novinarima nikada nije bilo zabranjeno da prate forum na ovaj način, navodi Reuters. Nova zabrana, objavljena u subotu, donijeta je usred stalno rastućih tenzija između Moskve i zapadnih zemalja koje su uvele sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini.

„Odlučeno je da se ovog puta ne akredituju mediji iz neprijateljskih zemalja “, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju Tass.

Listu „neprijateljskih zemalja” čine one koje su sankcionisale Rusiju zbog rata u Ukrajini.

„Interesovanje za forum uvijek veliko, svim ostalim novinarima biće omogućeno prisustvo na mjestu dešavanja", rekao je Peskov.

Neki zapadni novinari su prvobitno bili akreditovani da prate forum ove godine. Moskovski biro Reutersa dobio je potvrdu o akreditaciji u četvrtak, ali je sljedećeg dana obaviješten da je akreditacija otkazana.

Strani novinari već masovno napuštaju Rusiju iz bezbjednosnih razloga otkako je ta zemlja napala Ukrajinu prošle godine.

Oni koji su odlučili da ostanu suočavaju se sa eskalirajućim rizicima, uključujući proizvoljno pritvaranje. Američki reporter Evan Gerškovič, koji radi za The Wall Street Journal, priveden je više od dva mjeseca u Rusiji zbog optužbi za špijunažu koje on i američka vlada negiraju.

Plastični otpad guši planetu

Plastični otpad guši planetu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Sastanak komiteta Ujedinjenih naroda posvećen iskorijenjivanju zagađenja plastikom počeo je u Parizu. Plastika se gomila od okeanskog dna do deponija. Proizvođači su započeli prelazak na biorazgradive materijale, ali milijarde tona ovog otpada već se nalazi u našem okruženju

Učitajte još

XS
SM
MD
LG